Razlikujete li glasove č/ć i dž/đ?

[Viktor Vaughn]

Ne razlikujem u govoru č/ć i đ/dž.

[Wikiceha]

HawkStr kaže:

U tom smislu i Njemačko pismo jest Prilagođena latinica, koja itekako posjeduje ä,ö,ü i ß.
Mene više čudi kako to Njemci nisu izmislili grafeme za sch i tsch

A čuj, nemaju ni Englezi znak za š, odnosno ista je kombinacija, glas h se u njemačkom bilježi sa ch, dakle sh=sch .
A č je rijetko kod njih, odnosno koristi se kombinacija tš.
Uglavnom većina europskih naroda nema tako fine varijante poput č i ć.
Većinom to prijeđe u jedan glas poput španjolskog b/v.
Tko uopće u europi ima tako nešto?
Ne brojeći naravno samoglasnike (njemačko ä u pola slučajeva i zvuči kao e, a francuzi su dobrim djelom u govornom jeziku i izjednačili svoje oe-a, te nazale -un i -in [nazalno a]).
Romani nemaju takvih primjera, nemaju germani (koliko znam), a od slavena, osim našeg susjedstva samo Poljaci?

[Šabović Adis]

HawkStr kaže:

U mojoj glavi (i u mom jeziku) njem. Srift = bug. Šrift (Шрифт), engl. Font.
Dakle (poseban) način pisanja/ crtanja slova.
Nema veze s pismom/ abecedom.

Jel', ozbiljno, ne razlikuješ pisanje od crtanja? Pisca od pisara, pisara od piskarala, piskarala od crtača (grafičara), crtača od
škrabala, škrabala od žvrljala, a?
Trebali bismo Gutenberga pitat' šta on misli o razlici između pisanih i štampanih slova, štampanih i tipkanih, tipkanih i printanih...

Posebni su italik (kurziv), bold (podebljano) itd. Ali to ni ublizu nije bitno kao samo pismo. Ako ćemo pitati Engleze, oni će nam reći kako postoje Engleski alfabet, Njemački alfabet, Francuski alfabet...sve neki Alfabeti jbt. ... a zapravo postoji samo jedan alfabet, onaj grčki. Nema drugog.

HawkStr kaže:

Upravo si malo bacio u džezu jer mi se sad malo pobrkalo koja je to razlika između latinskom i latiničnom pismu.
Ja poznajem samo jednu latinicu od 26 slova/znakova, na čiju temelju su stvorena sva ostala zapadnoeuropska pisma.

To, zapravo, nije latinica ako je samo 26 slova. Sintagmu Latinično pismo ne možeš napisati koristeći se latinicom od 26 slova-samo latinicom od 30 slova. Ne možeš na Engleskom napisati Latinično pismo, kužiš? Talijani npr. ne koriste ni slovo k ni slovo č , tako da ni ne kuže latiničke konstrukcije. Latinično pismo, latinica, tj. Abeceda, je jedno od naša dva pisma.
(Izvini na indiskretnosti, odakle si? Pošto kažeš da poznaješ latinicu od 26 slova, zaključujem da nisi u SFRJ završio osnovnu, ili da si rođen poslije '90. ili tako nešto, možel' bit'? )

HawkStr kaže:

Onda trebali bi se složiti da Hrvatsko pismo nije točno Latinica nego neka vrsta Prilagođene latinice.
...Te uz Hrvatski jezik normalno ide i hrvatsko pismo

Nemoj ovo boldano naglas da izgovaraš-rizikuješ da budeš linčovan, spaljen na lomači radi jeresi ili tako nešto.
Ja živim u takvom okruženju gdje se npr. za bosansko pismo želi...hm...nametnuti izraz Bosančica. Jbg... ja, kada ne bih znao za deminutiv, kao takav, bih i popušio foru, ali pošto znam, ne nasjedam i ne dam pardona.

HawkStr kaže:

U tom smislu i Njemačko pismo jest Prilagođena latinica, koja itekako posjeduje ä,ö,ü i ß.
Mene više čudi kako to Njemci nisu izmislili grafeme za sch i tsch

Neka te ne čudi! Nisu Nijemci izumili slova. Istina, i oni ih koriste i nisu jedini koji ih koriste, ali i oni kao i mnogi drugi jedno pišu a drugo čitaju. Grafem......grafem...hajmo to prevest' sa črčkarija na naš jezik!
Pazi, Nijemac nije njemački izraz. To je naš izraz (nijem=>nijemac ), a Deutsche je nešto drugo.

HawkStr kaže:

Zanimljivo pitanje. Mislim da "gramatika" je preuzeta od grčkog onakva kava jest i kako nema nekih posebnih poteškoća u izgovoru nije pretrpjela nekih promjena u većini jezika.
Inače zapravo glas K (zapadnogrčki grafem za Gamma koji se izgovarao kao k'e i kao g'e) je pretrpio promjene. Prvo u svrhu razlikovanja je dobio crticu i nastalo je G, te onda ono meko k'e je vjerojatno prešlo u C, kad već za K ionako ima Kappa.
To je samo moje neko razmišljanje, tako da ne mora bit pravilno

Bolje da ne kopamo, a? :mig :

HawkStr kaže:

Ajme, malo sam se zaletio... daleko smo pobjegli od teme

Ali je, zato, interesantno.

[HawkStr]

Šabović Adis kaže:

Jel', ozbiljno, ne razlikuješ pisanje od crtanja? Pisca od pisara, pisara od piskarala, piskarala od crtača (grafičara), crtača od
škrabala, škrabala od žvrljala, a?
Trebali bismo Gutenberga pitat' šta on misli o razlici između pisanih i štampanih slova, štampanih i tipkanih, tipkanih i printanih...

Posebni su italik (kurziv), bold (podebljano) itd. Ali to ni ublizu nije bitno kao samo pismo. Ako ćemo pitati Engleze, oni će nam reći kako postoje Engleski alfabet, Njemački alfabet, Francuski alfabet...sve neki Alfabeti jbt. ... a zapravo postoji samo jedan alfabet, onaj grčki. Nema drugog.

To, zapravo, nije latinica ako je samo 26 slova. Sintagmu Latinično pismo ne možeš napisati koristeći se latinicom od 26 slova-samo latinicom od 30 slova. Ne možeš na Engleskom napisati Latinično pismo, kužiš? Talijani npr. ne koriste ni slovo k ni slovo č , tako da ni ne kuže latiničke konstrukcije. Latinično pismo, latinica, tj. Abeceda, je jedno od naša dva pisma.
(Izvini na indiskretnosti, odakle si? Pošto kažeš da poznaješ latinicu od 26 slova, zaključujem da nisi u SFRJ završio osnovnu, ili da si rođen poslije '90. ili tako nešto, možel' bit'? )

Razlikujem ja dobro pisanje od crtanja jer se bavim grafičkim dizajnom, tj stalno koristim raznoraznih schriftova / fontova. Mogu i sam stvoriti šrift i za to - crtanje slova ima pravila. Ima ih i za tiskanih i za pisanih slova. I poznajem ... nazvat ću je "latinsku latinicu" od 26 slova koja imam naprimjer na tipkovnici. (naše su QWERTY standard tj. nema kvačica itd. Nemoj samo pitat kako to onda ja ih imam :P)

Ne, nisam uopće s područja Juge. Zato i kažem da u mom (bugarskom) jeziku,
ispravna riječ za recimo oblik slova je šrift. Tek nakon kompjuterizacije se pojavio font, pa sad mlađe generacije često ni ne znaju što je šrift.
Zato (jer nisam s Juge) često zaboravim da "pismo" nije samo ono što šalješ poštom, kužiš

Nemoj ovo boldano naglas da izgovaraš-rizikuješ da budeš linčovan, spaljen na lomači radi jeresi ili tako nešto.
Ja živim u takvom okruženju gdje se npr. za bosansko pismo želi...hm...nametnuti izraz Bosančica. Jbg... ja, kada ne bih znao za deminutiv, kao takav, bih i popušio foru, ali pošto znam, ne nasjedam i ne dam pardona.

Pa kakva jeres?! Meni se čini sasvim točno da je Gajica prilagođena latinica.

Inače da - izvor je grčko pismo na čijem temelju su stvorena i latinica i ćirilica.
Al eto, izvorne ćirilice više nema. Svaka je suvremena ćirilica prilagođena narodu koji je koristi. Tako ti je i slatinicom, samo malo obrnuto. Dok je stara izvorna latinica imala manje slova (21 - 23) pa su se kasnije pojavljivala dodatna, ćirilica je imala kolko se sjećam oko 40 - 42 slova ali desetak njih je s vremnom nestalo...
Zapravo ni to nije točno jer nešto je nestalo, nešto pak se novo pojavilo s obzirom da ima nekoliko desetaka vrste ćirilice

[Wikiceha]

Ljudi, nemojte se ljutiti, ali ovo nije mjesto za to.
Ako želite raspravljati o abecadama, otvorite novu temu.

[Šabović Adis]

Wikiceha kaže:

Ljudi, nemojte se ljutiti, ali ovo nije mjesto za to.
Ako želite raspravljati o abecadama, otvorite novu temu.

Vikac, u pravu si!

[KrakenGames]

Čuo u Rijeci frajera na mobitelu to čakavsko ć, pa i par gosti iz Istre. Zvuči fora.
U Zagrebu ne čuješ od onih koji su pokupili lokalno, osim onih koji se 'ne daju'. Ako naletim na još kvarneraca, ubacujem i sebi obavezno 'ć' (ili ću pokušati), no dotad ostaje neutralno č.

[upomoc21]

Iz zapadne Slavonije, razlikujem odlično. Čak mi često u ZG prigovore da im zvuči srpski, zamisli... Studiram u Osijeku, ovdje pola ljudi razlikuje normalno, pola ima međuglas koji više vuče na nekakvo č. I to vrijedi čak i za ovdašnje Srbe, baš sam obratio pozornost (studiram hrvatski)! To mi je uvijek bilo čudno, mi iz zapadne Slavonije imamo baš ekstremnu razliku (ć se izgovara s jezikom na zubima, a č s jezikom na nepcu), a ovi iz istočne što su na pljucomet od Srbije mnogo manju. Mislim, razlikuju, ali im "ć" nije tako meko kao naše, ne znam kako da se izrazim, kao da ga nekako žvalave. Kao da imaju jedno ekstremno tvrdo č i jedno meko č, baš čuješ razliku ali je totalno neobična

[WinterSadness]

protivudar kaže:

Ne znam za Hrvate, ali velika većina Srba sigurno razlikuje. Mislim da sam pročitao negde u literaturi
da govornici pojedinih srbskih dijalekata na jugoistoku Srbije meša ć i č tj. đ i dž. Npr. sveča i medža,
umesto sveća i međa. Nikada nisam čuo nekoga da neko tako govori, ali tako piše u knjigama.

Da, to je zato jer je između Č i Ć odnosno DŽ i Đ iz srpskog standardnog jezika puno veće, ultrameko pa onda tvrdo kao čelik.
Govornici o kojima govoriš s jugoistoka Srbije su govornici Torlaškog (Torlakian) u Srbiji zvani govornicima "Prizrensko-Timočkog", u Bugarskoj Prijelaznih Govora a u Makedoniji upravo Torlaškog.
Jedni od tih govornika su Gorani, muslimanske vjeroispovijesti.
Torlaški je prijelazni jezik sa Bugarskog i Makedonskog na Štokavske govore (u ovom slučaju Srpske).
Govornike Torlaškog Bugari smatraju Bugarima, Srbi Srbima, a jezikoslovci ostalih slavenskih naroda situaciju promatraju objektivno i smatraju Torlaške govore tranzicijonalnim između.

[Hekatonhir]

Ti si pravopis na parkiralištu učila?

[Wikiceha]

Hekatonhir kaže:

Ti si pravopis na parkiralištu učila?

Riječ je o torlačkom narječju, Hrvati Karaševa, Janjeva i Letenice govore tim govorima, samo tu obično postoji i neka veza s drugim narječjem, štokavskim na Kosovu, a kajkavskim u Karaševu.
Srbi ih nazivaju staroštokavskim, što baš i nema veze s istinom.

[Shain]

Wikiceha kaže:

Meko ć i đ su mekši od naših standardnih, a č i dž tvrđi. - Ali, ima i Hrvata koji razlikuju ta slova/glasove, iako ne pričaju baš standardom.

Evo zanimljive hrvatske riječi sa /dž/: ludandža.

Iz Mark Twaina:

"Čak i kad se razboli običan general, ili pjesnik, ili glumac, ili bilo tko tko je imalo glasovit, sve ludandže u carevini napune poštanske torbe posve pouzdanim nadrilijekovima za njega." (Prijevod Zlatka Crnkovića)

[Wikiceha]

Ludanac?

[sandro1957]

WinterSadness kaže:

Da, to je zato jer je između Č i Ć odnosno DŽ i Đ iz srpskog standardnog jezika puno veće, ultrameko pa onda tvrdo kao čelik.
Govornici o kojima govoriš s jugoistoka Srbije su govornici Torlaškog (Torlakian) u Srbiji zvani govornicima "Prizrensko-Timočkog", u Bugarskoj Prijelaznih Govora a u Makedoniji upravo Torlaškog.
Jedni od tih govornika su Gorani, muslimanske vjeroispovijesti.
Torlaški je prijelazni jezik sa Bugarskog i Makedonskog na Štokavske govore (u ovom slučaju Srpske).
Govornike Torlaškog Bugari smatraju Bugarima, Srbi Srbima, a jezikoslovci ostalih slavenskih naroda situaciju promatraju objektivno i smatraju Torlaške govore tranzicijonalnim između.

priče o mekom ili tvrdom č je bespredmetna kao što je bespredmetna priča o npr. mekom "f". Č i ć su dva potpuno različita slova (i glasa) pa mi stvarno nije jasno otkud ta dilema.

[Wikiceha]

U standardu.
U dijalektima nisu (nužno)

[Bernd]

Internet pitanje
Podosta forumaša nema interpunkcije,samo c...

Živila tipkovnica moba

[Ja,Lucifer]

Ja iskreno nisam ni znao da u govoru postoji razlika između dž i đ. Mislio sam da je to samo stvar pravopisa. Čak sam pogledao par youtube videa u kojima kao objašnjavaju razliku između ta dva glasa, ali zvuče mi gotovo jednako. Rekao bih da se dž izgovara tvrđe, a đ mekše, ali ništa značajno mekše. Č i ć čujem razliku, ali samo kod Srba (kod Hrvata ne; možda kod ekipe iz Slavonije, dok mi ekipa iz Istre ima premekano ć). Srbi č baš tvrdo izgovaraju, a ć baš mekano. Ja mogu izgovorit č/ć tvrdo i mekano, ali samo kada razmišljam o tome (ipak, to zvuči kao karikiranje ne kao očito poznavanje razlike u glasovima). Kada razgovaram s ljudima, pričam automatski naravno i prisutan je neki međuglas koji nije ni č niti ć.

[Wikiceha]

Većina ljudi koristi međuglasove, đ i dž se općenito rijetko javljaju u hrvatskom (2 najrijeđa glasa), č i ć su češći, no to se obično iznivelira

[Ja,Lucifer]

Što se tiče je/ije; koristim samo je u govor. Dapače, ije mi često zvuči ''neprirodno'' i ''nategnuto''.

[Wikiceha]

Ja,Lucifer kaže:

Što se tiče je/ije; koristim samo je u govor. Dapače, ije mi često zvuči ''neprirodno'' i ''nategnuto''.

To isto radi većina ljudi