BSD (i o njemu)

[Annatar]

logit kaže:

Nije bas tako, Bhyve koristi passthrough što u prijevodu znači da u kernelu imamo VMM (virtual machine monitor) koji koji onda koristi VMX/EPT/VT-d i slicno, ovdje pričamo o klasicnom overheadu virtualizacije.

Nazalost, dio se emulira, recimo emulira network, disk driver i slicno ali to je virtio i to radi kao sta radi i svugdje, emulira se jos recimo i UART i slicno za serial konzolu za debugger te RNG device da u early bootu ima strong RNG. To je PCI device emulation dosta standardna stvar.

Cak i sa paravirtualiziranim driverima penal v performansama je faktor dva do deset puta: od diskova koji uredno vracaju 120 MB/s dobijem 50 MB/s... ako imam srece. Isto je i s mreznim paravirtualiziranim driverima i svime ostalim. A kaj je tek z tvrdom alokacijom resursa poput diskovnog prostora te memorije za virtualke? To su najskuplji penali koji ovo vse ostalo kaj sem nabrojal cine kikirikijem.

Nije mi uopce jasno zakaj bi negdo svojevoljno prihvatl takve gubitke v performansama, memoriji te diskovnom prostoru ak mu nije sila. Trebas vrtiti Windowse, ili kaj? Zakaj bi ti sad na primjer bil voljan tolerirati bhyve(1) (ili bilo koji drugi hypervisor) ak ti je dostpan iocage?

[logit]

Annatar kaže:

Cak i sa paravirtualiziranim driverima penal v performansama je faktor dva do deset puta: od diskova koji uredno vracaju 120 MB/s dobijem 50 MB/s... ako imam srece. Isto je i s mreznim paravirtualiziranim driverima i svime ostalim. A kaj je tek z tvrdom alokacijom resursa poput diskovnog prostora te memorije za virtualke? To su najskuplji penali koji ovo vse ostalo kaj sem nabrojal cine kikirikijem.

Nije mi uopce jasno zakaj bi negdo svojevoljno prihvatl takve gubitke v performansama, memoriji te diskovnom prostoru ak mu nije sila. Trebas vrtiti Windowse, ili kaj? Zakaj bi ti sad na primjer bil voljan tolerirati bhyve(1) (ili bilo koji drugi hypervisor) ak ti je dostpan iocage?

Neznam što vrtiš na svojim serverima niti me zanima. Na byhevu imam testno windows server 2012 s sql serverom i nekoliko asp.net web api sučelja i odaziv aplikacije je "brz". "Brz" u smislu da je meni i product managerima prihvatljiv te unutar specifikacija proizvoda.

Prema ovome testu bhyve je brži od konkurencije.

https://b3n.org/vmware-vs-bhyve-performance-comparison/

[Annatar]

logit kaže:

Neznam što vrtiš na svojim serverima niti me zanima. Na byhevu imam testno windows server 2012 s sql serverom i nekoliko asp.net web api sučelja

A tu smo dakle! Bilo je i za pretpostaviti.

i odaziv aplikacije je "brz". "Brz" u smislu da je meni i product managerima prihvatljiv te unutar specifikacija proizvoda.

Prema ovome testu bhyve je brži od konkurencije.

https://b3n.org/vmware-vs-bhyve-performance-comparison/

Čemu vrtiti Windowse kad je to slijepa ulica?

Bilo kak bilo, nisi me skužl: kad koristiš bilo koji takav hypervisor, nepotrebno trošiš resurse na neučinkovit način, posebice memoriju, jer moraš tvrdo predodrediti kulike memorije, diska i mreže buš alociral unaprijed. Ak ti virtualka poslije treba više resursa, ili pak ak troši manje nego kaj si alociral, spušil si v oba slučaja. Čak i z memory balon tehnologijom. To je ono kaj je bitno. Jel' bhyve(1) brži od konkurencije ili nije sasvim je v tom slučaju nebitno, a i od iocagea nije brži da se na trepavice postaviš ti ili bilo kdo drugi, jer iocage nema overhead emuliranja čitavog računala.

[random101]

sto znalci ovdje misle o hardenedBSDu? cesto se cuje kako freeBSD nije ni blizu po sigurnosti openBSDu, a hardenedBSD projekt to pokusava popraviti, ovdje se moze vidjeti usporedba izmedju raznih BSDova po tom pitanju

[Annatar]

Trenutna revizija TrueOS-a je bazirana na FreeBSD 12.0-RELEASE.

Moj prvi test na VirtualBoxu nije prošel bajno: bil je užasno spor. Zatim sem ga instaliral na laptopu, hp dv5-1062ez. Taj osem let stari laptop ima dvojezgreni AMD64 procesor, 4 GB memorije, NVIDIA GM920 akcelerator z RealTek 8119 mrežnim i RealTek wireless priključcima. Prvi put sem se zajebal jer je trebalo instalirati nv340 drivere prezentirane kao jedna od opcija za NVIDIA grafiku, a ja to nisem znal. To sem otkril gledajući v /var/log/messages. Nakon ponovljene instalacije te odabira nv340 drivera, vse je proradilo kak spada.

Na Xubuntu 14.4 LTS je sa vsakim ažuriranjem sustav bil vse sporiji i sporiji, wireless nikad ni delal kak spada, v smislu da se ugrađeni wireless program nije štel povezivati na mrežu, kaj je urodilo njegovom zamjenom z Wicd managerom koji isto ni delal kak spada, ali je barem nekak delal, a prešaltavanje z bežične na žičanu mrežu se moralo delati ručno. Na kraju se je taj laptop z Xubuntuom tulike pregrijaval da se počel gasiti. Sad kad je FreeBSD bazirani TrueOS na njemu se grije ali ni približno kulike se grijal z Linuxom na njemu. Dela upola temperture.

Lumina desktop, koji je dio TrueOS-a je doduše funkcionalan, ali nespretan i ružan. Srećom, TrueOS putem "AppCafe" aplikacije nudi MATE, GNOME 3, KDE, ili pak Xfce. MATE, koji je bil moj odbair jer ne volim eksperimente, je ravnopravno integriran v TrueOS. Jedina mu je boljka da audio mikser ikonu pokazuje dvaput, ali to ne utječe na funkcionalnost.

Posebno me impresioniralo da mreža dela transparentno i prek žice i prek antene, odnosno da se ovaj FreeBSD bazirani OS automatski prilagodi uvjetima rada, bez potrebe prčkanja, kak i macOS.

Kao dodatni bonus treba još napomenuti potpunu podršku za ZFS, koji je do te mjere integriran v FreeBSD da je instalacija na celi disk potpuno podržana, a na čast programerima FreeBSD-a odnosno TrueOS-a služi i činjenica da njihov program za instalaciju podržava i pojedinačne ZFS datotečne sustave za /var i njegove podimenike, pa je tak moguće pri instalaciji odabrati da /var/log bude komprimiran gzip, lz4, ili nekom drugom vrstom kompresije koju ZFS trenutno podržava.

Kao "obavezni" software, odmah sem putem "AppCafe-a" dodal Chromium, LibreOffice, te Wine, a i neke od videoigara kao kaj su na primjer FreeCiv i Dune II klon, koji su dostupni uz mnoštvo drugih aplikacija. Na kraju krajeva, uz Debian odnosno Ubuntu, FreeBSD je ipak poznat kao jedan od operativnih sustava z ogromnom bibliotekom dostupnih programa, negdi oko 15.000 ak je suditi po SmartOS-u, vjerojatno i više. TrueOS dolazi z VLC video playerom tak da video dela "out of the box", bez ikakvog dodatnog prčkanja.

Vse v svemu, estetski ružan ali vrlo upotrebljv te dobro integriran OS. Estetika je naravno kao i GUI potpuno nebitna za funkcionalnost sustava, tak da su moji prvi dojmovi pozitivni. Nije macOS, ali je naspram prosječnog Linuxa više neg pristojna alternativa: vse dela "out of the box", ima hrpu lahko dostupnih programa, vrti se duplo učinkovitije neg Linux (ak je suditi po temperaturi hardwarea) te ima podršku za ZFS koja se bez problema more usporediti z onom v illumos baziranim operativnim sustavima.

[sotonik123]

Jel to live medij ili instalacijski? To mi se čini interesantnim za isprobavanje u svjetlu trenutne suše distri (jes da uskoro dolazi Fedora 26, i Ubuntu 17.10 alfa, ali to je nebitno)...
Interesantno bi pogotovo bilo probat sustav sa ZFS-om, ne unutar virtualke, da se vidi koliko je to zahtjevno i responzivno (imam 8 GB RAM-a i Intel grafiku, tak da ne bi smjelo bit problema s grafikom)...

[Annatar]

Instalacijski medij, USB image od circa 2.5 GB.

[Florest Glimp]

http://www.ghostbsd.org/

Bez suvišnih izmišljotina, i ugodan oku po defaultu....

[sotonik123]

Florest Glimp kaže:

http://www.ghostbsd.org/

Bez suvišnih izmišljotina, i ugodan oku po defaultu....

E, to je to...Skino sam ja i TrueOS, ali se nisam usudio započet instalaciju, jer trenutno nemrem na razuman način napravit backup podataka, a ne usudim se prćkat po disku, pogotovo zato što mi TrueOS nije prepoznao miša, tak da bum to probal drugi put...

GhostBSD mi se čini baš orijentiran desktopu, a nova nadolazeća verzija imat će i vlastite repozitorije paketa, a uz to je i Live distribucija - super...

edit: skino i GhostBSD i pokreno Live okruženje s USB-a: prvi dojam - ne radi miš, pa nemrem ni isprobat desktop...E sad, takve stvari su u Linux svijetu odavno nestale, barem ta osnovna kompatibilnost s hardverom u Live okruženju, odnosno nedostatak iste...

[Annatar]

sotonik123 kaže:

edit: skino i GhostBSD i pokreno Live okruženje s USB-a: prvi dojam - ne radi miš, pa nemrem ni isprobat desktop...E sad, takve stvari su u Linux svijetu odavno nestale, barem ta osnovna kompatibilnost s hardverom u Live okruženju, odnosno nedostatak iste...

To su vec dva BSD-a gdi ne radi tocno jedan specificni komad hardwarea - tvoj mis.

A jebiga koje li koristi od tega da ti mis dela ak je OS ispod sklepano smece, vsaki sljedeci update ga dela vse sporijim i sporijim, te ti se na kraju hardware pocne pregrijavati i gasiti?

Onda radije kupim normalnoga misa (meni vsi misevi prikljuceni na TrueOS delaju), neg da zbog jednog trivijalnog komada hardwarea kao kaj je mis vrtim smece koje su klepali Windows idioti - Linux.

[sotonik123]

Annatar kaže:

To su vec dva BSD-a gdi ne radi tocno jedan specificni komad hardwarea - tvoj mis.

A jebiga koje li koristi od tega da ti mis dela ak je OS ispod sklepano smece, vsaki sljedeci update ga dela vse sporijim i sporijim, te ti se na kraju hardware pocne pregrijavati i gasiti?

Onda radije kupim normalnoga misa (meni vsi misevi prikljuceni na TrueOS delaju), neg da zbog jednog trivijalnog komada hardwarea kao kaj je mis vrtim smece koje su klepali Windows idioti - Linux.

Ma sve to stoji, ali dok god se u koštac s BSD-om ne primi ili a) više korisnika ili b) neka firma poput Canonicala, to neće biti platforma za širu publiku, jer ovdje se radi o trivijalnim stvarima koje quality assurance MORA riješiti...to kaj meni miš ne radi ću riješit i isprobat BSD eventually...ali zato trpi ono pod a...

[Annatar]

sotonik123 kaže:

Ma sve to stoji, ali dok god se u koštac s BSD-om ne primi ili a) više korisnika ili b) neka firma poput Canonicala, to neće biti platforma za širu publiku, jer ovdje se radi o trivijalnim stvarima koje quality assurance MORA riješiti...to kaj meni miš ne radi ću riješit i isprobat BSD eventually...ali zato trpi ono pod a...

"Vise korisnika" sme ti i ja. Nemres ocekivati da problem rjesi negdo drugi. Hrvati vec dva i pol desetljeca ocekuju da njihove probleme rjesi negdo drugi, tipa politicari, pa je taj problem kod tega naroda ocigledno sistemicki, te ocigledno ocekivanje da problem rjesi negdo drugi ne funkcionira.

Nema "vise korisnika". To pocinje od tebe i od mene. Mi sme "vise korisnika". Od nekud se mora poceti. Ista stvar vredi i za SmartOS.

Nadalje, iza TrueOS-a stoji firma, iX Systems.

[Staromodan]

Funkcionira, samo drukcije nego sto mislis, jer ima sve vise onih kojima probleme stvarno rijesi netko drugi, pa im nakon toga bude jos ljepse, iako su stalno nezadovoljni.

Ne znam zasto, ali vecinom "Mi sme "vise korisnika"." ostane samo na onome tko je to predlozio. Ustvari, znam, ali... jbg.

[Annatar]

Staromodan kaže:

Funkcionira, samo drukcije nego sto mislis, jer ima sve vise onih kojima probleme stvarno rijesi netko drugi, pa im nakon toga bude jos ljepse, iako su stalno nezadovoljni.

Ne znam zasto, ali vecinom "Mi sme "vise korisnika"." ostane samo na onome tko je to predlozio. Ustvari, znam, ali... jbg.

Pa mene konkretno zanima: kak bus dobil "vise korisnika" ak vsi cekaju da nekaj usvoji "vise korisnika"?

V programiranju se to zove "deadlock". Iz deadlocka nema pomaka.

Inace, ja nisem predlozl nis, samo sem napisal recenzijuz TrueOS-a, ali da predlazem, sigurno bi predlozl kao alternativu vse, sam Linux i Windows ne.

[sotonik123]

Annatar kaže:

Inace, ja nisem predlozl nis, samo sem napisal recenzijuz TrueOS-a, ali da predlazem, sigurno bi predlozl kao alternativu vse, sam Linux i Windows ne.

Držiš li ti nemogućim da npr. Ubuntu Linux jednog dana uhvati korak s BSD-om ili SmartOS-om po pitanju tehnologije i sigurnosti? Zasad se čini da barem ZFS nije izvan dohvata...
Zašto bi to onda bile druge tehnologije ako su dostupne kao open source (dobro tu je i pitanje BSD licenci...)?

Što se samog Linuxa tiče, imam osobno iskustvo s pluginom za Geany od prije koju godinu, kad sam kontaktirao autora plugina u vezi funkcionalnosti i on se promptno odazvao i modificirao kod - imam dojam da je Linux scena itekako živa i agilna.
Moram spomenuti da imam oko na KaOS Linux distri, jer je 2013. kad je izašla, između ostalog planirala jednog dana biti bazirana na Illumos kernelu (zasad je Linux/KDE only)...

KaOS has made the choice to use the Linux kernel as a base (though the Illumos kernel is under constant evaluation, and a future switch is a wish). After that choice, the best available package manager, most flexible way of package building, repository maintenance is pacman/makepkg for a rolling distro like KaOS. As for the Desktop Environment, there will never be a change, whether it is Linux or Illumos based, KDE Plasma will be the choice, Qt the Toolkit. With those choices in place, April 2013 package building for this independent distribution was started. KaOS is a build from scratch distribution, every package in every repository is build by and for KaOS. By July 2013 the initial goal of about 1500 packages was reached.

[Staromodan]

Annatar kaže:

Inace, ja nisem predlozl nis, samo sem napisal recenzijuz TrueOS-a, ali da predlazem, sigurno bi predlozl kao alternativu vse, sam Linux i Windows ne.

Mislio sam na dio sto si napisao da bi onaj tko to koristi/pokusava koristiti trebao probati rijesiti problem, a ne cekati druge, pa sam napisao "prijedlog". Vjerojatno postoji bolja rijec, ali u zadnje vrijeme mi je izrazavanje zbrkano, a ni forum ne funkcionira, pa bezveze potrosim slobodno vrijeme i volju kad pokusam nesto napisati.

[Annatar]

sotonik123 kaže:

Držiš li ti nemogućim da npr. Ubuntu Linux jednog dana uhvati korak s BSD-om ili SmartOS-om po pitanju tehnologije i sigurnosti?

Bazirano na činjenici da v zadnjih 20+ let Linux zajednica nije bila, niti je sada, v stanju dobiti osnovne stvari kao startup i demontiranje, ili pak virtualizaciju ili datotečne sustave da prorade kak spada, držim za apsolutno nemoguće da GNU/Linux v bilo kojem obliku postane stabilan, v smislu da osnovne stvari prorade, te da ti neki majmun ne strga funkcionalnost na koju si se do tada oslanjal.

Nadalje, pogledaj demografiju kontemporarnih GNU/Linux "programera": dolaze z Windowsa i IBM PC arhitekture, i sukladno tome donose implementacijske odluke koje konceptualno sve više i više implementiraju Windows idiotarije, a sukladno tome povlače sa sobom i Windows probleme, kao kaj je na primjer systemd, ili zamjena netstat(8) z ss(8). Na svim poljima gdi su se Linux "programeri" uhvatili v koštac z nekim problemom imaš najmanje dvije, a često pet različitih tehnologija koje vse delaju istu stvar, ali niti jedna od njih ju ne dela dobro ili potpuno. Pogleč kaos koji vlada v napr. tehnologiji za automatsku instalaciju, ili pak boot, ili pak kontejnere (virtualizaciju), ili pak clustering...

Da, iz moje perspektive, to je apsolutna stvar: ti idioti nikad nebuju dostigli jedan BSD, ili jedan Delphix, ili jedan SmartOS, jer jednostavno nemaju v sebi ono kaj je potrebno za dizajn kvalitetnih rješenja. Škvadra misli da sam zato kaj čitave armije drkaju po tome je Linux nenadjebiv, ali upravo su mali timovi poput OpenBSD-a, ili FreeBSD-a, ili Joyenta opet i opet dokazali rezultatima da
nije broj programera, već njihov kalibar ono kaj je potrebno za kvalitetna rješenja.

Ak nakon 20+ let nisu stekli potrebno iskustvo i mudrost, nebuju nikad. To su propali slučajevi. Idi logikom: na koju foru ti negdo kdo je do jučer bil običan konzument na Windows PC-u može dizajnirati tehnologiju koja mora biti dovoljno pouzdana za ogromne datacentre, a taj negdo nikad v životu ni vidl servera? Jer ono kaj dela pouzdano prek 100000 servera, onda sicher dela pouzdano i na jednom jedinom sustavu. Kojem dojučerašnjem Windows moronu je to do sada v Linuxu uspjelo? Ti kreteni nisu server nikad vidli!

Zasad se čini da barem ZFS nije izvan dohvata...

Ti mora da se šališ! Osim ZFS-a i Oracle ASM-a, nigdo drugi nema rješenje koje dela pouzdano i kak spada. ext4 baziran na konceptima od prije 30 let; BTRFS v vječitoj beti, a on-disk format nikad finaliziran. Hammer? A čekaj, to je opet - BSD. A ni on nije skuhan. Nema! na koncu konca se postavlja pitanje: ak imam ZFS, i ak to dela ono kaj treba delati, kak treba delati, i ak je odličan... kaj će mi alternativna rješenja, kad rješenje već imame?

Zaista, ti mora da se šališ.

[sotonik123]

Annatar kaže:

Ti mora da se šališ! Osim ZFS-a i Oracle ASM-a, nigdo drugi nema rješenje koje dela pouzdano i kak spada. ext4 baziran na konceptima od prije 30 let; BTRFS v vječitoj beti, a on-disk format nikad finaliziran. Hammer? A čekaj, to je opet - BSD. A ni on nije skuhan. Nema! na koncu konca se postavlja pitanje: ak imam ZFS, i ak to dela ono kaj treba delati, kak treba delati, i ak je odličan... kaj će mi alternativna rješenja, kad rješenje već imame?

Zaista, ti mora da se šališ.

Ma nisam mislil na to da bu neko izmislil BOLJI datotečni sustav, kao što veliš BTRFS je u vječitoj beti, mislil sam na to da ZFS kao takav ubace u Linux (iako velim tu postoje stvari oko licenci) - uostalom kaj nije već u nekoj od zadnjih verzija Ubuntua ZFS postao podržan (ali se još ne pojavljuje se kao opcija prilikom instalacije)...

A kaj ako KaOS fakat usvoji Illumos kernel i na tome izgradi distru s KDE-om? Zakaj ne bi postojala i desktop Illumos distribucija, ili su to tehnologije rezervirane samo za servere?

[sotonik123]

Annatar kaže:

Bazirano na činjenici da v zadnjih 20+ let Linux zajednica nije bila, niti je sada, v stanju dobiti osnovne stvari kao startup i demontiranje, ili pak virtualizaciju ili datotečne sustave da prorade kak spada, držim za apsolutno nemoguće da GNU/Linux v bilo kojem obliku postane stabilan, v smislu da osnovne stvari prorade, te da ti neki majmun ne strga funkcionalnost na koju si se do tada oslanjal.

Ma dobro, to je malo previše generaliziranja...iako je suštinski vrlo vjerojatno blizu istini.

Ali neću generalizirat: prije par mjeseci sam imal priliku pričat s likom koji razvija Gobo Linux, a razvio je između ostalo htop (interactive process viewer for Unix) za FreeBSD i MacOS, i svjestan je nedostataka i nekonzistentnosti Linuxa, tak da takvu ekipu ne treba previše podcjenjivat generaliziranjem. Inače sam Gobo Linux je po broju korisnika možda beznačajna distra, ali po tom kriteriju niti TrueOS, FreeBSD ili GhostBSD nije puno bolji.

Kad smo kod Unix Solarisa, gdje je desktop Solaris sada? Jedino što je preostalo je OpenIndiana, a to mi se baš i ne čini perspektivnim...

[Staromodan]

Prije sam vjerovao raznim hvalisanjima o stabilnosti, sigurnosti, blabla... iako su djelovali nelogicno. To se najbolje moze vidjeti kod "razvijatelja" distri koji uzmu tudju na kojoj napisu svoj naziv, pa onda traze one od kojih su ju uzeli da im rjesavaju probleme, i onda ima vise znj distri nego korisnika. A i zamisli se coek kad razmisli o nekoj distri na kanti i hrpetini automatskih instalacija s druge strane.

Bas kad se naviknem na jedan gui, onda shvatim da onaj koji ga je zamijenio uskoro izlazi iz mode. I kakvog to ima smisla? A cli je stalno isti i lakse ga je koristiti.

Nema nijedne druge osim onih ipstera? Osim Tribblixa, mozes si sloziti desktop i na Solarisu. Najosnovnije stvari rade, a gnome2 je isti kao i na lin/bsd.

Prisjeti se pocetaka kad je linux kopiro unix, pa onda kasnije unix kopiro linux (OpenSolaris). Jel to imalo nekog smisla? Kad sam isprobavao, radio je bolje na novijim dijelovima nego neke najnovije poznate distre, ali svejedno. Sta nije bolje da su umjesto toga popravljali greske i radili nove korisne stvari na unixu?

Sto se tice onih sto ce nekada kada na vrbi rodi grozdje prijeci na illumos, to je isto kao neki sto ce koristiti lin/bsd/ux kada win kojeg koriste vise ne budu imali podrsku, tj. zasto ne prijedju odmah?!