Rekonstrukcija riječi - povratak izvorima

[leo4]

Vrsta 1.a. kategorija istorodnih predmeta i pojmova b. Životinjske i biljne jedinke koje su po građi tijela i načinu života bliske i mogu se međusobno razmnožavati; jedinica za klasifikaciju životinja i biljaka 2. sport. Postrojeni vježbači jedan pored drugoga rame uz rame 3. ruska mjera za duljinu . Toliko o vrsti ANIĆ. Mene bi zanimalo otkuda sportskim komentatorima na TV-u ideja da reprezentaciju nazivaju vrstom?

[stitch]

leo4 kaže:
Vrsta 1.a. kategorija istorodnih predmeta i pojmova b. Životinjske i biljne jedinke koje su po građi tijela i načinu života bliske i mogu se međusobno razmnožavati; jedinica za klasifikaciju životinja i biljaka 2. sport. Postrojeni vježbači jedan pored drugoga rame uz rame 3. ruska mjera za duljinu . Toliko o vrsti ANIĆ. Mene bi zanimalo otkuda sportskim komentatorima na TV-u ideja da reprezentaciju nazivaju vrstom?

Sintagma je bila "izabrana vrsta". Poslije je došlo do skraćivanja.

[Lali Puna]

što znači pribivati?

[deni]

Pribivati = biti prisutan, nazočan.

[stitch]

Ovisno o kontekstu, može i "egzistirati".

A "prisutan" i "nazočan" nisu sinonimi. Jedno označava apstraktno, a drugo tjelesno, konkretno.
Razlika se najbolje vidi u primjeru:

Bio sam nazočan, ali nisam bio prisutan duhom.

[deni]

"Prisutan duhom" je sintagma koja ima posebno značenje, ali osnovno značenje riječi "prisutan" je identično značenju riječi "nazočan" - biti na nekom mjestu u određeno vrijeme.

Bila sam nazočna tom sastanku.
Bila sam prisutna (na) tom sastanku.
Pribivala sam tom sastanku.

[stitch]

Može oklada, u večeru?

[deni]

A i ne slažem se da "pribivati" može značiti "egzistirati". U tom značenju je "bivati".

[stitch]

deni kaže:
A i ne slažem se da "pribivati" može značiti "egzistirati". U tom značenju je "bivati".

Čuo sam to u jednoj propovijedi. Ako netko ili nešto "pribiva" u, recimo, Duhu Svetom, kako bi to prevela?
Na stranu pitanje je li glagol pravilno upotrijebljen, ali u svakom se slučaju radi o apstraktnom, metafizičkom značenju.

[deni]

Svećenici općenito vole arhaično, kitnjasto izražavanje, što je razumljivo jer se ono o čemu govore temelji na vrlo starim knjigama i predanjima. A tako svemu daju i jedno dublje, teže dohvatljivo značenje.
Kao i u književnosti, gdje se riječi mogu koristiti puno slobodnije i gdje baš to daje onu posebnu dimenziju koja književni jezik dijeli od standardnog. Iako ga, naravno, ne isključuje.

[Nymann]

stitch kaže:
Ovisno o kontekstu, može i "egzistirati".

Zanimljivo je da jedan purist poput tebe definira domaći glagol stranim.

[kerempuh]

Čini mi se kako je ovo prva tema koju otvaram, no to je manje važno.

Dakle, predlažem temu o udomaćenim tuđicama (a ne recimo recentnim anglizmima koji su ušli posredstvom Mreže u hrvatsku svakodnevicu) te potragu za njihovim hrvatskim alternativama.

Započnimo s turcizmima koji su, ako izuzmemo latinizme i grecizme, među najbrojnijim tuđicama u hrvatskom standardnom jeziku.

Kriteriji za ovu raspravu bili bi:

1) Tuđica mora biti dio suvremenog hrvatskog jezika (molim vas da ne pišete o riječima poput abadžija i sličnim stvarima koje iskopate iz Klaića )

2) Predložena alternativa može biti a) riječ koja je dio pasivnog znanja hrvatskog standardnog jezika, ali je u smanjenoj/manje učestaloj uporabi u svakodnevici, b) riječ koja se pojavljuje u književnosti, a u svakodnevnoj/javnoj uporabi je zanemarena c) riječ koja trenutno ima dijalektalni status, no poznata je ili može postati poznata svim govornicima i korisnicima hrvatskog jezika ili d) novotvorenica

3) Molim forumaše i forumašice da sudjeluju u ovoj temi jedino ako ih doista zanima te da se okane upisa o nepostojećim, rugalački osmišljenim izrazima poput "okolotrbušni opasač" (česta fora nekih forumaša koji se rugaju jezičnom purizmu )

[colbert]

Boja.
Sat.

Nemam alternative.

[kerempuh]

U naslovu se spominje rekonstrukcija kao aluzija na rekonstruktivne metode u analizi teksta, analizi diskursa, pojmovima poput Foucaultove arheologije znanja i slično...

[kerempuh]

colbert, daj nam i alternative

[boshkarina]

colbert kaže:

Boja.
Sat.

Koliko ja znam, to su usvojenice. A usvojenice su posuđenice koje su se toliko prilagodile hrvatskom standardnom jeziku da ih više ni ne osjećamo kao riječi stranog podrijetla.
Tuđice su, pak, posuđenice koje nekom svojom značajkom odudaraju od jezične norme npr. N biro, G biroa.

[colbert]

boshkarina kaže:

Koliko ja znam, to su usvojenice. A usvojenice su posuđenice koje su se toliko prilagodile hrvatskom standardnom jeziku da ih više ni ne osjećamo kao riječi stranog podrijetla.
Tuđice su, pak, posuđenice koje nekom svojom značajkom odudaraju od jezične norme npr. N biro, G biroa.

Pa to sam i htjela reci.
Meni su i boja i sat i jos hrpa njih najnormalnije hrvatske rijeci i ne bih ih mijenjala ni da se stvarno netko sjeti neke super rijeci iz staroslavenskog. Tipa mast... : spécial dédicace pour Abyssus:

[Abyssus]

I što sad točno s ovom temom, nabrajati usvojenice? Mislim, ja tu mogu iz glave istresti pedesetak, ali koja je poanta toga? Popis? Opis? Propis?

[kerempuh]

spomenuti one koje je lako zamijeniti hrvatskim parnjacima

na primjer: čelik = ocjel, čarapa = bječva

[kerempuh]

krajnji cilj je, dakako, propis