Riječi koje izumiru

[richard5]

KrakenGames kaže:

moj deda kaže ropček/robček ... no njemu bi također rekli da ne zna pravilno govoriti hrvatski jer mu štokavski nije materinski. niti moji prijatelji, većina nisu odavde, ne koristi to kad im je neprirodno/tuđinski =)

Pozdravljam KrakenGamesovog dedu.
U mojoj mladosti u Zagrebu se rijetko čulo marama, maramica. Svi smo brisali nos rupčićima a bake su na glavu stavljale rupce. U 6. postaji Križnog puta piše 'Veronika pruža Isusu rubac'. Ne piše ni maramu ni maramicu (svilenicu).

[tupavi]

richard5 kaže:

Pozdravljam KrakenGamesovog dedu.
U mojoj mladosti u Zagrebu se rijetko čulo marama, maramica. Svi smo brisali nos rupčićima a bake su na glavu stavljale rupce. U 6. postaji Križnog puta piše 'Veronika pruža Isusu rubac'. Ne piše ni maramu ni maramicu (svilenicu).

Ja dan-danas normalno velim rupcic. U Zagrebu me mnogi cudno gledaju. Tuzno, ljudi... Tuzno

[Faro]

Evo, neznam jeli tko stavio već ali evo jedan riječnik: http://hrcak.srce.hr/file/191212

Radi se o čakavici u Pokuplju, svojevsrnoj oazi čakavskog govora prema dugoj resi. Fenomenalno mi je da je nadomak Karlovca još živa čakavština, te da psotoji taj jedan mix kajkavskog, čakavskog i štokavskog. Ima puno riječi ovdje koje su pred izumiranje.

[angot]

Imam jedno pitanje u vezi riječi 'reći'. Točnije, prezent glagola reći.

Je li doista arhaizam u hr jeziku reći on/ona/ono rekne, ja reknem?

Ako ne tako, kako bismo onda trebali kazati, on/ona kaže? No kaže je prezent glagola kazati, a ne reći.
Zar nije normalno reći on je rekao kao i on je kazao? Kako to da je prezent glagola reći (rekne, reknem itd.) arhaizam?

[bhavatarini]

A odakle ti to? Nije istina. Iako ćeš vjerojatno češće čuti prezent od "kazati" negoli od "reći"; s perfektom pak suprotno.

[angot]

bhavatarini kaže:

A odakle ti to? Nije istina. Iako ćeš vjerojatno češće čuti prezent od "kazati" negoli od "reći"; s perfektom pak suprotno.

Tako su mi rekle fakultetski obrazovane osobe (profesori), naime da se "rekne" ne kaže i da je to arhaizam. Meni je to bilo malo čudno jer znam da je to prezent glagola reći. Pa zato pitam, je li zbog rjeđe uporabe prezenta glagola reći (reknem/rekneš/reknemo itd.) njegovo korištenje u govoru i pisanju arhaično i samim time neprimjereno?

[bhavatarini]

Profesori čega?
Ne znam šta im znači to da "se 'rekne' ne kaže". Gluposti. Ali stoji ovo što rekoh gore i, u skladu s time, dalo bi se razmisliti o tome pripadaju li te rjeđe forme leksiku na prijelazu. Ali o arhaičnosti nema govora.

[Shain]

"... zatekla ju je kako spava na homuštima trave iz slamarice što ju je rasparala noktima i zubima." (Milivoj Telećan)

Gdje li je pronašao homušt?

[judolino]

Shain kaže:

"... zatekla ju je kako spava na homuštima trave iz slamarice što ju je rasparala noktima i zubima." (Milivoj Telećan)

Gdje li je pronašao homušt?

Možda tamo gdje je ovaj pronašao naoružanje...

Jebiga, nemrem si pomoć...

[MmeTipfeler]

Shain kaže:

"... zatekla ju je kako spava na homuštima trave iz slamarice što ju je rasparala noktima i zubima." (Milivoj Telećan)

Gdje li je pronašao homušt?

U Vukovu rječniku, mislim.

judolino kaže:

Možda tamo gdje je ovaj pronašao naoružanje...

Jebiga, nemrem si pomoć...

Točno. To će biti tiskarska pogreška. Homut je "pregršt". Možda je pomiješao te dvije riječi.

[JakšaŠparemblek]

Pozdrav Zdravo kao da je dobrim dijelom nestao....

[Shain]

Evo još zanimljivih riječi: grezoća i pridjev grez. Nikad dosad čuo. A ima i grezost, grezulja (HJP), grezarija, grezati, najgreziji, grež.

Primjeri:

- Nastala je moćna i arhajski greza pjesma, pod kojom će se naježiti svatko tko je zna i ima čime čuti. (M. Jergović: "Jid")

- Napravljen od samih proturječnosti. Bio je i tragičan i komičan. I sablažnjujuće prost, grezi šibenski težak, i beskrajno fin, aristokratski rafiniran. Nakostriješio bi se i na slutnju kritike ili prijekora, ali bi druge bez mjere i takta ošinuo... (A. Tomić: "In memoriam")

- "(...) a tabloidi - nenadmašni u spoju grezoće i nacionalizma - već su na radnoj temperaturi iz jeseni 1991." (J. Pavičić: "Kome, zapravo, koristi...")

[Dijete Cvijeća]

Shain kaže:

Evo još zanimljivih riječi: grezoća i pridjev grez. Nikad dosad čuo. A ima i grezost, grezulja (HJP), grezarija, grezati, najgreziji, grež.

Primjeri:

- Nastala je moćna i arhajski greza pjesma, pod kojom će se naježiti svatko tko je zna i ima čime čuti. (M. Jergović: "Jid")

- Napravljen od samih proturječnosti. Bio je i tragičan i komičan. I sablažnjujuće prost, grezi šibenski težak, i beskrajno fin, aristokratski rafiniran. Nakostriješio bi se i na slutnju kritike ili prijekora, ali bi druge bez mjere i takta ošinuo... (A. Tomić: "In memoriam")

- "(...) a tabloidi - nenadmašni u spoju grezoće i nacionalizma - već su na radnoj temperaturi iz jeseni 1991." (J. Pavičić: "Kome, zapravo, koristi...")

Nemoj zezat' da nikad nisi čuo?! Slabo se s Dalmošicama družiš.

[MmeTipfeler]

Dijete Cvijeća kaže:

Nemoj zezat' da nikad nisi čuo?! Slabo se s Dalmošicama družiš.

Ni s Primorkama. U Hrvatskom primorju najnormalnije se čuje da je nešto "grezo za vidit" ili "za čut".

[kuroishijin]

Šetalište

[amary]

JakšaŠparemblek kaže:

Pozdrav Zdravo kao da je dobrim dijelom nestao....

Zdravo Jakša...

Nije,nije:

Zdravo Marija,milosti puna.... itd

[Shain]

Evo dvije simpatične riječi: "ishavijestiti" i "ishavijest". Još kad bi im netko znao sinonime i etimologiju, gdje bi nam bio kraj.

Jergović danas piše: "Oni su se ishavijestili i povjerovali u Mesiju iz drugog, mnogo važnijeg razloga: iz žudnje za čudom i čudotvorcem."

Iz "Dvora od oraha": "A on se ishavijesti što ga je poljubila časna sestra!"

Ili nedavno: "Malo nakon Velikog rata, još dok su dame u ishavijesti padale u nesvijest i nije zavladao tonfilm, nego je moj praujak Rudi u bioskopima Apolo i Volta svojom violinom pratio zbivanja na najnovijim hitovima nijemog filma, 'Ay Querida' je bila svima poznati šlager."

[Shain]

Ako nekoga zanima.

1. Značenje:
- ishavijest je iznenađenje, začuđenost, zapanjenost; zbunjenost
- ishavijestiti - iznenaditi, začuditi; biti izvan sebe.

2. Etimologija:
Dekomponirano od ob-avěstiti < obь-věstiti (ili od avijest < vavijest < vъvěstь = svijest). "H" je protetsko.

3. Bez prefiksa:
-(h)avijest je svijest, prisebnost, pamet
-(h)avijestiti je urazumiti; osvijestiti se, doći k sebi.

[Ista dy Ajelo]

Mene je zanimalo i sad znam.

[Shain]

Naišao sam na riječ zlohota:

- Svijet u koji se nitko nije pačao jer im je zlohota bila predobra pamćenja, jer se izdajnički ubod njihova prijetvornog noža mogao dugo pritajiti.

- Prostakluk onog vremena tumačio je kao zlohotu.

- Taj je čovjek svoju zlohotu utopio u tuđem laskavom prepričavanju.

(Iz prijevoda Mirjane Polić-Bobić "Evaristo Carriego" - J. L. Borges)


Mogla bi i dobrohota, dobrohotan već postoji, a postoji i pohota < po- + *hotěti = htjeti.