Daljnji raspad hrvatskog školstva

[shtefy]

Gugenheim kaže:

- u Hrvatskoj se učenici manje boje, a postižu slabije rezultate na PISA-i
- u Singapuru se učenici više boje, a postižu veće rezultate na PISA-i (prvi su).
- Hrvatski rezultati na PISA-i su otprilike u rangu zapadnoeuropskih

E sad: što oni koji svakodnevno koriste PISA-inje rezultate za pljuvanje hrvatskog školstva žele postići, kakovu "reformu"? Prema zapadnoeuropskom (s kojima smo slični na PISA-i) ili prema singapurskom modelu?




Odluči se koju tezu iznosiš, pa onda prema toj odluci argumentiraj. Potvrđuješ li moju tezu? Direktno pišeš da su u Hrvatskoj učenici zadovoljniji nego u drugim državama, onima s "boljim školstvom". Treba li ih ona u reformi "još jače rasteretiti", "smanjiti im stres" (npr. ukidanjem ocjena)? Ima li kakve logike u argumentaciji?
.

A tko je u Hrvatskoj radio istraživanje na temu stresa u školama? I čijem interesu to istraživanje ima podilaziti?

I koja je uopće uloga stresa u učenju? Bolje pamte? Više razumiju? Ili samo postaju kompetitivniji, gube osjećaj za fer utakmicu, postaju nehumaniji ...

[Gugenheim]

shtefy kaže:

A tko je u Hrvatskoj radio istraživanje na temu stresa u školama? I čijem interesu to istraživanje ima podilaziti?

I koja je uopće uloga stresa u učenju? Bolje pamte? Više razumiju? Ili samo postaju kompetitivniji, gube osjećaj za fer utakmicu, postaju nehumaniji ...

Uopće nije teza "nek bude više stresa", ne moraš ju pobijati (ona ne postoji).

Teza je da ako stresa u hrvatskim školama nema, a rezultati PISA su slabiji nego u Singapuru (koji je na 1. mjestu po PISA-i, a učenici rikavaju od stresa), kakve logike ima u Hrvatskoj smanjivati stres (kojeg nema)?

Nije li logično zaključiti da se reforme trebaju baviti pravim stvarima, a ne izmišljenim? Npr. ukinute su ocjene na polugodištu, sa nekakvim svetim ciljem. Je li taj sveti cilj postignut? Ako je sveti cilj bilo "još manje stresa", onda da. No ako je cilj bio odgoj i obrazovanje, onda nije, zar ne?

[theremin1]

Gugenheim kaže:

Nikako "poticanje da se nekog boje" nije spominjano.

Postoje fakti:

- u Hrvatskoj se učenici manje boje, a postižu slabije rezultate na PISA-i
- u Singapuru se učenici više boje, a postižu veće rezultate na PISA-i (prvi su).
- Hrvatski rezultati na PISA-i su otprilike u rangu zapadnoeuropskih

E sad: što oni koji svakodnevno koriste PISA-inje rezultate za pljuvanje hrvatskog školstva žele postići, kakovu "reformu"? Prema zapadnoeuropskom (s kojima smo slični na PISA-i) ili prema singapurskom modelu?




Odluči se koju tezu iznosiš, pa onda prema toj odluci argumentiraj. Potvrđuješ li moju tezu? Direktno pišeš da su u Hrvatskoj učenici zadovoljniji nego u drugim državama, onima s "boljim školstvom". Treba li ih ona u reformi "još jače rasteretiti", "smanjiti im stres" (npr. ukidanjem ocjena)? Ima li kakve logike u argumentaciji?



U naslovu ovog topica stoji upravo izraz "školstvo".

On se u svakodnevnom govoru koristi za škole, a ne za fakultete.

Naslov nema veze s uvodnim postom.

Opet ti navodiš "fakte".

Gdje ti je to da se hrvatska djeca manje boje od Singapurske? I gdje ti vidiš povezanost toga (nečega) i PISA rezultata?

I tko priča o zadovoljstvu školom? Škola nija jednako život, jednako kao što i posao nije jednako život. Mjereno je zadovoljstvo ŽIVOTOM. Napetost tijekom učenja, i anksioznost u slučaju kada je dijete dobro pripremljeno za test. Razumiješ li ti hrvatski?

No, hoćeš podatke? Evo ti ih.
Nizozemska- matematika- 11. mjesto, Hrvatska- 43/44, ne da mi se sada opet brojati. Ali možeš pronaći na webu, slobodno.

Well being djece u Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Djeca u Nizozemskoj su nešto malo manje zadovoljna životom.
NL-7,83, HR- 7,9

Djeca u Nizozemskoj su manje napeta tijekom učenja od hrvatske djece
NL-14,5, HR-36,1

Djeca u Nizozemskoj su manje anksiozna pred test kada su dobro pripremljeni od hrvatske djece (to je ono tvoje..boje se učitelja?)
NL-39,1, HR-47

Djeca u Nizozemskoj su manje izložena bullyingu od hrvatske djece
NL-9,3, HR- 17,1

Da zaključujemo o uzrocima i posljedicama, što je potpuno neopravdano, rekli bismo sljedeće..
Djeca u Nizozemskoj su puno bolji matematičari od hrvatske djece zato što su manje napeti tijekom učenja, manje anksiozni pred testiranje za koje su dobro pripremljeni, manje su izloženi stresu kroz bullying.

I nikako se s tobom ne bismo složili. Opravdano možemo zaključiti samo da su nizozemska djeca pod manjim stresom od hrvatske i isto tako bolji matematičari.

Isto tako možemo zaključiti da činjenica da nizozemska djeca jesu bolji matematičari i da su manje pod stresom, ne znači da su zadovoljniji životom od hrvatske djece. Možda djeca u Hrvatskoj više žive u cjelovitim obiteljima, možda više doručkuju, možda imamo više sunčanih dana, pa su zato zadovoljniji.

Samo još da dodam, kada drviš po Jokiću, ta nizozemska djeca koja su bolji matematičari, imaju usmjerenja u srednjoj školi, onako nešto slično kao što je predlagao Jokić, i obrazovni sustav koji je usmjeren potrebama i backgroundu učenika. Barem tako veli wiki. I gospodarski puno uspješniju državu od naše.

Izraz školstvo nisam čula godinama, tako da ne znam zašto se koristi. Što onda i fakultetstvo?

[shtefy]

Gugenheim kaže:

Uopće nije teza "nek bude više stresa", ne moraš ju pobijati (ona ne postoji).

Teza je da ako stresa u hrvatskim školama nema, a rezultati PISA su slabiji nego u Singapuru (koji je na 1. mjestu po PISA-i, a učenici rikavaju od stresa), kakve logike ima u Hrvatskoj smanjivati stres (kojeg nema)?

Nije li logično zaključiti da se reforme trebaju baviti pravim stvarima, a ne izmišljenim? Npr. ukinute su ocjene na polugodištu, sa nekakvim svetim ciljem. Je li taj sveti cilj postignut? Ako je sveti cilj bilo "još manje stresa", onda da. No ako je cilj bio odgoj i obrazovanje, onda nije, zar ne?

Ja sam pitala čije je istraživanje da u Hrvatskim školama nema stresa. Nisi odgovorio na to pitanje.

[north wind]

Gugenheim kaže:

Za sad si linkala "800".
Da bi dokazala da nisi lagala u ovom napisanom:
...još moraš na istoj listi pokazati da je prije 3 godine Zagreb bio na 500.

Bombastična tvrdnja o "padu s 500-tog na 800-to u 3 godine" je ili laž ili istina. Nema trećeg.

Što ako na istoj listi uopće ne nađeš zagreb prije 3 godine, ako prije 3 godine Zagreb nije bio platio da ga se uopće uvrštava na tu listu?

Da, vjerojatno 2017. nije imao toliko za platiti, ali ako se integriraju KBF i FFZG, onda možda još naglo skoči i na prvih 100 mjesta rejting liste.

Evo ti UniZG za 2013., između 401.i 500. mjesta: http://www.shanghairanking.com/ARWU2013.html

Tu piše i da je 2016. bio na istom mjestu: http://www.shanghairanking.com/ARWU2016.html

Dakle, strmoglavi pad u 2017. godini na +800 mjesto.

I onda ti ovdje pokušavaš negirati temu o raspadu školstva?

[Martian7]

north wind kaže:

Da, vjerojatno 2017. nije imao toliko za platiti, ali ako se integriraju KBF i FFZG, onda možda još naglo skoči i na prvih 100 mjesta rejting liste.

Zašto dezinformiraš forumsku javnost da se planira nekakvo integriranje KBFa i FFZGa?

Donekle mogu shvatiti ako takvu bedastoću napiše neki neuki novinar, ali netko tko se smatra dobro upućenim u problematiku FFZGa, to je prilično skandalozno.

FFZG već ima zajedničke studije s PMFom, Muzičkom i Likovnom akademijom, pa u tim slučajevima nitko nije spominjao integriranje s tim sastavnicama Sveučilišta.

[north wind]

Martian7 kaže:

Zašto dezinformiraš forumsku javnost da se planira nekakvo integriranje KBFa i FFZGa?

Donekle mogu shvatiti ako takvu bedastoću napiše neki neuki novinar, ali netko tko se smatra dobro upućenim u problematiku FFZGa, to je prilično skandalozno.

FFZG već ima zajedničke studije s PMFom, Muzičkom i Likovnom akademijom, pa u tim slučajevima nitko nije spominjao integriranje s tim sastavnicama Sveučilišta.

Ja sam rekla "ako se integriraju...", a ne da će to nužno biti, niti bi to bilo dobro. Ali, ti nisi shvatila da je to u ovom kontekstu ironično rečeno. No, kad već spominješ, to nije niti isključeno, jer Crkva ima puno ambicioznije i dalekosežnije interese od PMFa, Muzičke i Likovne akademije zajedno, osobito s obzirom na vjersku svrhu koju ima u društvu a koja nema veze sa znanosti i umjetnosti navedenih institucija od kojih se bitno i razlikuje, kao i s obzirom na potporu koju uživa u postojećoj upravi Sveučilišta i hr vlasti. To ćemo tek vidjeti što će biti s time ubuduće. Ima još vremena. No, to nije ovdje tema. Raspravljaj tamo gdje to jest tema, ako imaš što novoga za reći o tome.

[north wind]

theremin1 kaže:

Opet ti navodiš "fakte".

Gdje ti je to da se hrvatska djeca manje boje od Singapurske? I gdje ti vidiš povezanost toga (nečega) i PISA rezultata?

I tko priča o zadovoljstvu školom? Škola nija jednako život, jednako kao što i posao nije jednako život. Mjereno je zadovoljstvo ŽIVOTOM. Napetost tijekom učenja, i anksioznost u slučaju kada je dijete dobro pripremljeno za test. Razumiješ li ti hrvatski?

No, hoćeš podatke? Evo ti ih.
Nizozemska- matematika- 11. mjesto, Hrvatska- 43/44, ne da mi se sada opet brojati. Ali možeš pronaći na webu, slobodno.

Well being djece u Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Djeca u Nizozemskoj su nešto malo manje zadovoljna životom.
NL-7,83, HR- 7,9

Djeca u Nizozemskoj su manje napeta tijekom učenja od hrvatske djece
NL-14,5, HR-36,1

Djeca u Nizozemskoj su manje anksiozna pred test kada su dobro pripremljeni od hrvatske djece (to je ono tvoje..boje se učitelja?)
NL-39,1, HR-47

Djeca u Nizozemskoj su manje izložena bullyingu od hrvatske djece
NL-9,3, HR- 17,1

Da zaključujemo o uzrocima i posljedicama, što je potpuno neopravdano, rekli bismo sljedeće..
Djeca u Nizozemskoj su puno bolji matematičari od hrvatske djece zato što su manje napeti tijekom učenja, manje anksiozni pred testiranje za koje su dobro pripremljeni, manje su izloženi stresu kroz bullying.

I nikako se s tobom ne bismo složili. Opravdano možemo zaključiti samo da su nizozemska djeca pod manjim stresom od hrvatske i isto tako bolji matematičari.

Isto tako možemo zaključiti da činjenica da nizozemska djeca jesu bolji matematičari i da su manje pod stresom, ne znači da su zadovoljniji životom od hrvatske djece. Možda djeca u Hrvatskoj više žive u cjelovitim obiteljima, možda više doručkuju, možda imamo više sunčanih dana, pa su zato zadovoljniji.

Samo još da dodam, kada drviš po Jokiću, ta nizozemska djeca koja su bolji matematičari, imaju usmjerenja u srednjoj školi, onako nešto slično kao što je predlagao Jokić, i obrazovni sustav koji je usmjeren potrebama i backgroundu učenika. Barem tako veli wiki. I gospodarski puno uspješniju državu od naše.

Naravno da je Nizozemska, kao i Finska, primjer obrazovnog sustava gdje se potiče kreativnost, mašta, interes, motivacija, individualne sposobnosti i sl.. Zato i imaju manju anksioznost i veći interes za rad, pa onda logično i bolje rezultate. Ali, podatke nije dovoljno samo pročitati, kao što rade neki vrli forumaši, nego ih treba znati i protumačiti i razumjeti. Slažem se s tobom!

[theremin1]

north wind kaže:

Naravno da je Nizozemska, kao i Finska, primjer obrazovnog sustava gdje se potiče kreativnost, mašta, interes, motivacija, individualne sposobnosti i sl.. Zato i imaju manju anksioznost i veći interes za rad, pa onda logično i bolje rezultate. Ali, podatke nije dovoljno samo pročitati, kao što rade neki vrli forumaši, nego ih treba znati i protumačiti i razumjeti. Slažem se s tobom!

Meni ti ljudi ovdje nisu baš jasni. Čak i da si pripadnik neke stranke pa se zalažeš za vrijednosti iste, i boli te klinac za državu ako nije po tvojim uvjerenjima, mora ti biti jasno da ovako ne možemo preživjeti. Gotovo svi roditelji koje poznam imaju jednu strategiju za svoju djecu, kako ih poslati van. Nevjerojatno mi je da netko može biti vrijednosno "desno", i s tim ne imati problem.

Nas nema milijarda pa da ćemo ukrasti tuđu inovaciju i živjeti od masovne proizvodnje iste. Pripadamo europskom kulturnom krugu, pa sada i uniji, i varijanta da ćemo se izvući tako da nam osamdesetogodišnjaci čiste ceste, a političari objašnjavaju da tako vježbaju i brinu se o okolišu, isto neće proći.

"Promoviraju" STEM, a kada im pokažeš rezultate istraživanja društvenih znanosti, onda veću vrijednost ima ono što im je rekla njihova baba.

Promoviraju strah od neuspjeha i usmjerenost na izbjegavanje greške, uporno odbijajući realitet, da je strah od neuspjeha smislen za repetitivne aktivnosti koje netko drugi programira, dakle čistu definiciju automatiziranog stroja. Kakav nesretni STEM. Čemu? Tko je to izumio novi lijek bez eksperimenata i grešaka? Tko ga je izumio bez kreativnosti i igre? Nitko.

Ljute se kakva su djeca, a podržavajući obujam sadržaja podržavaju njihovu nesamostalnost i nerzrelost, jer u svladavanju istog moraju sudjelovati roditelji i instruktori, što učitelji od roditelja i eksplicitno i implicitno traže. U susjednoj Austriji, ne moramo do Danske ili Nizozemske, se roditelje moli da s djecom ne rade doma na školskom sadržaju.

O tome da uporno odbijaju djecu učiti socijalnim vještinama i upravljanju, a htjeli bi imati vlastitu državu, za koju znaju, eklatantno i dokazano, da s njom ne znaju upravljati, i da im znanja sami o tome prenijeti ne mogu, da ne govorimo.

Psihoza i žešća samosabotaža.

I u skladu s tim, kada netko otvori novi topic, Gugi će opet drvit po dalekoistočnim zemljama, strahu od učitelja, i tome kako će usmjeravanje djece u trećem srednje dovesti do toga da svi žele studirati povijest, nakon što već 2 puta nije ni na koji način dao bilo kakve podatke koji bi potkrijepili to što piše. Jer je politička funkcija, bit će njemu nekih znanih ljudi, važnija od toga što će mu djeca jesti, gdje će živjeti, i tko će mu financirati mirovinu.

[shtefy]

theremin1 kaže:

Meni ti ljudi ovdje nisu baš jasni. Čak i da si pripadnik neke stranke pa se zalažeš za vrijednosti iste, i boli te klinac za državu ako nije po tvojim uvjerenjima, mora ti biti jasno da ovako ne možemo preživjeti. Gotovo svi roditelji koje poznam imaju jednu strategiju za svoju djecu, kako ih poslati van. Nevjerojatno mi je da netko može biti vrijednosno "desno", i s tim ne imati problem.

Nas nema milijarda pa da ćemo ukrasti tuđu inovaciju i živjeti od masovne proizvodnje iste. Pripadamo europskom kulturnom krugu, pa sada i uniji, i varijanta da ćemo se izvući tako da nam osamdesetogodišnjaci čiste ceste, a političari objašnjavaju da tako vježbaju i brinu se o okolišu, isto neće proći.

"Promoviraju" STEM, a kada im pokažeš rezultate istraživanja društvenih znanosti, onda veću vrijednost ima ono što im je rekla njihova baba.

Promoviraju strah od neuspjeha i usmjerenost na izbjegavanje greške, uporno odbijajući realitet, da je strah od neuspjeha smislen za repetitivne aktivnosti koje netko drugi programira, dakle čistu definiciju automatiziranog stroja. Kakav nesretni STEM. Čemu? Tko je to izumio novi lijek bez eksperimenata i grešaka? Tko ga je izumio bez kreativnosti i igre? Nitko.

Ljute se kakva su djeca, a podržavajući obujam sadržaja podržavaju njihovu nesamostalnost i nerzrelost, jer u svladavanju istog moraju sudjelovati roditelji i instruktori, što učitelji od roditelja i eksplicitno i implicitno traže. U susjednoj Austriji, ne moramo do Danske ili Nizozemske, se roditelje moli da s djecom ne rade doma na školskom sadržaju.

O tome da uporno odbijaju djecu učiti socijalnim vještinama i upravljanju, a htjeli bi imati vlastitu državu, za koju znaju, eklatantno i dokazano, da s njom ne znaju upravljati, i da im znanja sami o tome prenijeti ne mogu, da ne govorimo.

Psihoza i žešća samosabotaža.

I u skladu s tim, kada netko otvori novi topic, Gugi će opet drvit po dalekoistočnim zemljama, strahu od učitelja, i tome kako će usmjeravanje djece u trećem srednje dovesti do toga da svi žele studirati povijest, nakon što već 2 puta nije ni na koji način dao bilo kakve podatke koji bi potkrijepili to što piše. Jer je politička funkcija, bit će njemu nekih znanih ljudi, važnija od toga što će mu djeca jesti, gdje će živjeti, i tko će mu financirati mirovinu.

Amen.

[Gugenheim]

north wind kaže:

Da, vjerojatno 2017. nije imao toliko za platiti, ali ako se integriraju KBF i FFZG, onda možda još naglo skoči i na prvih 100 mjesta rejting liste.

Evo ti UniZG za 2013., između 401.i 500. mjesta: http://www.shanghairanking.com/ARWU2013.html

Tu piše i da je 2016. bio na istom mjestu: http://www.shanghairanking.com/ARWU2016.html

Dakle, strmoglavi pad u 2017. godini na +800 mjesto.

I onda ti ovdje pokušavaš negirati temu o raspadu školstva?

Shvaćaš li da miješaš dvije RAZLIČITE liste...?

Timesova lista, lista britanske privatne tvrtke, (na kojoj je Zagreb, zajedno s Beogradom i ostalim sveučilištima u okruženju na 800) napravljena je s ciljem da britanska sveučilišta ispadnu najbolja. Da se bolje reklamiraju. Jer na Šangajskoj nisu najbolja.

Šangajsku listu sveučilišta, beskrajno smiješnu, napravila su dva Kineza 90-tih godina iz nekih svojih smiješnih razloga. Odavno su je se odrekli. No ta lista je postala planetarno popularna jer po njenim kriterijima na vrhu jesu Harvard i slična sveučilišta. Harvard ju održava planetarno popularnom radi vlastite reklame. Na toj listi je Zagreb na otprilike 400-500.

Kad bi Zagreb bi jak kao Oxford ili Harvard, financirao bi izradu i planetarnu promociju neke treće "rang liste sveučilišta", npr neke koja bi uzela u obzir i faktor uloženog novca (pa bi onda Zagreb na njoj bio među prvima, zajedno s Beogradom).

No sve skupa, "rang liste sveučilišta" su neozbiljne stvari za neozbiljne ljude. Služe promociji pojedinih sveučilišta /tako su im složeni kriteriji), za za mnoga sveučilišta uopće nemaju podatke (npr. Šangajska za Zagreb u 2013. uopće nije uzela u obzir objavljene radove, stavila je jednostavno borj 0!). Osim toga, te "Liste " služe pojedinim domaćim ""novinarima" da kontinuiranu pljuju domaće sustave.

"Rang liste sveučilišta" o sveučilišnim sustavima govore otprilike kao "rang lista država po plasmanu na Pjesmi Eurovizije" o "Kvaliteti glazbe u tim državama". Pjesma Azerbajdžana je na 3. mjestu, Velika Britanija na 12. mjestu, Italija uopće nije ni poslala pjesmu (uopće se ne bavi s takvim "natjecanjem"), a Hrvatska je na 26. mjestu. I pnda će novinara napisati bombartični naslov "dalji pad kvalitete hrvatske glazbe!"

NAjvažnije:

Lagala si o tome da je na bilo kojoj listi Zagrebačko sveučilište palo s 500-tog na 800-to mjesto. Ne može nešto pasti s jedne liste na drugu, ne može naša nogometna reprezentacija s 10 mjesta na nogometnoj listi, pasti na 15 mjesto na košarkaškoj listi. No nisi ti najveći problem, najveći šproblem "novinari" koji se služe slčnim principima pri pljuvanju. NIje bitna istina, bitno je da je što bombastičnije.

[Gugenheim]

theremin1 kaže:

Napetost tijekom učenja, i anksioznost u slučaju kada je dijete dobro pripremljeno za test. Razumiješ li ti hrvatski?

Možda ti ne razumiješ engleski.

PISA-ina tablica wll beinga III 3.7 ne bavi se "životom", nego se zove "Schoolwork-related anxiety...", daje popis zemalja točno po pitanju straha učenika od rezultata ispita.

Istočnioazijske države (koje su prve na PISA-inoj listi po uspjehu na testovima) imaju na toj tablici više od 50% učenika koji izjavljuju da su "vrlo anksiozni" (Singapur 65%, Taipei 61%, Hong kong 61%, Japan 57%... itd). No ne samo oni, nego i Velika Britanija 65%, Italija 62%, Australia 61%, Španjolska 55%, Švedska 55%, Danska 54%, Slovenija 52%, Irska 52%...

Dakle, u svim tim državama, na koje se pozivamo prilikom reformi, više od 50% djece u školama osjeća strah. U Hrvatskoj samo 39% djece osjeća strah prilikom ispita, podjednako kao u Nizozemskoj.

Dakle, oni koji koriste PISA testove kao još jedan od povoda za pljuvačinu domaćeg, nek sami sa sobom odluče što im je cilj. Žele li bolji uspjeh ili žele bolji osjećaj. Ako žele jedno i drugo, onda čitavo društvo treba stati uz škole i učitelje, motivirati djecu u odgojnom i obrazovnom smislu. A ne pljuvati učitelje pred djecom, snižavati kriterije, olakšavati torbe i kurikulume, povećavati prava a smanjivati obveze, i onda očekivati motiviranost te djece i "vrhunske rezultate" u komparaciji s Azijatima.

Ako je cilj "dobar osjećaj i rasterećenje", onda zaboravite PISA testove i slične stvari.

[theremin1]

Gugenheim kaže:

Možda ti ne razumiješ engleski.

PISA-ina tablica wll beinga III 3.7 ne bavi se "životom", nego se zove "Schoolwork-related anxiety...", daje popis zemalja točno po pitanju straha učenika od rezultata ispita.

Istočnioazijske države (koje su prve na PISA-inoj listi po uspjehu na testovima) imaju na toj tablici više od 50% učenika koji izjavljuju da su "vrlo anksiozni" (Singapur 65%, Taipei 61%, Hong kong 61%, Japan 57%... itd). No ne samo oni, nego i Velika Britanija 65%, Italija 62%, Australia 61%, Španjolska 55%, Švedska 55%, Danska 54%, Slovenija 52%, Irska 52%...

Dakle, u svim tim državama, na koje se pozivamo prilikom reformi, više od 50% djece u školama osjeća strah. U Hrvatskoj samo 39% djece osjeća strah prilikom ispita, podjednako kao u Nizozemskoj.

Dakle, oni koji koriste PISA testove kao još jedan od povoda za pljuvačinu domaćeg, nek sami sa sobom odluče što im je cilj. Žele li bolji uspjeh ili žele bolji osjećaj. Ako žele jedno i drugo, onda čitavo društvo treba stati uz škole i učitelje, motivirati djecu u odgojnom i obrazovnom smislu. A ne pljuvati učitelje pred djecom, snižavati kriterije, olakšavati torbe i kurikulume, povećavati prava a smanjivati obveze, i onda očekivati motiviranost te djece i "vrhunske rezultate" u komparaciji s Azijatima.

Ako je cilj "dobar osjećaj i rasterećenje", onda zaboravite PISA testove i slične stvari.

Nit je school related anxiety istovjetna strahu od učitelja, niti zadovoljstvu školom, niti se radi o nekakvom općem pojmu, već jasno definiranim faktorima faktorima, tipa..napetost tijekom učenja, anksioznost pred testiranje dobro pripremljenog sadržaja, niti ovaj tvoj komentar ima ikakve veze s tim da navodiš da su djeca zadovoljna školom, jedino zadovoljstvo koje se na tim stranicama spominje kao ispitivano jest zadovoljstvo ŽIVOTOM. U skupu ispitivanih faktor pod school related anxiety nitko ne spominje nikakvo zadovoljstvo.

Nadalje, na stranicama se navodi ispitivanje anskioznosti pred testiranje za koje su dobro pripremljeni, dakle ne anskioznost pred testiranje! To nije isto.

I ne, nije točno da je 39% hrvatske djece anksiozno pred test za koji smatra da se dobro pripremilo, već 47%. A 39% nizozemske djece to tvrdi. Pa ako je 47 i 39% isto, onda je i 47 i 55% isto. Je li tako? Onda hrvatska djeca nisu po tvojoj matematici ništa manje anksiozna u navedenoj situaciji, nego li djeca iz Danske, Švedske, Španjolske, Slovenije ili Irske.

Tko je rekao da se kompariramo s Azijatima? Tko kaže da se ne kompariramo s Nizozemcima? Zašto bi se komparirali s Azijatima, koje sličnosti to mi s Azijatima imamo da bismo se s njima komparirali? Ja sam sigurna da radnici u Hrvatskoj žele radnička prava i primanja istovjetna onima koje imaju Nizozemci, a ne Kinezi, Koreanci ili Singapurci. Pa bi mi bilo logično da i za djecu žele ono što imaju Nizozemci, a ne Kinezi, Koreanci ili Singapurci.

Ali imam ideju, ako želiš o tome kompetentno razgovarati, imaš publikaciju od 530 stranica o well-beingu djece iz tog istraživanja, pa čitaj. http://www.oecd-ilibrary.org/docserv...FABF47B60A760D

Recimo
"
"and anxiety about schoolwork, homework and tests is negatively related to performance"

Cijeli moj prijašnji post nije usmjeren ka tome da te uvjerava u korelacije ili ne daj Bože uzročno-posljedični odnos, koji se btw. može utvrditi jedino provođenjem eksperimenata!, jer ih na web-u (ne u samoj publikaciji) nitko ne spominje. Nego tome da uvidiš da promatrajući jedan faktor, koji btw. ne navodiš niti blizu precizno, što je opet izrazito važno za tumačenje podataka, ne možeš zaključivati niti o povezanosti, a kamoli o uzročno-posljedičnom odnosu.

Tko kaže da singapurska djeca ne bi postizala još bolje rezultate da su manje pod anksiozna pred testiranje onoga što su dobro naučili? Gdje si ti to našao, i na osnovi kojih podataka zaključio?

[theremin1]

Gugenheim kaže:

Shvaćaš li da miješaš dvije RAZLIČITE liste...?

Timesova lista, lista britanske privatne tvrtke, (na kojoj je Zagreb, zajedno s Beogradom i ostalim sveučilištima u okruženju na 800) napravljena je s ciljem da britanska sveučilišta ispadnu najbolja. Da se bolje reklamiraju. Jer na Šangajskoj nisu najbolja.

Šangajsku listu sveučilišta, beskrajno smiješnu, napravila su dva Kineza 90-tih godina iz nekih svojih smiješnih razloga. Odavno su je se odrekli. No ta lista je postala planetarno popularna jer po njenim kriterijima na vrhu jesu Harvard i slična sveučilišta. Harvard ju održava planetarno popularnom radi vlastite reklame. Na toj listi je Zagreb na otprilike 400-500.

Kad bi Zagreb bi jak kao Oxford ili Harvard, financirao bi izradu i planetarnu promociju neke treće "rang liste sveučilišta", npr neke koja bi uzela u obzir i faktor uloženog novca (pa bi onda Zagreb na njoj bio među prvima, zajedno s Beogradom).

No sve skupa, "rang liste sveučilišta" su neozbiljne stvari za neozbiljne ljude. Služe promociji pojedinih sveučilišta /tako su im složeni kriteriji), za za mnoga sveučilišta uopće nemaju podatke (npr. Šangajska za Zagreb u 2013. uopće nije uzela u obzir objavljene radove, stavila je jednostavno borj 0!). Osim toga, te "Liste " služe pojedinim domaćim ""novinarima" da kontinuiranu pljuju domaće sustave.

"Rang liste sveučilišta" o sveučilišnim sustavima govore otprilike kao "rang lista država po plasmanu na Pjesmi Eurovizije" o "Kvaliteti glazbe u tim državama". Pjesma Azerbajdžana je na 3. mjestu, Velika Britanija na 12. mjestu, Italija uopće nije ni poslala pjesmu (uopće se ne bavi s takvim "natjecanjem"), a Hrvatska je na 26. mjestu. I pnda će novinara napisati bombartični naslov "dalji pad kvalitete hrvatske glazbe!"

NAjvažnije:

Lagala si o tome da je na bilo kojoj listi Zagrebačko sveučilište palo s 500-tog na 800-to mjesto. Ne može nešto pasti s jedne liste na drugu, ne može naša nogometna reprezentacija s 10 mjesta na nogometnoj listi, pasti na 15 mjesto na košarkaškoj listi. No nisi ti najveći problem, najveći šproblem "novinari" koji se služe slčnim principima pri pljuvanju. NIje bitna istina, bitno je da je što bombastičnije.

Dvije različite liste, od stotina sveučilišta, stvorene iz sasvim različitih motiva, a u prvih 10 na obje liste, 7 istih sveučilišta.

Bojim se da kad bi djecu ocjenjivanu u hrvatskom sustavu kod jednog učitelja, dao drugom učitelju na ocjenjivanje, da bi slaganje bilo podjednako, ako ne i gore, nego li na ovim listama, koje ti zoveš neozbiljnim stvarima za neozbiljne ljude.

[Gugenheim]

theremin1 kaže:

I ne, nije točno da je 39% hrvatske djece anksiozno pred test za koji smatra da se dobro pripremilo, već 47%. A 39% nizozemske djece to tvrdi.

Daj link, odakle ti to.

A inače, Engleska, Italija i Skandinavci imaju preko 50% anksioznosti djece. Znatno više od hrvatskih učenika.

theremin1 kaže:

Tko kaže da singapurska djeca ne bi postizala još bolje rezultate da su manje pod anksiozna pred testiranje onoga što su dobro naučili?

Tko kaže suprotno? Odakle ti ideja da bi?

[theremin1]

Gugenheim kaže:

Daj link, odakle ti to.

A inače, Engleska, Italija i Skandinavci imaju preko 50% anksioznosti djece. Znatno više od hrvatskih učenika.



Tko kaže suprotno? Odakle ti ideja da bi?

Ma ja tebe pitam odakle ti da ne bi? Meni ideja o tome može pasti napamet samo čitajući istraživanja koja ispituju korelaciju između anksioznosti i rezultata na testovima. Gdje ti je to istraživanje? Na bazi kojih podataka ti uopće o tome donosiš ikakav zaključak o povezanosti ta dva faktora?

http://gpseducation.oecd.org/Indicat...N233*N234*N235

Evo, ne znam jel ovo vec otvara s odabirom Hrvatske i Nizozemske ili sam moraš odabrati s lijeve strane, Nizozemsku pod OECD državama, i ispod toga, Hrvatsku pod NON OECD državama.

Anksioznost hrvatske djece kod testiranja onog što su dobro naučili 47% (što je tu ZNATNO manje od 52% ili 55%) ja ne znam, a anksioznost nizozemske 39%, a 39 ili 47 to je gotovo isto?



1.

Test Anxiety and Academic Performance in Undergraduate and Graduate Students. (PDF Download Available). Available from: https://www.researchgate.net/publica...duate_Students [accessed May 11, 2017].This study investigated the relationship between test anxiety and academic performance in 4,000 undergraduate and 1,414 graduate students and found a significant but small inverse relationship between test anxiety and grade point average (GPA) in both groups. Low-test-anxious undergraduates averaged a B+, whereas high-test-anxious students averaged a B. Low-test-anxious female graduate students had significantly higher GPAs than high-test-anxious female graduate students, but there were no significant GPA differences between low- and high-test-anxious male graduate students

2.

The present study investigates the relationship between test anxiety and academic performance of Iranian university students in a Medical university. For this purpose, the valid and reliable questionnaire of Sarason was administered to 150 female and male students. Man Whitney and correlation Spearman methods revealed that test anxiety has negative effect on participants’ academic performance. Participants’ psychological and physiological experience was also descriptively discussed before, during, and after taking the test.

3.
The major aim of this research study was to explore the relationship between test anxiety and academic achievement of students at the post graduate level. A sample of 414 students was randomly selected from seven different science departments in a public sector university in Lahore, Pakistan. Data were collected by using the Test Anxiety Inventory (TAI) developed by Spielberger. Pearson correlation, multivariate statistics and regression analyses were run for data analysis. It was found that a significant negative relationship exists between test anxiety scores and students' achievement scores. Results showed that a cognitive factor (worry) contributes more in test anxiety than affective factors (emotional). Therefore, it is concluded that test anxiety is one of the factors which are responsible for students' underachievement and low performance but it can be managed by appropriate training of students in dealing with factors causing test anxiety.

The Relationship between Test Anxiety and Academic Achievement (PDF Download Available). Available from: https://www.researchgate.net/publica...ic_Achievement [accessed May 11, 2017].

4.
The purpose of this study is to determine the relationship between test-anxiety and academic achievement among adolescents in Sanandaj, Iran. The respondents comprised of 400 students (200 boys and 200 girls) in the age range of 15-19 years old that were randomly selected from nine high schools in Sanandaj, Iran. A self administered questionnaire was used for data collection which includes a Test-Anxiety Inventory (TAI) (Abbolghasemi, 1988), Grade Point Average (GPA) score and personal information. Result shows that there is a significant correlation (r= -0.23, p=.000) between test anxiety and academic achievement among adolescents.

The Relationship between Test-Anxiety and Academic Achievement among Iranian Adolescents (PDF Download Available). Available from: https://www.researchgate.net/publica...an_Adolescents [accessed May 11, 2017].

5. Analysis of data revealed statistically significant
negative relationship between test anxiety scores and undergraduate nursing students’ academic level (r = -0.144,
p = 0.01) , ovaj odmah otvara članak..

Dakle, kada googlaš test anxiety and performance relationship, ovo ti je prvih 5 rezultata na googleu.
Slobodno nastavi niz..

Da pojasnim, negativna povezanost znači da dok jedan faktor raste, drugi pada.