Centralno grijanje na drva

[ramzay]

opatijski oštar kaže:

Kolega ramzay, vidim da si 0n line pa ti želim dobru večer
što misliš da spojim u postojećoj kotlovnici s peći na naftu još i peć na drva, sve na postojeću instalaciju (jasno minimalne prepravke)ali na način da mi se povrat iz sistema vraća u povrat na peći na drva, polaz(topla voda) iz peći na drva ide na povrat (ulaz hladne vode)peći na naftu i konačno polaz (topla voda) iz peći na naftu ide u sistem.
Mislim da je netko na forumu nekada davno spomenuo takvu mogućnost.
Zanima me što ti misliš o tome.

Takva serijska veza kotlova mi se ne sviđa , zato što ima velike gubitke kroz dimnjak. Dok radi kotao na kruto gorivo vrela voda prolazi kroz kotao na ložu zagrijava ga na 70 C , a on grije zrak koji pići kroz dimnjak.

Znam da tu ima neka klapna koja zatvori naftni brener , ali ipak zrak pići. I sam kotao grije prema van.

Još je gora situacija sa kotlom na kruto gorivo kad je hladan Samson preko lanca otvori klapnu za zrak . i sve dok nije u njemu 90 C zrak pići kroz kotao .

Serijska veza se koristi u kombinaciji sa solarom , kad se voda iz solara dogrijava, inače ne .

[ramzay]

[QUOTE=dusanmijat;42352650]

fumi kaže:

Problemi, problemi.


Pumpa ne voli da joj pritežu vrat i dave po malo
Na pumpu bajpas sa bilo kavim ventilom, njime našteliš protok koji zadovoljava potrebe grijanja vode ali da imaš nešto i za spremnik. Pumpa prede i na zna da je ta ista litra prošla i malo prije kroz nju

Naravno da nitko pa ni pumpa ne voli pritezanje za vrat ali je kod centrifugalnih pumpi prisutan jedan malo pogrešan stav o tom pritezanju za vrat, odnosno o prigušnom reguliranju protoka.

Ispada kao da smo svi radili sa bagerima ili auto dizalicama i doživjeli situaciju da pumpa uguši motor od 300 konja, a nismo.... Zato sam našao za shodno da nabacim par rečenica na tu temu.



Evo jedna tipična pumpa i tipični dijagram takozvana Q/H karakteristika .

Pogledajmo crvenu liniju, što nam ona pokazuje, što znači ta linija u praksi u svakodnevnom životu???.

Pokušajmo s tom pumpom pretakati vino iz bačve u podrumu u bačvu na prikolici, nema šanse da kap vina ode u gornju bačvu jer je visinska razlika ( H) preko 3m.

Ako umjesto gornje bačve stavimo neku zdjelu pa bude visinska razlika H= 3m možda natočimo par deci vina (Q), toliko da može jedna ekipa uz dobro kolinje malo osvježiti grlo.

Šalu na stranu ali kod visine dizanja od H=3m ta pumpa nije u stanju natočiti čašu vina u sekundi. Da bi natočili dva deci trebamo se spustiti po stepenicama u podrum i bit visoki cca 2,5 m.

Ali ako želimo iz jedne bačve pretočiti vino u drugu bačvu na istoj visini ( H= 0,6 m) onda je to već neki ozbiljniji protok od Q=7 deci vina u sekundi.

Što želim reći s ovim, nije to baš nešto što preporučam, da se radi svaki dan 24 sata kroz godinu, ali ako ne postoji bolji način reguliranja protoka, onda treba znati da apsolutno ništa neće dogoditi ako pumpu ventilom pridavimo do te mjere da ide litra vode u minuti . Motor neće izgoriti zbog toga niti će se pregrijavati zbog toga, klizni lageri mu se neće zapaliti i zaribati zbog toga.

Jedino će pumpa biti malo bučnija, i onaj tko u šumi zvukova zna što treba čuti, taj to čuje i kaže da pumpa cvili jer joj je "teško".

Na tom nultom protoku pumpa ne troši svoju nominalnu snagu i u slučaju da sa njom punimo spremnik PTVa može satima bez posljedica raditi tako prigušena.

Naravno da je potrebno napraviti neku malu automatiku i omogućiti paljenje pumpe samo dok ima vrele vode u kotlu, ili koristiti termoststski ventil kao što se vidi na fotki Darkova kotlovnica.

Ima i drugih boljih rješenja jedno od tih je Oventropova grupa razvijena upravo za tu namjenu , što se vidi kod Helenine kotlovnice.

Na kraju ona poznata poslovica " tak je svedno da li ja mačka crna ili bijela dok lovi miševe " važno ja da ih lovi.

[plus]

ramzay kaže:

Ovako se to radi , ako se radi



...to je već stvar osobnog sado- mazo odnosa.

gospodine ramzay,
Kao prvo ispričavam se jer ja sam malo prekrojio Vaš tekst da bude tak' kak' meni sada paše i treba.
Kao drugo mogli bi malo bolje paziti da li s postavljanjem takvih slika kakva je ta ne budete izazvali negativne emocije kak' se pojavljuju kod mene dok vidim tu lijepo napravljenu izolaciji na instalacijskim cijevima. Zapravo postajem ljubomoran na tu izvedbu, a istovremeno sam i ljut jer ja sam jedva nabavio i to s čim imam trenutno toplinski izolirano. Je to kod mene izolacijski efikasno, ali mi nije baš lijepo za oko, zato mi je teško gledati tu Vašu fotografiju.
Gdje i kako da se i domognem takvog materijala?

[denis1977]

fumi kaže:

hej

u cemu vi crtate sheme kad ih crtate. Necem besplatnom?

Svoje sheme crtam u 3D programu firme Ecru,program nosi naziv Pro 100,program nije besplatan,prije 5 godina kostao je oko 1000€,nisam siguran koliko danas kosta,za mene je besplatan cim nisam platio,moze se skinuti na piracy bay netreba ni crack,sluzi za projektovanje plocastog namjestaja ali moze se koristiti u razne svrhe.Prvo kreiram sve od ventila,koljena,t comada pumpe itd... kasnije samo poredam onako kako mi odgovara,obojim,izvucem foto koji poslije doradjujem u Paintu koji dolazi integrisan u Windowsu znaci besplatan.
Ako ti bude potrebna pomoc samo napisi,mogu ti postaviti ne crtez vec moj 3D prikaz s kojeg mozes skinuti elemente jednostavnom metodom copy-paste i umnoziti poredati onako kako tebi odgovara.

ramzay kaže:

DENIS 1977

Postoji nekoliko načina spajanja dva kotla , kod tebe plinski i kotao na drva .

Jedna od varijanti je taj nepovratni ventil kojeg si nacrtao , ali on ti rješava samo pola problema. On ne dozvoljava vodi da iz plinskog bojlera ide prema kotlu na drva i to je ok !. tako se to i radi .

Ali nisi obratio pažnju da će ti vrela voda iz kotla na drva prolaziti kroz plinski kotao , otvori i pogledaj da li u tom plinskom kotlu imaš nepovratni ventil, mislim da ga nema i treba ga staviti.

Jedno temeljno pravilo u hudraulici je iza svake pumpe stavi nepovratni vetil, on ne mora biti neposredno iza pumpe u par centimetara , ali u toj grani negdje mora biti nepovratni ventil, tako se osiguravaš od neželjenih strujanja.

Ima još načina ali su puno skuplji i kompliciraniji.

Hvala,To sam zelio cuti,tako cu uraditi i rjesiti se komplikovanih otvaranja i zatvaranja ventila,to nebi prestavljalo problem meni koliko mom ocu koji ce vecinom loziti kotao pa sam brinuo da bi mogao zatvoriti pogresan ventil i
dalje netrebam pisati o posljedicama.

Nisi mi odgovorio za sigurosni ventil,nesto sam razmisljao sad cu u sistemu imati 2 sigurosna,jedan na kotlu drugi na Valiantu i oba ce biti aktivna bez obzira na nepovratne ventile,imam li sad potrebu mjenjati poziciju sig.ventila na kotlu?
Smijem li sig.ventil postaviti direktno na kotao posto imam dva mjesta 1/2 za postavljanje sonde celeffi ventila.

[ramzay]

Sigurnjak bi morao biti postavljen tako da vodena para koja nastane i koja se skuplja na vrhu kotla izlazi kroz njega van, ona debela cijev dugačka 20-30 cm koja ide vertikalno gore i na kojoj je montiran sigurnjak i odzraka sa manometrom je takozvani deaerator , u toj se cijevi skuplja zrak i para i ona može polako izlaziti i kroz odzraćni lončić.

Ako se sigurnjak montira negdje niže onda vodena para koja nastane na vrhu kotla tjera kipuću vodu van sve dok nivo vode u kotlu ne padne do mjesta montiranja sigurnjaka, to može biti i desetak litara vrele vode što je prava katastrofa u odnosu na situaciju kad pići samo para iz sigurnjaka.

[ramzay]

plus kaže:

gospodine ramzay,
Kao prvo ispričavam se jer ja sam malo prekrojio Vaš tekst da bude tak' kak' meni sada paše i treba.
Kao drugo mogli bi malo bolje paziti da li s postavljanjem takvih slika kakva je ta ne budete izazvali negativne emocije kak' se pojavljuju kod mene dok vidim tu lijepo napravljenu izolaciji na instalacijskim cijevima. Zapravo postajem ljubomoran na tu izvedbu, a istovremeno sam i ljut jer ja sam jedva nabavio i to s čim imam trenutno toplinski izolirano. Je to kod mene izolacijski efikasno, ali mi nije baš lijepo za oko, zato mi je teško gledati tu Vašu fotografiju.
Gdje i kako da se i domognem takvog materijala?

Dobar si sa prekrajanjem

Ne znam kako je to rađeno, to je staro 35 godina.

[geoterm]

Može nešto ovako http://geoterma.blog.hr/

[denis1977]

ramzay kaže:

Sigurnjak bi morao biti postavljen tako da vodena para koja nastane i koja se skuplja na vrhu kotla izlazi kroz njega van, ona debela cijev dugačka 20-30 cm koja ide vertikalno gore i na kojoj je montiran sigurnjak i odzraka sa manometrom je takozvani deaerator , u toj se cijevi skuplja zrak i para i ona može polako izlaziti i kroz odzraćni lončić.

Ako se sigurnjak montira negdje niže onda vodena para koja nastane na vrhu kotla tjera kipuću vodu van sve dok nivo vode u kotlu ne padne do mjesta montiranja sigurnjaka, to može biti i desetak litara vrele vode što je prava katastrofa u odnosu na situaciju kad pići samo para iz sigurnjaka.

Hvala,sad razumijem.

[opatijski oštar]

Ramzay dobra ti večer i hvala na mišljenju.
Potvrda onoga što sam ja mislio o gubicima kroz dimnjak.
Slušaj molim te ovo. Meni bi peć na drva služila samo kao alternativa za dogrijavanje dopodne dok ja eventualno radim u garaži,(a kotlovnica je u sklopu garaže i eventualni gubici ako i jedna i druga peć isijavaju toplinu mi odgovaraju jer griju i mene i garažu i praktično su zanemarivi).Primarno grijanje je nafta jer su u kući same žene i ne mogu od njih očekivati da i lože. Krajnji domet je da stisnu gumb i nafta radi svoje.
Meni bi peć na drva služila za spaljivanje otpadnog drveta(kada okrešem stablo lovora, stari papir, palete od pakiranja itd)
Živim u relativno toplom kraju i kod nas ako temperatura dođe do nule to je praznik kao Nova godina.
Dimnjak mi je Shiedel promjer 20 cm, visok cca 12 m i interesira me što misliš dali bi viši ulaz trebao biti za peć na naftu ili drva?
E sada prvo oprosti ako te davim, ali ja sam ovaj forum shvatio kao mjesto za druženje, gdje bi mogli malo popričati i razmijeniti iskustva.Želim reći da pokušavam komunicirati s ljuima o nečemu što me zanima i možda i još koga.
Slušaj molim te i ovu perverziju. Pokušavam izmisliti da se sa obadve peći ubodem na istu rupu u dimnjaku(putem nekog Y komada s klapnom unutar cijevi koju bi otvorio i zatvorio elektromotor.To je još u fazi razrade i isprobavanja. Ako nešto od toga bude normalno da ću podijeliti iskustva.

Ajde reci što misliš

[baustelac99]

Ne smiješ imati 2 kotla na isti dimnjak (pogotovo sa 2 različita energenta). sva sreća pa loža ima manje zahtjeve za dimnjak od drva. pa možeš montirati neki jednostavniji dimnjak za ložu (mislim da je jedan kolega s foruma samo gurnuo 1m cijevi kroz zid iz peći u dvorište i da je funkcioniralo)

[ramzay]

geoterm kaže:

Može nešto ovako http://geoterma.blog.hr/

Vidim da termometar uboden u izmjenjivać pokazuje visoke temperature ,skoro 90 C, ali nažalost ne vidimo( ne znamo) kod kojeg protoka vode, a bez tog protoka nema ni snage.

Snaga , odnosno protok bi se dala jednostavno izmjeriti i onda vidjeti da li ta cijela priča ima smisla , dal drži vodu.

Naime nekoliko stvari mi govori da tu ne bude neke velike snage, odnosno da je upitna koncepcija izmjenjivača.

Koliko vidim on se naslanja na stražnju stranu kamina i dobija toplinu dodirom (kondukcijom) između rebara i ravne plohe, a taj dodir nije definiran , defakto se diraju u tri točke veličine nokta sve ostalo se svodi na prijenos topline preko zraka, strujanjem toplog zraka između rebara i izmjenjivača.

Sam izmjenjivač je od Inox materijala , a ja ga uvijek u proračunima tretiram kao izolator , a ne kao vodič topline iz jednostavnog razloga što neki koeficijent vodljivosti kod Inoxa iznosi 14 , dok za čelik iznosi 55 , a za bakar 280. Znači da u tom odnosu stoje i energije koje mogu proći kroz neki materijal u istim uvjetima.

Mislim da bi dosta pomoglo da se zadnja strana kamina , ona rebra ožbukaju šamotnim betonom i da se Inox izmjenjivać na tako friško ožbukanu stijenu prišarafi sa desetak šarafa , tako da kontakt bude jako prisan.

Sve ovo nema smisla bez mjerenja snage , odnosno protoka vode. A za to vam ne treba neka laboratorija imate sve doma ,samo treba malo truda i dobre volje .

Spojite izmjenjivač nekim šlaufom na vodovod, na pipu , da kroz njega curi lagano voda , recimo litra na minutu, za to vam treba prazna litreneka i ura.

To malo je igranje dok se dobije stabilan protok od litre , ali nakon 5 minuta budete to imali .

Zakurite kamin onako kako bi ga kurili kad je vani -10 i pratite koju temperaturu imate na termometru , Voda iz vodovoda ima konstantnu temperaturu i samo pogledajte kolika je razlika u temperaturi dok niste kurili .

Znači ako je bila početna temperatura 10 C , a vi dobijate da vam konstantno ide van voda sa 60 C , razlika je 50 C i kod protoka od 1 litre / minut odnosno 60 litara na sat imate snagu 50x60= 3000 Kcal/h dovoljno za jedan dobar radijator, ali nažalost bio sam jako veliki optimist u ovom brojčanom primjeru.

Možda sam nekog zadavio s ovom tupažom, ali ako netko utroši 50 sati rada na neki sustav , a ne dobije očekivane efekte onda je bolje prvo nešto pročitati i onda raditi , a najbolje je nešto izmjeriti i reći je dobio sam iz toga 1000 Kcal na sat .

[ramzay]

baustelac99 kaže:

Ne smiješ imati 2 kotla na isti dimnjak (pogotovo sa 2 različita energenta). sva sreća pa loža ima manje zahtjeve za dimnjak od drva. pa možeš montirati neki jednostavniji dimnjak za ložu ([B]mislim da je jedan kolega s foruma samo gurnuo 1m cijevi kroz zid iz peći u dvorište i da je funkcioniralo)

Uvijek sam se pitao šta to Lee radi svojoj susjedi kad mu to dozvoli (da gurne kroz rupu na dvorište ), mora da to što radi obavlja vrhunski

Dvije peći na jednu rupu, nebu dobro, pogotovo zato što naftarica radi sa brenerom i ima do 50 paskala natpritiska , što znači da će kroz sve pukotine i klapne pičiti dim u kotlovnicu.

Taj mehanizam za prebacivanje mora biti napravljen vrhunski ko kugl ventil , i mora raditi pouzdano ko švicarski sat.

Ja bih ga radije gurnuo susjedi kroz rupu u zidu.

Pomoglo bi i par metara obične cijevi željezne da dimni plinovi budu usmjereni prema gore , a bilo bi najbolje neki dimnjak.

Ustvari meni se ta priča sa naftaricom kao temeljnim sustavom ne sviđa, ja je vidim kao neki pomoćni sustav , a glavni kotao je na drva , ALI NE NA PAPIR , to je katastrofa , papir je pun krede i guši vatru.

[Lee Champa]

ramzay kaže:

[/B]Ja bih ga radije gurnuo susjedi .......

Molim Te izvini što sam prikratio tekst, mislim da si na ovo mislio!
Iz onog filma: " I tata bi to sine i tata....!"

[geoterm]

ramzay kaže:

Vidim da termometar uboden u izmjenjivać pokazuje visoke temperature ,skoro 90 C, ali nažalost ne vidimo( ne znamo) kod kojeg protoka vode, a bez tog protoka nema ni snage.

Snaga , odnosno protok bi se dala jednostavno izmjeriti i onda vidjeti da li ta cijela priča ima smisla , dal drži vodu.

Naime nekoliko stvari mi govori da tu ne bude neke velike snage, odnosno da je upitna koncepcija izmjenjivača.

Koliko vidim on se naslanja na stražnju stranu kamina i dobija toplinu dodirom (kondukcijom) između rebara i ravne plohe, a taj dodir nije definiran , defakto se diraju u tri točke veličine nokta sve ostalo se svodi na prijenos topline preko zraka, strujanjem toplog zraka između rebara i izmjenjivača.

Sam izmjenjivač je od Inox materijala , a ja ga uvijek u proračunima tretiram kao izolator , a ne kao vodič topline iz jednostavnog razloga što neki koeficijent vodljivosti kod Inoxa iznosi 14 , dok za čelik iznosi 55 , a za bakar 280. Znači da u tom odnosu stoje i energije koje mogu proći kroz neki materijal u istim uvjetima.

Mislim da bi dosta pomoglo da se zadnja strana kamina , ona rebra ožbukaju šamotnim betonom i da se Inox izmjenjivać na tako friško ožbukanu stijenu prišarafi sa desetak šarafa , tako da kontakt bude jako prisan.

Sve ovo nema smisla bez mjerenja snage , odnosno protoka vode. A za to vam ne treba neka laboratorija imate sve doma ,samo treba malo truda i dobre volje .

Spojite izmjenjivač nekim šlaufom na vodovod, na pipu , da kroz njega curi lagano voda , recimo litra na minutu, za to vam treba prazna litreneka i ura.

To malo je igranje dok se dobije stabilan protok od litre , ali nakon 5 minuta budete to imali .

Zakurite kamin onako kako bi ga kurili kad je vani -10 i pratite koju temperaturu imate na termometru , Voda iz vodovoda ima konstantnu temperaturu i samo pogledajte kolika je razlika u temperaturi dok niste kurili .

Znači ako je bila početna temperatura 10 C , a vi dobijate da vam konstantno ide van voda sa 60 C , razlika je 50 C i kod protoka od 1 litre / minut odnosno 60 litara na sat imate snagu 50x60= 3000 Kcal/h dovoljno za jedan dobar radijator, ali nažalost bio sam jako veliki optimist u ovom brojčanom primjeru.

Možda sam nekog zadavio s ovom tupažom, ali ako netko utroši 50 sati rada na neki sustav , a ne dobije očekivane efekte onda je bolje prvo nešto pročitati i onda raditi , a najbolje je nešto izmjeriti i reći je dobio sam iz toga 1000 Kcal na sat .

Ne nisam imao velika očekivanja od ovoga sustava, recimo da mi u STEB 300 ugrije sanitarnu vodu tj 300 l za 3-4 sata loženja kamina sa 37 na 42 i tu funkciju zadovoljava. Naime imam toplinsku pumpu koja čini ostalo , grije sustav podnog grijanja i može kroz STEB ugrijati sanitarnu vodu na navedenu temperaturu protočno kroz njeguvu spiralu na 37 ,a to nije dostatno za kupanje , kako zimi navečer imamo namjeru paliti kamin imam 300 litara vode te temperature (37 )i kako to ne bi dogrijavao strujom na 42, a što do sada činim odlučio sam spojiti ugodno sa korisnim , tj da kaminu uzmem malo topline besplatno i onako uz put , kada kamin bude radio ponekad čitav dan npr preko vikenda , on bude pomogao podnom preko one druge gornje spirale , i nisu mi velika očekivanja. Interesanto je ovo što si rekao za koeficijente vodljivosti , bakar , željezo inox da sam to znao prije napravio bi ga od bakra , hvala logično i poznato ali nisam tražio brojčane omjere i znao da su tako drastični.

Inače onaj termometar je snimljen u stanju kada je kotao bio prazan , a uz protok pumpe temperatura je oko 45-50 stupnjeva na izlazu a ulaz je oko 37 a koji je protok nisam mjerio i sada bi to bilo nezgodno izvesti obzirom da je u sustavu antifriz jer je taj krug u krugu solarnih kolektora.

http://geoterma.blog.hr/

[denis1977]

@ramzay

Konacno sam kotao pustio u rad,postavio sam sig. ventil i ozraku visocije,trebao sam cijev zbog ozrake postaviti izmedju ventila i holendera,ozraka bi imala veci efekat,iznad holendera,nisam mogao zbog toga sto sam ugradio koljeno 90* M-Ž zbog cega ga nisam mogao zamjeniti s T-kom jer bi sve otislo visocije,na by passu mi se nije odletavao ventil pa je ispalo kako je ispalo,voda u cijevima ne klokoce posao su vjerovatno odradile ozrake iznad Valianta.

Stavio sam nepovratni ventil na polazni vod kotla,moram to uraditi i na polaznom vodu od Valianta jer nije ugradjen,tako da voda kruzi Valiantom neiskoristena tj.moram zatvarati ventil ispod Valijanta.

Mogu reci da sam zadovoljan s uradjenim poslom,nalozio jednu kantu uglja Banovici,postupio po uputama proizvodjaca tj.podesio regulator promaje po upustvu,temp. se krece od 60-70*C,vecinu vremena temperatura je 68*C na kotlu,dok temp. na termostatu Valianta iznosi 60-62*C sto je identicna temperatura kada se grijem na gas.

Pumpu sam postavio u vodoravni polozaj,ostalo mi je jos da kupim Caleffi i kombinovani bojler,te da prikopcam prekidac i nalijegajuci termostat.

[dajc]

@denis1977

Znaš da kućište pumpe možeš zakrenuti tako da ti priključna kutija bude okrenuta prema gore (4 imbus vijka)? Izgleda urednije, ne visi kabel, lakše održavanje...

Ne mogu si ni zamisliti kroz kakve si muke prolazio spajajući taj kabel, ili si ga prvo spojio, pa onda stezao holendere na pumpi!?!

[Lee Champa]

Možda ovo rješenje sa priključnom kutijom prema dolje i nije loše. Nitko neče čačkati po prekidaču i nema mogučnosti ulaska vode!

[ksale321]

ramzay kaže:

Čovjek bi rekao da je u području grijanja sve već napravljeno i da je sve jasno već 20 godina. A zapravo nije .

Takvu bih shemu prije desetak godina prihvatio sa oduševljenjem, i smatrao bih da imam super dobro riješenu stvar, ali sad sa ovim iskustvom bih na bilo kojem stručnom skupu tu shemu popljuvao.

Zašto ????

Većina vas ovdje prisutnih ima svoje iskustvo, iskustvo jedne kotlovnice, a ja imam osobno iskustvo, vaše iskustvo i iskustvo sa drugih foruma, i ono najvažnije jednu novu kotlovnicu tjedno.

Ovdje se natežem s frajerima koji još nisu shvatili kako radi i šta radi ventil za podizanje temperature povratnog voda, a da ne govorimo o laddamatu , a u labosu radim ispitivanje kotla koji nema ni taj ventil ni laddamat.

Isto tako se natežem s frajerima koji furaju u radijatore 90 C direktno iz kotla , a na drugom se forumu dopisujem sa čovjekom koji u stanu održava temperaturu u +/- o,1 C , a u labosu već danima maltretiram Malog Miceka.

Mnoge stvari, ili sheme, koje ovdje napišem su urađene prije tri -četiri godine dobro isprobane, neke odbačene, neke idu dalje, jedna od shema koja je usvojena i o kojoj se ne raspravlja je montaža spremnika topline kao slijepog crijeva . Na nekim shemama je doslovce primijenjena , a na nekim mjestima nešto smeta, neka vrata , ili je kotlovnica u špajzi, pa se na licu mjesta dečki snađu, ali ne pamtim unatrag 5 godina osim jednog slučaja da je spremnik bio prolazan , i to ne jedan nego dva paralelna spremnika.

Neki lokalni šerif centralaš je tražio da se na gotovim, ofarbanim spremnicima buše rupe i vare nove mufe, jer on to zna bolje od nas i tako ON radi. Izbušili smo nove rupe, na licu mjesta, u podrumu, zavarili nove mufe , napravili hidro test , on je to sve stručno smontirao, u paralelnom spoju dva spremnika svaki sa dva ulaza i dva izlaza.

Kaže poslovica "Veži konja kako Aga kaže" i vezali smo ga, usput i testirali rad i stavili točku , odnosno prekrižili tu shemu i tog lokalnog šerifa naravno.

Postovani G-dine ramzay ,

Molim Vas da za one koji zele da stvar isteraju do kraja ( tj.zele da nesto nauce ) DETALJNIJE OBJASNITE zasto je vezivanje spremnika topline " kao slepog creva " BOLJE od nacina na koji je spremnik vezao SPOKI007 ??

Inace forum pratim odavno tako da sam od Vas puno naucio o CG. ( vasa uloga u prosvecivanju sto se tice CG-a je VELIKA > na forum sam se puno puta vracao samo da vidim " sta ramzay radi ... " .

Inace imam CG staro 15-tak godina - tako da ono vapi za modernizacijom . Uspeo sam povoljno naci Laddomat21, kupio sam i spremnik ( za sada samo CAS500 litara ) - radijatorski deo imam i sada se nalazim u fazi razrade hidraulicne seme - normalno uz korisne podatke sa ovog foruma . Mislim da instalaciju pravim SSM. S obzirom za kvadraturu koju treba da grejem 90 - tak kvadrata planiram nabavku Vitolig 150 - 18kW jer postoji i spoljna stiroporna izolacija.


unapred hvala na odgovoru !

[sasase]

bilo spajanje na Spoki-jev nacin il ramzayev svaka ima svojih prednosti i nedostataka svako spajanje spremnika je prilagodeno individualnoj kotlovnici a posebno tipu spremnika , zeljama i prioritetima korisnika i jedna i druga shema ce radit

[ksale321]

sasase kaže:

bilo spajanje na Spoki-jev nacin il ramzayev svaka ima svojih prednosti i nedostataka svako spajanje spremnika je prilagodeno individualnoj kotlovnici a posebno tipu spremnika , zeljama i prioritetima korisnika i jedna i druga shema ce radit

Recimo da je spremnik CAS1000 ...

Koje su prednosti i mane svakog od ova dva nacina spajanja ?