Znate li svoj IQ i što vam on predstavlja?

[wuk]

Mad Scientist kaže:

Crystallized intelligence, on the other hand, is the knowledge and skills obtained through learning and experience.

Tako je, ali to nikako ne pobija to da se rađamo s obje inteligencije.

Catell je na temelju empirijskih podataka i teorijskih pretpostavki formulirao svoju teoriju investicije koja kaže da se fluidna inteligencija kao neurološki potencijal opće sposobnosti stvaranja relacija "investira" u kristaliziranu sposobnost kroz učenje, tj. određeno iskustvo.

U dobi od 2-3 godine fluidna inteligencija i kristalizirana sposobnost su vrlo visoko povezane. S dobi dolazi do pada te povezanosti zbog različitih okolinskih utjecaja.

Spearmanov model g-faktora i Catellov model fluidne i kristalizirane inteligencije ujedinio je Caroll i predložio je trirazinsku teoriju inteligencije (The Three-Stratum Theory), hijerarhijsku strukturu koja pretpostavlja postojanje konačnog broja različitih faktora na nekoliko razina. Na vrhu se nalazi g-faktor, pa osam faktora na drugoj razini (gf, gc, opće pamćenje i učenje, široka vizualna percepcija, široka auditivna percepcija, široka sposobnost dosjećanja, široka kognitivna brzina i brzina procesiranja) i sedamdesetak uskih faktora koji predstavljaju specijalizirane sposobnosti. Za faktore s treće razine je karakteristično da se redovito saturirani s više faktora s druge razine.

prema Predrag Zarevski: Struktura i priroda inteligencije

[Mad Scientist]

wuk kaže:

Tako je, ali to nikako ne pobija to da se rađamo s obje inteligencije.

Catell je na temelju empirijskih podataka i teorijskih pretpostavki formulirao svoju teoriju investicije koja kaže da se fluidna inteligencija kao neurološki potencijal opće sposobnosti stvaranja relacija "investira" u kristaliziranu sposobnost kroz učenje, tj. određeno iskustvo.

... ok, slažemo se oko toga, no ja bih radije rekao da je kristalizirana inteligencija indirektno urodjena, jer ovisi o fluidnoj koja jest urodjena i ovisna je o iskustvu. Što opet znači da iako je nekakav potencijal "urodjen", rezultat na testu će ovisiti i o nekim znanjima, kognitivnim vještiama i td.
Stoga mi se čini vrlo tricky, nekome reći "tvoj IQ je takav jer si se s njime rodio" ...

[bullseye]

U posljednje vrijeme se koristi onaj novi IQ test. On ne biljezi npr. znanje iz fizike i matematike nego je podijeljen na pet podrucja iz zivota koji predstavljaju kako si snalazljiv, kako se odnosis prema drugima, kako rijesavas probleme, i kakve moralne vrijednosti posjedujes ,itd.

[wuk]

Mad Scientist kaže:

... ok, slažemo se oko toga, no ja bih radije rekao da je kristalizirana inteligencija indirektno urodjena, jer ovisi o fluidnoj koja jest urodjena i ovisna je o iskustvu. Što opet znači da iako je nekakav potencijal "urodjen", rezultat na testu će ovisiti i o nekim znanjima, kognitivnim vještiama i td.

Mad Scientist kaže:

Stoga mi se čini vrlo tricky, nekome reći "tvoj IQ je takav jer si se s njime rodio" ...

Nije li IQ malo drugačiji konstrukt koji ne prozlazi nužno iz mjera fluidne i kristalizirane inteligencije? Ne znam još dovoljno o IQu i upravo sam u fazi proučavanja, ali čini mi se da je taj IQ totalno sranje.

A što se tiče "rodio s inteligencijom", koliko ja znam, postoje dvije struje: nativisti i empiristi. Jedni smatraju da je inteligencija u potpunosti definirana biološki, a drugi smatraju da u potpunosti ovisi o okolini. Rade se mnoga istraživanja i danas (longitudinalna na monozigotnim blizancima i usvojenoj djeci), ali nije se još došlo do jednoznačnih odgovora. Ono što je sigurno jest da ni nativisti ni empiristi nisu u pravu i pravo pitanje nije je li inteligencija naslijeđena ili naučena, nego koliko je naslijeđena, a koliko naučena.

U Zarevskom piše jedna zanimljiva rečenica. Parafraziram: Biološki potencijal, naslijeđen od roditelja, smatra se svojevrsnim plafonom kojeg pojedinac ovisno o raznim okolinskim faktorima može i ne mora doseći, ali nikako ne može preći (bez obzira na okolinske faktore).

Mogli bismo još diskutirati i o itneligenciji i dobi i o nasljednosti inteligencije, ali to nije tema. Ili je

Ajde ovako, da ja sada ovdje ne trkeljam bez pokrića o IQ, danas ću malo o tome pročitati pa ću sročiti jedan post.

[Mad Scientist]

wuk kaže:

Nije li IQ malo drugačiji konstrukt koji ne prozlazi nužno iz mjera fluidne i kristalizirane inteligencije?

Naravno, koncept IQ-a je izvorno omjer mentalne i kronološke dobi.
I relativan je u odnosu na skupinu, tj. populaciju. On nije apsolutna mjera nečijeg kapaciteta. Karikirano govoreći, moj IQ je ovdje u Hrvatskoj primjerice 130, a u nekoj drugoj državi, društvu i sl. može biti 100.

wuk kaže:

Ne znam još dovoljno o IQu i upravo sam u fazi proučavanja, ali čini mi se da je taj IQ totalno sranje.

... pa gotovo bih se složio s tobom.

wuk kaže:

A što se tiče "rodio s inteligencijom", koliko ja znam, postoje dvije struje: nativisti i empiristi. Jedni smatraju da je inteligencija u potpunosti definirana biološki, a drugi smatraju da u potpunosti ovisi o okolini. Rade se mnoga istraživanja i danas (longitudinalna na monozigotnim blizancima i usvojenoj djeci), ali nije se još došlo do jednoznačnih odgovora. Ono što je sigurno jest da ni nativisti ni empiristi nisu u pravu i pravo pitanje nije je li inteligencija naslijeđena ili naučena, nego koliko je naslijeđena, a koliko naučena.

Ma zapravo više nema nativista i empirista. Niti jedan ozbiljan stručnjak danas ne dvoji o tome da je inteligencija rezultati i urodjenih dispozicija i interakcija s okolinom.
I sve novije teorije uzimaju u obzir i jedno i drugo. Sukob nativisti-empiristi pripada prošlosti.
Ono oko čega se eventualno može raspravljati je relativni udio gena i okoline, te mehanizmi njihove inteakcije i sl.

wuk kaže:

U Zarevskom piše jedna zanimljiva rečenica. Parafraziram: Biološki potencijal, naslijeđen od roditelja, smatra se svojevrsnim plafonom kojeg pojedinac ovisno o raznim okolinskim faktorima može i ne mora doseći, ali nikako ne može preći (bez obzira na okolinske faktore).

To stoji samo se taj biološki potencijal kod pojedinaca (za sada) ne može mjeriti.

[Mad Scientist]

bullseye kaže:

U posljednje vrijeme se koristi onaj novi IQ test. On ne biljezi npr. znanje iz fizike i matematike nego je podijeljen na pet podrucja iz zivota koji predstavljaju kako si snalazljiv, kako se odnosis prema drugima, kako rijesavas probleme, i kakve moralne vrijednosti posjedujes ,itd.

Test o kojem govoris ne može biti IQ test. No mislim da ciljas na neke novije trendove u kojima autori poput Sternberga (inace autora triarhijske teorije inteligencije) ističu kako za uspjeh u poslu životu, školi i td. nije dovoljan visok IQ, odnosno inteligencija u klasičnom smislu, već i neke druge socijalne sposobnosti.
Neki Sternbergovi radovi dali su poticaj nekim drugima autorima (Salovey, Mayer) koji su "kreirali" koncept emocionalne inteligencije i EQ-a, a kojeg je popularizirao D. Goleman u svojim publikacijama (knjiga Emocionalna inteligencija je izdana i u nas).
Radi se o konceptu nalik ranijim konceptima socijalne inteligencije, samo što su ovdje u fokusu emocije.
To je svojevremeno izazvalo pravu lavinu istraživanja i provjera tog koncepta (i diplomskih radova na FF-u), te istraživanja povezanosti EQ-a sa razlilčitim životnim aspektima. Uglavnom istraživanja manje više daju podršku tom konceptu i neke faktorsko analitičke studije ekstrahiraju različit broj dimenzija od kojih se sastoji emocionalna inteligencija.
Uglavnom, radi se o dimenzijama upravljanja emocijama u sebi i drugima, prepoznavanja i imenovanja emocija i sl.
Danas je malo splasnulo oduševljenje emocionalnom inteligencijom (i u znanosti postoje trendovi), no bez obzira na valjanost konstrukta, dobro je što se barem u nekoj mjeri uspjelo IQ i inteligenciju skinuti s trona ultimativnog pokazatelja vrijednosti pojedinca (ili barem zatresti temelje).

[normall]

soul_of_sidartha kaže:

Test inteligencije je početkom 20.stoljeća donesen u Ameriku iz Europe i u početku su žene bile puno uspješnije iliti inteligentnije. Da bi bi se uspostavila ravnoteža u test su unesena pitanja iz sporta.

Daaaaaa.... koliko mi je poznato nekoliko vrhunskih šahistica velemajstorica je pokušalo odigrati par partija protiv nekoliko loše rangiranih velemajstora... i znaš kako su prošle.
Izgubile su sve, bez remija ijednoga.

Zašto ne postoji jedinstvena lista za šahiste/ce. ???????????

Pa nema tu utjecaja fizička snaga, podmetanje nogu, K-1 , Mirko Filipović, dizanja tegova itd.

ŽENSKI UM JE MANJE KREATIVAN OD MUŠKOGA I....

[Mad Scientist]

soul_of_sidartha kaže:

Test inteligencije je početkom 20.stoljeća donesen u Ameriku iz Europe i u početku su žene bile puno uspješnije iliti inteligentnije. Da bi bi se uspostavila ravnoteža u test su unesena pitanja iz sporta.

... hm, nisam bas siguran (ako ti nije bad napisati izvor), ako se radi o Simon-Binetovom testu, prvom pravom testu inteligencije koji početkom stoljeća jest prenesen u USA i tamo je revidiran (taj se test zove Stanford Binet test).
No, prvi, Binetov test je nastao iz potrebe (na zahtjev Francuske vlade) da se u školskom sustavu na objektivan način utvrde razlike izmedju djece koja mogu pratiti školski program i one koja to nisu u stanju.
Taj je test, kao i njegova američka revizija (iz 1916. godine), bio stoga namijenjen prije svega djeci i mije bio namijenjen mjerenju inteligencije same po sebi, već identifikacije djece smanjenih sposobnosti.
Čak niti čuveni army alpha test, nastao za potrebe regrutacije vojnika u I. svjetskom ratu, nije test koji je bio osjetljiv za prosječno inteligentne, već je služio izdvajanju osoba niske inteligencije.
Osobe prosječne i iznad prosječne inteligencije se često prilikom rješavanja takvih testova pitaju, "kakva je ovo glupost, ovo je prelagano, to zna svatko ..." itd. no taj test je namijenjen za utvrdjivanje onih kojim je to teško i koji to ne znaju rjesiti. Tako da čak i ako su ubačena lagana pitanja to je imalo svoju namjenu, da test učini laganim za (iznad)prosječne, a teškim za ispodprosječne.
Jedna od karakteristika testa jest njegova osjetljivost. Svako pitanje u testu ima neki index težine - omjer broja ispitanika ciljane populacije koji ga uspjevaju riješiti i ukupnog broja ispitanika.
Recimo sad da svako uspješno odgovoreno pitanje nosi jedan bod (nije uvijek tako ali recimo da u ovom primjeru jest) i da trebamo složiti test od 10 pitanja, a na raspolaganju nam je 100 pitanja različitih indexa težine (zanemarimo sad ostale metrijske karakteristike, recimo da su one OK). Kako ćemo složiti test? Ovisi kakav test trebamo.
Ako želimo test koji će nam dobro razlikovati ispodprosječne od ostatka populacije, nećemo uopće u test staviti teška pitanja. Oni koje želimo "izdvojiti" neće rješiti ta pitanja, ali neće niti mnogi prosječni, pa čak niti iznadprosječni neće sve riješiti. Zato je bolje u taj test staviti lagana pitanja. Prosječni i iznadprosječni će riješiti sve ili gotovo sve i to je ok ... nećemo znati koji su prosječni, a koji su bolji, ali to nam ne treba, mi trebamo onu drugu stranu i zato ćemo u test staviti npr. 5 pitanja indexa 0,95, 3 pitanja 0,8 i 2 pitanja 0,7 (pišem ovo napamet, kao ilustraciju .. pitanje je koliko dio gausove krivulje želimo izdvojiti) ... na temelju takvoga testa, možemo očekivati da će oko 5% populacije imati rezultat od 5 bodova, 15% populacije 8 bodova, odnosno da će 70% riješiti cijeli test.
Obrnuto radimo ako želimo test koji će izdvajati natprosječne od ostalih (tu stavljamo teške zadatke koje prosječni i ispodprosječni neće riješiti, ali će se rezultati različitih natprosječnih razlikovati). Ako želimo test "opće" namjene, dakle koji će biti najosjetljiviji za prosječne, u test stavljamo najviše zadataka prosječnog indexa težine (oko 0,5)...
... uhhh, zabole me ruke od tipkanja

[Dorina-kutija]

[QUOTE=normall
ŽENSKI UM JE MANJE KREATIVAN OD MUŠKOGA I.... [/QUOTE]
Ma, ne znam normall da li je tvoju izjavu tako jednostavno pokaditi tamjanom. Vidiš, danas se puno spominje pojam emocionalne inteligencije. Mislim da mi žene često fulamo jer emocijama damo više mjesta u organizaciji ponašanja i djelovanja no što je to ikome potrebno ili korisno.
Ali što bi vi MUŠKI bez tih osjećajnih ženica.
Ajde, nemoj sad o izuzecima!

[runawaybride]

126,a kaže da sam prosječna,eto šta mi predstavlja-kompleks

[trpimirka]

Po onome što piše na Mensinim stranicama ja bih po kvocijentu mogla biti njihov član, ali s obzirom na svoje psihičko stanje više bih voljela da sam prosjećno ili čak ispodprosjećno inteligentna, a mirne glave nego genije, a s*ebane psihe kao što sam sad.

[Hydra]

oko 155, ne samo da sam lijepa nego i pametna!!

[normall]

Hydra kaže:

oko 155, ne samo da sam lijepa nego i pametna!!

Nije te nitko pitao koliko si visoka, promašila si Topic

[ljubav-je-bol]

normall kaže:

Nije te nitko pitao koliko si visoka, promašila si Topic

[young.but.dead]

na mensinom testiranju su mi rekli 152

taj broj mi puno znaci jer potvrđuje da imam odlicnu percepciju i razumijevanje crno bijelih geometrijskih tijela i slijedova u kojima se prikazuju

[normall]

young.but.dead kaže:

na mensinom testiranju su mi rekli 152

taj broj mi puno znaci jer potvrđuje da imam odlicnu percepciju i razumijevanje crno bijelih geometrijskih tijela i slijedova u kojima se prikazuju

[Adonia]

marijan_e kaže:

160

moj je nesto nizi, 153.
kazes da ti to ne znaci ama bas nista.. zasto si onda iso testirati ako ti ama bas nista ne znaci?

[Okata]

Pa ocito ga je zanimalo.
Sta si se ti isla testirati da bi mogla vristati taj broj po ulici?

[Superskeptik]

Znam svoj IQ otprilike, što će reći da prema raznim testovima na internetu ispada da sam između 136 i 163 (zgodno, ne?), valjda ovisno o raspoloženju i trenutnoj moći koncentracije u vezi rješavanja matamtičkih i logičkih problema.

Lijepo je kad ti test "potvrdi" da si (kao) pametan, ali nikad mi te brojke nisu značile dovoljno da bih iskeširao 20 ili više $ da dobijem kompletne detaljne rezultate. Ili nisam dovoljno tašt (ako su testovi prelagani) ili nisam dovoljno "pametan" da bih plaćal' za te rezultate...

Inače su mi takvi testovi zgodna razonoda - nešto kao zagonetke koje treba riješiti, pa mi je gušt' rješavat te "probleme"...

[Ancha]

e, sad bi bilo vrlo zgodno da se svi ovi s mensinim potvrdama izjasne i koliko su uspješni u poslu, te kolika im je plaća, pa da vidimo koliko im je inteligencija pomogla u stvarnom životu. naravno, ni u jednom trenutku ne izjednačujem uspjeh sa zaradom, jer je to kod nas nebulozno.