U kojoj mjeri današnji Albanci potječu od Ilira i drugih pred-rimskih naroda?

[Scroll]

Albanci su zapravo šiptari

[Belevarac]

Shain kaže:

U studiji o gangi Milan Nosić bespogovorno daje za pravo Cvjetku Rihtmanu koji drži da "ova specifična polifona praksa predstavlja relikt ilirske glazbene kulture" (isto i Zlatko Tomičić, Niko Milićević i dr.).

Jakša Raguž piše: "Tako su ganga, lička kapa, pekva, tetoviranje žena u Bosni, neki dalmatinski plesovi, neka osobna imena i prezimena ... ilirskoga podrijetla."

Sve je pocselo s fra Brankom Marichem, koji je prvi objavio rad o gangi, a nastavilo se s Richtmanom, Petrovichkom i dr.; tobozse je rich iz albanskoga ("kang"), tobozse je to prastaro visheglsje - jedino shto ima je tocsno je tvrdnja o visheglasju uzkih intervala.
Inacse, ganga je nastala oko 1890. (zajamcseno barem nakon dolazka Austrije) iz pivanja koje je bilo neshto izmedju "brojke, brojavice" i becharca (hercegovachkoga). Fra Glibota, sudobnik njezina nastajanja, o tome je pisao i csak jednu ukalupio u notni sustav (shto je inacse nemoguche). Nastala je na podrucsju Bekijskog (Imotskog) i/ili Posushkoga polja (spore se o tome).

Da nije nastala prije, samo jedan dokaz: hercegovacski Hrvati selili su se u sva vrimena u svim smirovima i nosili sve sa sobom (viru, jezik - govor, obicsaje, noshnju ...). I pismu, ali gangu sigurno nisu, jer je nigdi nema osim tamo gdi je i danas ima. Zashto je nisu nosili? Nije postojala. Nikad nigdi nijednog zapisanoga spomena gange, a o svacsem se pisalo. Prvi je spominje Marić u 30-ima. Ako je ovo tocsno, zashto bi Hercegovci i/ili Imotjani (prosti seljacski puk) krajem 19. st. zajimao nieshto od Albanaca (za koje virojatno od njih nitko nije ni csuo)?

[Basta]

Belevarac kaže:

Sve je pocselo s fra Brankom Marichem, koji je prvi objavio rad o gangi, a nastavilo se s Richtmanom, Petrovichkom i dr.; tobozse je rich iz albanskoga ("kang"), tobozse je to prastaro visheglsje - jedino shto ima je tocsno je tvrdnja o visheglasju uzkih intervala.
Inacse, ganga je nastala oko 1890. (zajamcseno barem nakon dolazka Austrije) iz pivanja koje je bilo neshto izmedju "brojke, brojavice" i becharca (hercegovachkoga). Fra Glibota, sudobnik njezina nastajanja, o tome je pisao i csak jednu ukalupio u notni sustav (shto je inacse nemoguche). Nastala je na podrucsju Bekijskog (Imotskog) i/ili Posushkoga polja (spore se o tome).

Da nije nastala prije, samo jedan dokaz: hercegovacski Hrvati selili su se u sva vrimena u svim smirovima i nosili sve sa sobom (viru, jezik - govor, obicsaje, noshnju ...). I pismu, ali gangu sigurno nisu, jer je nigdi nema osim tamo gdi je i danas ima. Zashto je nisu nosili? Nije postojala. Nikad nigdi nijednog zapisanoga spomena gange, a o svacsem se pisalo. Prvi je spominje Marić u 30-ima. Ako je ovo tocsno, zashto bi Hercegovci i/ili Imotjani (prosti seljacski puk) krajem 19. st. zajimao nieshto od Albanaca (za koje virojatno od njih nitko nije ni csuo)?

gangu je u imotsku krajinu navodno donio neki povratnik iz amerike (chicago možda)... ganga se nazvala po engleskoj riječi gang, što znači banda ili radna grupa...

[Basta]

Semargl kaže:

Etnogenezu Albanaca...

ovo je vrlo zanimljivo, romanski utjecaj na albance... a kako je možda došlo do njega:

goti su u 3. i 4. stoljeću obitavali u daciji, današnjoj rumunjskoj... velika većina romanskog stanovništva je izbjegla na jug, preko dunava... krajem 4. stoljeća su goti prešli dunav i počeli kampanju širom balkanskog poluotoka... mnogi romani s južne strane dunava su napravili obrnuti put, tj. vratili se natrag u daciju... no, lako je zamisliti i suprotan put, ne onaj prema sjeveru, već onaj prema jugu, današnjoj albaniji... moguće je da je manji broj romana krenuo u tom smjeru, sakrio se u planine...

[Shain]

"Semargl" spominje XXXIX. svezak povijesnoga odjela SANU ali ne navodi njegov naslov. Knjiga se zove "Iliri i Albanci". Ona je izašla 1988. i bila je odgovor na knjigu albanskih istraživača "Les Illyriens" (Tirana, 1985). O albanskog knjizi A. Isaković kaže da se u njoj traže znanstvene i povijesne činjenice za opravdanje unaprijed postavljenih nacionalističkih ciljeva itd. - Pierre Cabanes, autor knjige "Iliri" (Zgb, 2002; na francuskom: Clermont, 1988) piše: "Možemo samo žaliti što se antička povijest rabi, na jednoj i na drugoj strani, za ciljeve koji nemaju ništa znanstvenoga. Nije uloga povijesne znanosti da podupire političke zahtjeve. Krajnji je čas da se znanstvenici susjednih balkanskih zemalja potrude utvrditi zajedničku prošlost toga poluotoka... Bilo bi neznanstveno, pa čak i naivno, kad bi se sadašnje okolnosti po pravolinijskoj putanji projicirale na prošlost".

[demon]

http://www.imota.net/html/fra_ivan_glibotiae.html

OJKANJE ili treskanje mnogo je starije od gange. Prema dru M. Gavazziju, stručnjaku našega glazbenog folklora, ono je ostatak prastarog predslavenskog balkanskog pjevanja, koga su Hrvati našli, usvojili i sačuvali. U svakom slučaju to je vrlo stara primitivna muzika, u kojoj muzikolozi gledaju najstarije oblike višeglasja. Starije od sredovjekovne "dijafonije", od koje se razvila kasnije klasična polifonija.

Ojkanje je bilo pjevanje ozbiljnijih ljudi. Oni nikad nisu pjevali gangu. Toje bila pjesma mlađarije. Ojkanje je svečana pjesma,"skoro ritualna na pirovima i na svečanim gozbama prigodnog krštenja itd.

Danas se rjeđe čuje ojkanje. Izumire. Ima još starijih ljudi koji znadu ojkati. Naši prosvjetni radnici po selima mogli bi potražiti stare pjevače i snimiti na magnetofon te spasiti koju lijepu melodiju i tekst, pa to uputiti Etnografskom muzeju ili Akademiji u Zagreb. Svima nam je drago kad se preko radija ili televizije prenese nešto iz našega kraja i iz našeg narodnog blaga.

GANGANJE je nastalo u Imotskoj krajini. U tome se slažu stručnjaci. Dr. V. Žganec veli o njoj: “Ganga je kao i ojkanje višeglasno pjevanje na način primitivne polifonije, tako da obično jedan pjevač pjeva melodiju i riječi, a drugi ga prate nekim ležećim tonom, izgovarajući slogove: gn, gn ili gan, gan, imitirajući takvom pratnjom svirku narodnih gusala. (Muzička Enciklopedija I. str. 520). Ja ću nadodati: Ovo pjevanje, koje mi zovemo ganga, nije bila ganga u starije doba, jer se nije pjevalo gan, gan, nego su oba glasa pjevala tekst. Tek nekoliko godina pred svjetski rat, oko god. 1910., počelo se gangati, tj. drugi je glas mjesto teksta počeo pjevati gan, gan, zapravo: ga, ga. Sjećam se, da se meni kao djetetu nije sviđala ta novotarija, jer sam i ja pjevao, i kako, na paši ili noseći vrećicu grma ili šušnja, a u zobnici za obrok malo ječmena ili kukuruzova kruha. Tako nam je bilo svima. Ipak smo pjevali sve u šesnaest! Kako je na došlo to ganganje ne znam. Netko je počeo, imitirajući gusle, i nastala je revolucija, kao i druga revolucija. Momcima i djevojkama se to svidjelo i gangali su (s početka gagali) pa danas svi gangaju. Eto, neka se i to znade!

Kako rekoh... augustove legije logoruju u dolini a iz Sinodija kroz noć dopire primitivno polifono arlaukanje ljudi obučenih u crnu robu... koji se spremaju za sutrašnji boj...

[Belevarac]

demon kaže:

Kako rekoh... augustove legije logoruju u dolini a iz Sinodija kroz noć dopire primitivno polifono arlaukanje ljudi obučenih u crnu robu... koji se spremaju za sutrašnji boj...

Ovdi ljudi hotje znati, jesu li Albanci Iliri, pa se bojim da im ovim zastranjenjem o gangi samo smetamo. Dodao bih na Žgancsevo “Ganga je kao i ojkanje višeglasno pjevanje na način primitivne polifonije, tako da obično jedan pjevač pjeva melodiju i riječi, a drugi ga prate nekim ležećim tonom, izgovarajući slogove: gn, gn ili gan, gan, imitirajući takvom pratnjom svirku narodnih gusala" samo ovo: 1) nije tocsno da jedan pivacs piva melodiju i ricsi - melodiju (napiv) pivaju i pivacs i gangashi, napiv je unaprid poznat i zadan; 2) gangashi ne prate pivacsa lezsechim tonom; 3) pogotovo ne izgovaraju slogove (!) "gn", "gan" (pivao sam gangu (shto nije vazsno) i razumin gangu (shto je vazsno, a bogme i tezsko), pa csak ni nieshto slicsno tomu, jer je to nemoguche. Na poveznici koju navodish, mozsesh poslushati sve danas postojeche vrste i podvrste gange. Ako tamo csujesh te "slogove", platjam janjetinu.

Mozsda su "ljudi obucseni u crnu robu" arlaukali, ali gangu pivali jamacsno nisu. A i kada bi, ne bi to bilo arlaukanje. Pavarotti, kada je boravio u Medjugorju, rekao je o gangi nieshto posvema ino.

[Shain]

Vidim u rječniku da je riječ "ganga" mletačkoga porijekla ("Hrvatski enciklopedijski rječnik"). Dalmacija je oslobođena od Mlečana 1797. a "Demon" spominje 1910.g. Znači, riječ je postojala i prije samo je primijenjena na nov umjetnički oblik, ili se radi o nečemu drugom.

[demon]

Shain kaže:

Vidim u rječniku da je riječ "ganga" mletačkoga porijekla ("Hrvatski enciklopedijski rječnik"). Dalmacija je oslobođena od Mlečana 1797. a "Demon" spominje 1910.g. Znači, riječ je postojala i prije samo je primijenjena na nov umjetnički oblik, ili se radi o nečemu drugom.

Da mi skratimo, ganga je razvodnjeno ojkanje.

A ovo opet vuče korijene iz predslavenskog arlaukanja. Arlaukanje je ovdje od milja, a i u potovima prije.

Što se tiče Pavarottija, čovik se pripa kad čuja gangu, genetski mu to usađeno, jednako kao što su se tresle gaće legionarima u mračnim noćima kad su logorovali po Dalmaciji... ili Talijanima u WW2...

Poanta je da Albanci takvo nešto nemaju, isto kao što im fali i izraza i riječi vezanih uz more i pomorstvo, a oni uče da su potomci Teutinih gusara... kako rekoh dako-trački ogranak koji se povukao u albanske planine i tu se izmiješao da tamošnjim Ilirima, pa se počeo spusštati u doline asimilirajući slavensko-romanski živalj....

[Belevarac]

demon kaže:

Da mi skratimo, ganga je razvodnjeno ojkanje.

A ovo opet vuče korijene iz predslavenskog arlaukanja. Arlaukanje je ovdje od milja, a i u potovima prije.

Što se tiče Pavarottija, čovik se pripa kad čuja gangu, genetski mu to usađeno, jednako kao što su se tresle gaće legionarima u mračnim noćima kad su logorovali po Dalmaciji... ili Talijanima u WW2...

Kad josh koji biser izventash, dojavi.

[vranjak]

Dalmatinac sam a sama rič Dalmacija potječe od Ilirske riči Dalmati ili ti ga ilirsko pleme koje je živilo na području današnje Dalmacije.Rič dalmat se i danas koristi u Albanskom jeziku i znači ovčar-pastir a dalma je kao što znamo Albanski ovca.
Po arheološkim nalazima znamo da su se iliri bavili stočarstvom pa eto jedne poveznice Albanci=Iliri. Imam prijatelja Albanca koji je sa Kosova i u njegovoj obitelji se prenosi generacijama ime Teuta, a njegov otac mi je pričao neke priče o vjerovanjima prije islama. A to što današnji albanci nisu neki pomorci kao Teutini gusari je možda zbog slabe razvedenosti Albanske obale a poznato je da se čovik moru okrče u neimaštini(možda su imali sve šat im je tribalo)

[demon]

vranjak kaže:

Dalmatinac sam a sama rič Dalmacija potječe od Ilirske riči Dalmati ili ti ga ilirsko pleme koje je živilo na području današnje Dalmacije.Rič dalmat se i danas koristi u Albanskom jeziku i znači ovčar-pastir a dalma je kao što znamo Albanski ovca.
Po arheološkim nalazima znamo da su se iliri bavili stočarstvom pa eto jedne poveznice Albanci=Iliri. Imam prijatelja Albanca koji je sa Kosova i u njegovoj obitelji se prenosi generacijama ime Teuta, a njegov otac mi je pričao neke priče o vjerovanjima prije islama. A to što današnji albanci nisu neki pomorci kao Teutini gusari je možda zbog slabe razvedenosti Albanske obale a poznato je da se čovik moru okrče u neimaštini(možda su imali sve šat im je tribalo)

Eh... znam i ja jednu Teutu i to je ime u njenoj obitelji jedno tri generacije... s Albancima nemaju veze... to što su Albanci u romatičarskom zanosu počeli davati ime djeci Ilir i Teuta ne znači ama baš ništa...

Napokon koliko ima Ivana Krstitelja po Francuskoj (Jean Baptiste)?

Čovik se okriće moru jer živi na moru, ispada da Albanci nisu imali ama baš nikakve veze sa morem... biće da im je bilo full dobro... možda su biili starovjekovna Švicarska? Čudi me kako to nisu Grci spominjali, a ni Rimljani... na drugoj strani jedna liburna je najbolji brod antike, ilirski gusari u 8. st prije Krista ratuju sa Grcima oko Krfa, a Albanci, koji su kao Iliri nemaju vokabular vezan uz more... tribamo li dalje, ili je i ovo dosta?

[viper001]

demon kaže:

Eh... znam i ja jednu Teutu i to je ime u njenoj obitelji jedno tri generacije... s Albancima nemaju veze... to što su Albanci u romatičarskom zanosu počeli davati ime djeci Ilir i Teuta ne znači ama baš ništa...

Napokon koliko ima Ivana Krstitelja po Francuskoj (Jean Baptiste)?

Čovik se okriće moru jer živi na moru, ispada da Albanci nisu imali ama baš nikakve veze sa morem... biće da im je bilo full dobro... možda su biili starovjekovna Švicarska? Čudi me kako to nisu Grci spominjali, a ni Rimljani... na drugoj strani jedna liburna je najbolji brod antike, ilirski gusari u 8. st prije Krista ratuju sa Grcima oko Krfa, a Albanci, koji su kao Iliri nemaju vokabular vezan uz more... tribamo li dalje, ili je i ovo dosta?

Pa triba dalje,sve sto smo u skoli ucili o ilirima je biti pogresno,obavijeno velom romantizma,ispadali su neki romaticni junaci,a prije bilo da su bili razbojnici,pijancine,ubojice i sl.Iz tog zanosa kojeg su nadahnuli ilirci 19 st ispalo je da su iliri bili veliki pomorci,sto je vrlo upitno,prvi ilirski brod koji odgovara opisima grckih kronicara pronadjen je pretprosle godine na dnu neretve,znaci mozda nisu na more ni ispovljavali.Prije tog otkrica neki povjesnicari su sumljali da su iliri ikad znali napraviti bilo kakvi brod.

[vranjak]

pametnom dosta! Ilirsko gusarenje naeznači da su kružili oko visa i čekali da netko naiđe. Neretvu je Austro-Ugarska usmjerila u sadašnji tok a prije je bilo puno rukavaca a i važna trgovačka luka je bila na području današnje Gabele u Hercegovini a to je samo 5-6 km zračne linije od mjesta pronalaska Ilirskog broda lani možda i nisu trebali ić na otvoreno more tražit i lovit plijen več su možda bili pametniji pa čekali da brod uđe u Neretvu i malim lađama iz mnogobrojnih rukavaca zaskočit brod gdje velik brod ima manju mogučnos manevriranja i opet pobječi u deltu.(mislim da je to cilj gusarenja iznenadit nekoga i pobič u nepoznato na domačem terenu). Mi neretvani i danas imamo lađe i trupe koje su
prilagođene ovom području i nigdje nema isth plovila i baš me zanima kad objave slike ove šta su je našli dali ima sličnosti sa današnjim. Dalmati= Iliri= Pastiri bar svi znamo šta je Dalma(ovca)

[demon]

viper001 kaže:

Pa triba dalje,sve sto smo u skoli ucili o ilirima je biti pogresno,obavijeno velom romantizma,ispadali su neki romaticni junaci,a prije bilo da su bili razbojnici,pijancine,ubojice i sl.Iz tog zanosa kojeg su nadahnuli ilirci 19 st ispalo je da su iliri bili veliki pomorci,sto je vrlo upitno,prvi ilirski brod koji odgovara opisima grckih kronicara pronadjen je pretprosle godine na dnu neretve,znaci mozda nisu na more ni ispovljavali.Prije tog otkrica neki povjesnicari su sumljali da su iliri ikad znali napraviti bilo kakvi brod.

A što ćemo sa liburnama pronađenim prije 30-40 godina u Zatonu kod Zadra? Što ćemo sa grčkim opisima borbe oko Krfa?

http://www.057info.hr/kultura/liburn...d-u-luci-zaton

Otkud ilirske naseobine za talijanskoj strani Jadrana?

[viper001]

demon kaže:

A što ćemo sa liburnama pronađenim prije 30-40 godina u Zatonu kod Zadra? Što ćemo sa grčkim opisima borbe oko Krfa?

http://www.057info.hr/kultura/liburn...d-u-luci-zaton

Otkud ilirske naseobine za talijanskoj strani Jadrana?

Na lokalitetu Desilo, u opštini Čapljina, u Hutovom blatu, osam metara ispod površine vode stručni arheološki tim pod vodstvom mr. Snježane Vasilj pronašao je ostatke dva ilirska broda, prva ikada pronađena, i to ne samo na području BiH nego uopšte.

Kao sto vidis ovo su prvi i zasad zadnji ilirski brodovi,a sto se tice tih navodnih ilirskih naseobina na apeninima pa mogli su jednostavno iy istre krenuti kopnenim putem,koliko ja znam italija je poluotok,a ne otok.

[viper001]

http://www.nezavisne.com/vijesti.php?vijest=7447&meni=2

[demon]

viper001 kaže:

Na lokalitetu Desilo, u opštini Čapljina, u Hutovom blatu, osam metara ispod površine vode stručni arheološki tim pod vodstvom mr. Snježane Vasilj pronašao je ostatke dva ilirska broda, prva ikada pronađena, i to ne samo na području BiH nego uopšte.

Kao sto vidis ovo su prvi i zasad zadnji ilirski brodovi,a sto se tice tih navodnih ilirskih naseobina na apeninima pa mogli su jednostavno iy istre krenuti kopnenim putem,koliko ja znam italija je poluotok,a ne otok.

Fantastično! Nego što ćemo sa onim okršajima sa ilirima kod Krfa? Što ćemo sa iliskim osvajanjem Krfa? Da nisu i tamo došli kopnenim putem? Mislim ako su Iliri tako došli u Italiju i to sve do Apulije, to je ona peta na talijanskoj čizmi, otkud Iliri na Krfu? Da nisu možda napravili nasip ko Aleksandar kad je osvajao Tir?

A i za brodove, pa majku mu mi smo ove publicirali, pače ih htjeli izložiti u prvom pravom pomorskom muzeju uz ona dva starohrvatska broda iz Nina, a ovi vaši bosansko-hercegovački se još niti ne iskapaju...

I daj mi molim te objasni što je to liburna? Jesi li čuo za liburnu?

[viper001]

demon kaže:

Fantastično! Nego što ćemo sa onim okršajima sa ilirima kod Krfa? Što ćemo sa iliskim osvajanjem Krfa? Da nisu i tamo došli kopnenim putem? Mislim ako su Iliri tako došli u Italiju i to sve do Apulije, to je ona peta na talijanskoj čizmi, otkud Iliri na Krfu? Da nisu možda napravili nasip ko Aleksandar kad je osvajao Tir?

A i za brodove, pa majku mu mi smo ove publicirali, pače ih htjeli izložiti u prvom pravom pomorskom muzeju uz ona dva starohrvatska broda iz Nina, a ovi vaši bosansko-hercegovački se još niti ne iskapaju...

I daj mi molim te objasni što je to liburna? Jesi li čuo za liburnu?

Kao prvo iz splita sam,a u vezi liburne nekakav ilirski brod barem iz grckih storija,ako je i postaja znatno je manjih maneverskih sposobnosti od grckih,brodovi na vesla i ne bas preveliki,u srazu sa grckim brodovima ne bi imali nikakvih sansi.Zato su koristili taktiku iznenadnih napada u delti neretve,a mozda i oko otoka,tad bi se sjurili kao osice na usamljeni brod.Jos mi nije jasno zasto su svi hrvatski mediji prenili vijest da su to prvi pronadjeni ilirski brodovi kad vi imate taj brod vec 50 godina.

[viper001]

http://www.net.hr/znanost/page/2007/03/21/0125006.html

Kao sto vidis ni ovi brodovi nisu bili bas posve ilirski nego plemena koje je bilo pod snaznim grckim utjecajem,znaci nema nikakvog dokaza da su iliri znali samostalno sagraditi brod.