O Morlacima i Vlasima...

[virgils]

Zasto su se Morlaci zvali Vlasima u 18. stoljecu (po Fortisu) ako nisu (vise) govorili nekim romanskim jezikom?

Da li su Morlaci ikad govorili romanskim jezikom?

Ako su Vlasi upotrebljavali stecke, zasto njihova imena (na steccima) ne pokazaju neki neslavenski uticaj?

[Ber]

Morlaci su kršćani koji su se borili na strani Turaka. Nije ih se puno ni pitalo da li hoće ili neće, jednostavno su bila takva vremena.
Vlasi jesu pravoslavni kršćani pa tako mogu biti i Morlaci a u srednjovjekovnoj Hrvatskoj su vlasima zvali sve kršćansko što je dolazilo sa istoka pa tako i Hrvate katolike.
Malo zamršeno.

[Andelko]

Vlasima su doseljeni Slaveni nazivali sve starosjedioce koje su zatekli na Balkanu. Oni su se po doseljenju Slavena povukli na otoke, u dalmatinske gradove i na planine. Ovi na planinama su bili stočari. Kad su se spuštali u doline i dolazili u dodir sa Slavenima, za svaku trgovinu morali su znati slavenski jezik. Pošto je slavenski jezik bio jezik političke vlasti, oni su se s vremenom poslavenili. Ostaci njihovog romaskog porijekla očituju se npr. u njihovim prezimenima. Tako npr. sva prezimena koja u svojoj osnovi imaju završetak na 'ul' su zapravo romansko-vlaška prezimana: Radul - Radulović, Drakul-Drakulović, Drakulić, Anzul-Anzulović, Kožul itd. da nabrojimo samo neka.
Većina tih Vlaha prešla je na slavenski jezik još u srednjem vijeku prije pojave stećaka.
Vlasi katolici su ikavci, (tu spada skupina Bunjevci), danas većinom Hrvati, a Vlasi pravoslavci su ijekavci, danas većinom Srbi.
Vlasi ikavci su slavenski jezik preuzeli negdje na području zapadno od Neretve, a Vlasi ijekavci na području istočno od Neretve.

Vlasi Morlaci su Vlasi stočari. Tako su ih zvali stanovnici dalmatinskih gradova koji su sami sebe u početku nazivali Latinima. Te Latine u dalm. gradovima su Slaveni također nazivali Vlasima. Imamo dokumentirane slučajeve nazivanja Dubrovčana Vlasima.

Morlaci ili Morovlasi (Crni vlasi) dolaz s područja Albanije i Grčke gdje su se Mlečani susretali s nomadskim pastirima kojima su nadjenuli takvo ime. Naši romanski pastiri su ih izgledom podsjetili na Morlake pa su ih tako i nazvali.

BTW ovo sa prezimenima na 'ul' je zanimljivo. Što je sa prezimenima na 'um', naprimjer Kerum, Šitum...

[Andelko]

Ne znam za prezimena na 'um', ali da se vidi da ima zaista mnogo prezimena vlaško-romanskog porijekla evo još par primjera (iz srpskih izvora):

Abras - Negotinska krajina - neobicno retko (Abrasevic)

Anzulovic- Anzul-romansko (mletacka) antroponomija

Aranitov- mislim da su Cincari

Bazaveta od Bazavede - rumunski oblik.

Baza, Bazul, Bazan, Bazina

Botun

Bandul, Bandula, Bandur

Banzic (banza, banzov - ovcarski pas)

Barlinac - od vlaske reci -barla (subara od neucinjene ovcije koze)

Barut - samo u Hrvatskoj oko Nasica i Rijeke kao Milut, Radut kao i Barutkovic oko Zajecara

Basar - Basara, Basarevic, Basarevac, Basaric od Bacaraba - naziv kumanskog plemena

Baskovac, Baskovic - od rumunske reci basca - kapa ili subara, ili cincarska rec za runo ovce!

Basta, Bastah, Bastaja, - od reci bastasijus ili nosac latinska rec.

Bataj- Bataja (Cres, Labin, Rijeka) - od rumunske reci - vataf ili nadzornik pastira kao i prezime Batajic.

Baula od talijanske reci baule - putnicki kofer

Beara od talijanske reci - usreciti.

Buza, (Visoko), Buzaj (Varazdin) -buza rumunski za usna

Buzaj, Buzaja, Buzajko, Buzancic, Buzanov, Buzantovic,

Buzetic

Blidar - blidar u značenju grnčar. Up. cincarsko prezime Blida u Stonom Beogradu 1829. godine, takođe i rumunska prezimena Blidoni i Blidäressu.

Boar - Zabeleženo u Mikalaki (rumunski Banat) 1715. godine. Identično je sa rumunskim apelativom Boar u značenju onaj koji čuva ili ima volove. Up. savremeno prezime Boarov u Novom Sadu i rumunsko prezime Boariit.

Brbat - Zabeleženo samo u okolini Karlovca u Hrvatskoj (četiri stanovnika). Identično je sa rumunskim apelativom bärbat u značen'u muškarac, čovek. Up. rumunska prezimena: Bärbat, Bärbatessu, Bärbäteami, Bärbätd. Up. i prezime Brbatović kod Vinkovaca u Hrvatskoj (samo pet stanovnika).

Brnzar - Zabeleženo u selu Veliko Popoviće (Resava, Srbija). Prezivaju se tako „zato što im je neki njihov praded uzeo ili ukrao Vlasima sir". Identično je sa rumunskim patronimom Brtnzar u značen>u „sei sare fale brinzä." Up. još oblike: Brindza, Brinzas, Brinzan.

Bukur- u Segedinu 1720, Kikindi 1796, Pančevu 1764. godine; u selu Dren u Valjevskoj Tamnavi, poreklom iz Erdelja posle 1827. godine. Identično je sa rumunskim antroponimom Busur u značenju radostan.

Buljiga - Zabeleženo u selu Plavni i Prahovu u Negotinskoj Krajini. Identično sa rumunskim prezimenom Biiliga (vrsta ptice).

Bulimak - Registrovano u selu Priboju kod Vranja u Srbiji. Verovatno je vlaškog porekla sudeći po rumunskom prezimenu Bulimar u dijalekatskom značenju crkvenjak.

Bumba Bumbić - rumunskog oblika biimb u značenju dugme, ili od italijanskog bomba. Up. rumunske primere: Bwnbea, Bumbessu, Bumbii.

Bumbak - Zabeleženo kod Šibenika 1740. godine. Verovatno od rumunskog biunbas u značen>u pjamuk. Up. istovetno rumunsko prezime Btunbas i Všp'asea.

Burburan - Registrovano na ostrvu Lošinju i Rijeci. Od italijanskog prideva bnrbero u značenju osoran, grub.

Burz - Burza: savremeno prezime u Livnu (Bosna); u Hrvatskoj kod Knina i Vinkovaca. Svakako je u vezi sa rumunskim apelativom bnrzaim u značenju bumbar. Up. porodični nadimak Burza u Smederevskoj Palanci.

- Burzan: bratstvo u Draževini u Crnoj Gori.

- Burzanović: u Hrvatskoj samo jedan stanovnik u Dubrovniku.

- Burzelić: savremeno prezime u Novom Sadu: u Hrvatskoj - okolina Nove Gradiške i u Zagrebu.

- Burzić: u Varoškoj Rijeci i Mrazovcu u Poug'u (Bosna); u Kupresu (Bosna); u Hrvatskoj nefrekventno: kod Garešnice, Slunja i Siska (šest stanovnika).

Burt- Burtanović: u selu Velika Vrbica (poznati i kao Burtešći), i u Podvrški u Negotinskoj Krajini. Dolazi od rumunskog apelativa buna u značenju veliki stomak, a istu reč srećemo (burta) i u Kovačevcu u Šumadiji. Up. rumunske oblike: Buna, Burtasu, Burtan, Bursea, Bursessu.

Butur- Očita antroponimijska osnova, ali je etimologija nesigurna. Najme, još je u svoje vreme Petar Skok makedonsku rečicu Buturec objasnio preko rumunskog apelativa Butoarä - rupa u drvetu, pa i našu reč buturnicu (tamnica), ali je teško razumeti da se ova ista osnova javlja i kao antroponim.

- Buturac: kod Čazme, Garešnice, Đakova, Vukovara, Vinkovaca i Slavonske Požege. Od ličnog imena Butur potvrđenog u Zeti 1477. godine.

- Bušatović: očinstvo u dečanskim hrisovuljama 1330. godine; prezime kod bosanskih Hera, po predag'u poreklom iz Nikšića. Ukoliko nije albanskog ili rumunskog porekla, kako to tvrde neki autori, ovakav oblik mogao bi se izvesti na osnovu slovenskog jezičkog materijala od ličnog imena Bušat koje je potvrđeno 1330. i 1455. godine u Zeti.

Vatav - Prezime zabeleženo kod Krašovana u Rumuniji. Osnova: rumunski apelativ vätaf u značenju nadzornik.

- Vreta: u selu Kakrinj kod Sarajeva; u Pančevu krajem XIX veka. Identično sa cincarskim ličnim imenom Vreta (<Vartolomej) koje prvi put srećemo u Sremskim Karlovcima 1769. godine.

- Vrsajko: prezime zabeleženo u okolini Makarske, Otočca i Zadra u Hrvatskoj. Identično je sa ličnim imenem Vrsajko koje prvi put srećemo u Dubrovniku 1253. godine. Dolazi od romanskog antroponima Ursaisiis koji predstavlja hipokorpstik ličnog imena Ursiis u značenju msdved. Zanim.g'ivo je da se ovaj naš pozajmljeni antroponim pojavljuje u našim isgorijskim spisima pre n>egove romanske potvrde koja, prema tvrd!'i Petra Ši]«unovi'a, nije poznata pre XIV veka. (Up. i naše žensko lično ime Vrsajka u Dubrovniku koje je datirano u periodu od 1100. do 1200. godine.)

- Vrsajković: dubrovačko prezime zabeleženo u jednoj povelji kao Vr'saikovik' 1254. godine; u Hrvatskoj 1948. godine samo u Borovu kod Vukovara i u Našipama (četiri stanovnika); savremeno prezime u Beogradu i Novom Sadu.

V. Vrsajko.

- Vrsalović: savremeno prezime u Beogradu i Paraćinu (Srbija); u Hrvatskoj: na ostrvu Vraču, kod Splita, u okolini Zagreba i u Zagrebu. Osnova: nepotvrđeno lično ime *Vrsal(o) od romanskog oblika Ursolo (Uraalo).

- Vrselj: zabeleženo u Bosni. Jednako sa nepotvrđenim antroponimom *Vrselj (v. prethodno). Up. lično ime Vrsil iz XV veka.

[Semargl]

Jedan moj prijatelj ovdje u Sarajevu preziva se Andronik. Ima li iko ideje odakle je moglo doći ovo prezime? Meni je bilo logično grčko porijeklo, međutim porodica je katolička. On mi je nešto govorio o navodnom mađarskom porijeklu, ali mi to baš ne stoji. Šta vi mislite?

[Andelko]

Možda je čovjek zaista iz Mađarske, jer je sveti Andronik, učenik svetog Pavla, po tradiciji bio biskup u rimskoj provinciji Panoniji tj. u nekom smislu u Mađarskoj (zapravo u Srijemu), pa je logično da se kod Mađara mogao posebno slaviti.

[virgils]

Andelko kaže:
Vlasima su doseljeni Slaveni nazivali sve starosjedioce koje su zatekli na Balkanu.

Ja mislim da su Slaveni zvali Vlasima samo romanizirane starosjedioce. Na primjer pretci Albanaca nisu nikad bili zvani Vlasima.

Većina tih Vlaha prešla je na slavenski jezik još u srednjem vijeku prije pojave stećaka.

Mene narocito zanima zakaj su Vlasi ostali poznati kao Vlasi kad (ili ako) vise nisu govorili romanskim. Nisu svi bili stocari. Znamo da su se oni u to vrijeme bavili i prjevozom. Po bizantijskim izvorima iz 12. stoljeca neki Vlasi su bili keletori.

Te Latine u dalm. gradovima su Slaveni također nazivali Vlasima. Imamo dokumentirane slučajeve nazivanja Dubrovčana Vlasima.

Da, Germani a posle njih i Slaveni su u pocetku sve Latine zvali Vlasima. To jos uvjek rade Poljaci, Cehi, Slovaci (kao i Madjari). Za njih sadasnje ime Italije je neki ili drugi oblik rjeci Vlaska.

[Shain]

virgils kaže:

Po bizantijskim izvorima iz 12. stoljeca neki Vlasi su bili keletori.

Tko su keletori? Ne mogu naći značenje te riječi.

[viper001]

Sto sa prezimenom martinisRomansko porijeklo ili......

[Gluskab]

viper001 kaže:

Sto sa prezimenom martinisRomansko porijeklo ili......

Meni zvuči grčki zbog ,,is,, ali ne mogu ništa tvrditi

[Shain]

Shain kaže:

Tko su kelatori? Ne mogu naći značenje te riječi.

Više sam se puta sretao s riječi kelatori. Danas sam joj slučajno našao značenje i porijeklo.

U srednjovjekovnoj Srbiji tako su nazivali Vlahe. Piše u rječniku P. Skoka da je kelator "Vlah, nomad koji ima da pase i vunu da striže". Riječ dolazi od rumunjske riječi "calator", koja znači "selilac", "putnik", "osoba bez stalnoga mjesta boravka".

Ako su Vlahe u unutrašnjosti Balkana nazivali rumunjskom riječju, to je još jedna potrvrda da su porijeklom Arumunji.

[Dupor]

virgils kaže:

.........

Da, Germani a posle njih i Slaveni su u pocetku sve Latine zvali Vlasima. To jos uvjek rade Poljaci, Cehi, Slovaci (kao i Madjari). Za njih sadasnje ime Italije je neki ili drugi oblik rjeci Vlaska.

U češkim dokumentima iz Tridesetogodišnjeg rata se talijanski najamnici zvali Vlaši i dandanas postoji u Kutnoj Hori "Vlašský dvůr", nazvan po svojim talijanskim graditeljima.

[ramiro]

Dupor kaže:

U češkim dokumentima iz Tridesetogodišnjeg rata se talijanski najamnici zvali Vlaši i dandanas postoji u Kutnoj Hori "Vlašský dvůr", nazvan po svojim talijanskim graditeljima.

"Vlah" je izvorno bio općeniti slavenski naziv za Romane.
No ono što sam htio reći je da u Češkoj, uz ovaj primjer koji se odnosi na Talijane, postoje i ostatci balkanskih Vlaha, danas samo etnografski, u kraju koji se zove, mislim, Valaško. Ondje su Vlasi prispjeli putujući Karpatima prema sjeverozapadu.

[virgils]

Andelko kaže:
Tako npr. sva prezimena koja u svojoj osnovi imaju završetak na 'ul' su zapravo romansko-vlaška prezimana: Radul - Radulović, Drakul-Drakulović, Drakulić, Anzul-Anzulović, Kožul itd.

Ima vise Drakulica u Hrvatskoj nego u Rumunjskoj

[Road_Warrior]

virgils kaže:

Ima vise Drakulica u Hrvatskoj nego u Rumunjskoj

Pa samo ime DRACUL na rumunjskom ima dva značenja: SOTONA ili ZMAJ...
Uostalom "naš" dragi poznati GROF iz Transilvanije (A ustvari iz Vlaške - Wallachie), Vlad Tepeš je i dobio titulu DRACUL ili DRACULA u 15 stoljeću, zbog njemackog reda ZMAJA ciji je on bio član u to vrijeme, ZMAJ = DRACUL

[Kloki]

ROAD_WARRIOR kaže:

Pa samo ime DRACUL na rumunjskom ima dva značenja: SOTONA ili ZMAJ...
Uostalom "naš" dragi poznati GROF iz Transilvanije (A ustvari iz Vlaške - Wallachie), Vlad Tepeš je i dobio titulu DRACUL ili DRACULA u 15 stoljeću, zbog njemackog reda ZMAJA ciji je on bio član u to vrijeme, ZMAJ = DRACUL

Otac Vlada Cepeša je dobio titulu Dracul, Vlad je bio Dracula...

E pa ovaj vlajski je totalna suprotnost od toga... To trebate čuti da bi vjerovali...

http://www.youtube.com/watch?v=qzL9lPL6omY

[Road_Warrior]

Kloki kaže:

http://www.youtube.com/watch?v=qzL9lPL6omY

Bravo sto si to stavio, eto vidiš Tako ti ovi Vlaji tu iz zaledja Zadra pricaju... Identicno tako...

Pa kako onda da se mi u Zadru ne nasmijemo kad nam dodju u grad?

[Andelko]

Ja mislim da su Slaveni zvali Vlasima samo romanizirane starosjedioce. Na primjer pretci Albanaca nisu nikad bili zvani Vlasima.

Albanci su relativno kasna pojava u pisanim dokumentima. U početku nisu zauzimali toliki teritorij i jezgra im je bila negdje u makedonskim planinama. Kako su doživjeli demografski bum, tako su počeli potiskivati Slavene iz današnje Albanije i Kosova. Proces traje još i danas :-). Za razliku od Vlaha na zapadnom Balkanu, oni se nisu poslavenili, kao što se nisu poslavenili ni Rumunji. Postoji određena lingvistička veza između rumunjskog i albanskog.

Mene narocito zanima zakaj su Vlasi ostali poznati kao Vlasi kad (ili ako) vise nisu govorili romanskim. Nisu svi bili stocari. Znamo da su se oni u to vrijeme bavili i prjevozom. Po bizantijskim izvorima iz 12. stoljeca neki Vlasi su bili keletori.

Ostali su poznati kao Vlasi samo zato jer su kao stočarske zajednice bili izuzeti iz uobičajene feudalne vlasti, tj. jer su posjedovali određenu autonomiju u feudalnom sustavu. Oni nisu bili ratari niti stacionarni na jednom mjestu. Feudalac nije imao instrumenata da ih sebi podloži na način kao što je to mogao sa ratarima koji su bili vezani za zemlju. Naziv Vlah sačuvao se samo kod Vlaha stočara. Sve druge vrste Vlaha su nestale. Nitko više ne naziva Dubrovčane Vlasima, a Vlaha, kako ti kažeš 'keletora', odavno nema.

[Road_Warrior]

Andelko kaže:

Albanci su relativno kasna pojava u pisanim dokumentima. U početku nisu zauzimali toliki teritorij i jezgra im je bila negdje u makedonskim planinama. Kako su doživjeli demografski bum, tako su počeli potiskivati Slavene iz današnje Albanije i Kosova. Proces traje još i danas :-). Za razliku od Vlaha na zapadnom Balkanu, oni se nisu poslavenili, kao što se nisu poslavenili ni Rumunji. Postoji određena lingvistička veza između rumunjskog i albanskog.


Ostali su poznati kao Vlasi samo zato jer su kao stočarske zajednice bili izuzeti iz uobičajene feudalne vlasti, tj. jer su posjedovali određenu autonomiju u feudalnom sustavu. Oni nisu bili ratari niti stacionarni na jednom mjestu. Feudalac nije imao instrumenata da ih sebi podloži na način kao što je to mogao sa ratarima koji su bili vezani za zemlju. Naziv Vlah sačuvao se samo kod Vlaha stočara. Sve druge vrste Vlaha su nestale. Nitko više ne naziva Dubrovčane Vlasima, a Vlaha, kako ti kažeš 'keletora', odavno nema.

Pa nije bezveze zaštitnik Dubrovnika Sv. Vlaho