Vatrena stihija oko Splita...Zadra - Orebić (Dalmacija u plamenu)

[VDCOTO]

oblak prasine kaže:

sto se tice vezanog za lokalno stanonistvo treba uzeti u obzir uvjete u kojima su ljudi zivili. u nekim dalmatinskom mjestima je struja tek dosla 70.ih kao i asfalt. na necem se trebalo grijati, kuhati i sve ostalo nije bas kao danas. normalno je da ce prvo se pilati blizu kuce nego negdje gdje nema mogucnosti da doveze ta drva

U Ugljane kod Trilja vodovod je došao 2000-te godine.

[Upordown]

Alepski bor je rastao u dalmaciji prije mlečana. Ko ga je donio, ko će znat. Vjerovatno pomorci koji su plovili po mediteranu. Možda Grci ili Rimljani.
To famozno pošumljavanje alepskim borom su radile sve vlasti koje su vladale ovim područjima nakon mlečana. Da bi zaustavili eroziju, to je osnovni razlog.
Ali nismo mi jedini koji su to radili. Vjerovatno sve zemlje mediterana su koristile i koriste alepski bor za pošumljavanje. Sa alepskim borom izraelci pošumljavaju pustinju. Tamo di ništa ne raste, raste alepski bor.

Vidi sliku. Koje drugo stablo može rast iz ovog "tla"?

https://agrobloghortikultura.files.w...0092.jpg?w=656

[fgzcvijetic]

Upordown kaže:

Alepski bor je rastao u dalmaciji prije mlečana. Ko ga je donio, ko će znat. Vjerovatno pomorci koji su plovili po mediteranu. Možda Grci ili Rimljani.
To famozno pošumljavanje alepskim borom su radile sve vlasti koje su vladale ovim područjima nakon mlečana. Da bi zaustavili eroziju, to je osnovni razlog.
Ali nismo mi jedini koji su to radili. Vjerovatno sve zemlje mediterana su koristile i koriste alepski bor za pošumljavanje. Sa alepskim borom izraelci pošumljavaju pustinju. Tamo di ništa ne raste, raste alepski bor.

Vidi sliku. Koje drugo stablo može rast iz ovog "tla"?
https://agrobloghortikultura.files.w...0092.jpg?w=656

O, može, može.

Npr. smokva.

http://nelinagustirna.blog.hr/slike/..._iz_kamena.jpg

[Upordown]

fgzcvijetic kaže:

O, može, može.

Npr. smokva.

http://nelinagustirna.blog.hr/slike/..._iz_kamena.jpg

Baš bi bilo ludilo imat šumu smokava

[dk1]

Upordown kaže:

Baš bi bilo ludilo imat šumu smokava

a još je luđe uvoziti smokve iz turske....

[hilderik]

Upordown kaže:

Baš bi bilo ludilo imat šumu smokava

Smokve umjesto bora? Odmah bi potpisao - kilo smokava ti u kanadi dođe i do 30 njihovih dolara pa ti vidi, samim smokvama bi nam proračun odletio gore i 5-10%. A da ne govorimo da smokve ne gore niti 5% približno kao bor - ustvari nije baš najbolje drvo za potpalu, znam jer je nekad koristim.

U svakom slučaju - mi imamo HR šume - pa bi mogle te HR šume doći s pikamerom i izbušit malo za stablo hrasta i onda stavit hrast. Svake godine tako puknut 2000 stabala pa za 20 godina imaš čudo. I to je izvedivo, jer ako su ljudi s macama radili škrape, e pa valjda i ove usrane HR šume mogu izvest nešto takvo s današnjom tehnologijom. Hrast je rješenje i tome treba težit, ako negdje ne ide onda izvuć tehnološka rješenja i napravit da ide - i tu je točka. A ako neće hrast, onda je i smokva bolje rješenje - raste kao korov luđačkom brzinom i ne treba joj ni gram zemlje.

[Horovathos]

hilderik kaže:

U svakom slučaju - mi imamo HR šume - pa bi mogle te HR šume doći s pikamerom i izbušit malo za stablo hrasta i onda stavit hrast. Svake godine tako puknut 2000 stabala pa za 20 godina imaš čudo. I to je izvedivo, jer ako su ljudi s macama radili škrape, e pa valjda i ove usrane HR šume mogu izvest nešto takvo s današnjom tehnologijom. Hrast je rješenje i tome treba težit, ako negdje ne ide onda izvuć tehnološka rješenja i napravit da ide - i tu je točka. A ako neće hrast, onda je i smokva bolje rješenje - raste kao korov luđačkom brzinom i ne treba joj ni gram zemlje.

To! No to je državna služba, ko će onda dat za jako lipe plaće i mirovine.

Rađe će se držat promatranja.

[Upordown]

hilderik kaže:

Smokve umjesto bora? Odmah bi potpisao - kilo smokava ti u kanadi dođe i do 30 njihovih dolara pa ti vidi, samim smokvama bi nam proračun odletio gore i 5-10%. A da ne govorimo da smokve ne gore niti 5% približno kao bor - ustvari nije baš najbolje drvo za potpalu, znam jer je nekad koristim.

Ma mi smo budale od naroda. Mogli bi mi razglabati zašto ne sadimo i mindele i žižule. Kilo bruštulanih mindela je po zlato. Žižule isto. A smokva je jedna od najboljih biljaka mediterana. Imam crne i bile smokve. Još smo ove godine usadili nekoliko novih mladih. Nit je triba zalivat nit je možeš uništit (možeš ali teško). Sve sušene smokve prodamo bez problema. Samo nemamo Petrovača (ranih smokava za jelo). A njih planiramo usadit iduće godine.
U mom susjedstvu ne vidim da neko sadi smokve. Samo loza i masline.
Ali što se tiće šume smokava, to je bila šala sa moje strane. Smokva ne raste veća od makije i nije zimzelena. Ali bolje i smokva nego ništa.

[hilderik]

Upordown kaže:

Ma mi smo budale od naroda. Mogli bi mi razglabati zašto ne sadimo i mindele i žižule. Kilo bruštulanih mindela je po zlato. Žižule isto. A smokva je jedna od najboljih biljaka mediterana. Imam crne i bile smokve. Još smo ove godine usadili nekoliko novih mladih. Nit je triba zalivat nit je možeš uništit (možeš ali teško). Sve sušene smokve prodamo bez problema. Samo nemamo Petrovača (ranih smokava za jelo). A njih planiramo usadit iduće godine.
U mom susjedstvu ne vidim da neko sadi smokve. Samo loza i masline.
Ali što se tiće šume smokava, to je bila šala sa moje strane. Smokva ne raste veća od makije i nije zimzelena. Ali bolje i smokva nego ništa.

što se tiče smokava ideja ti je genijalna - koga briga što nisu zimzelene - drže teren i ako hoćeš možeš ih pomalo mijenjat hrastom, a i stvaraju dodatno tlo jer su u stanju pretvorit vapnenac, asfalt, kamen i čelik u zemlju - jao onome koji je baš posadi uza zid, zna napravit s vremenom lijepe probleme - a proizvodnja da ne govorim, kao što kažeš proizvodnja čudo, a ulog ništa, osim malo vode ako je baš suša - smokva ili neka nepregledna makija ili borovina - za mene nema dileme

[BolajiBadejo]

Ljudi jeste vi normalni? Kao da je lako zamijeniti tisuće i tisuće hektara borovine i smreke nekom drugom vrstom. To je vama, ono, mačiji kašalj? Časkom posla? Jeste se ikada makli malo u unutrašnjost od mora? Teren je takav da vam ponekad trebaju i dva tri sata za prijeći 500 metara a treba pošumiti parsto kilometara u dužinu i 50 km u unutrašnjost. Ono wtf?

[fgzcvijetic]

hilderik kaže:

što se tiče smokava ideja ti je genijalna - koga briga što nisu zimzelene - drže teren i ako hoćeš možeš ih pomalo mijenjat hrastom, a i stvaraju dodatno tlo jer su u stanju pretvorit vapnenac, asfalt, kamen i čelik u zemlju - jao onome koji je baš posadi uza zid, zna napravit s vremenom lijepe probleme - a proizvodnja da ne govorim, kao što kažeš proizvodnja čudo, a ulog ništa, osim malo vode ako je baš suša - smokva ili neka nepregledna makija ili borovina - za mene nema dileme

Ako ovo nije krš i pustoš onda ne znam što onda je ali, pretvoreno je u plantažu smokava!

http://www.chenarco.com/pages/index.php?id=53
http://photographersdirect.com/buyer...p?image=150984


U svim dalmatinskim podregijama mogu se uspješno uzgajati maslina, bajam, trešnje i smokva, ali postoje razlike u sortimentu koji je zastupljen u svakom području uzgoja. Maraska, breskva i šljiva su zastupljene u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, te u unutrašnjosti, agrumi su zastupljeni u području doline Neretve, dok su centri trešnje u području srednje Dalmacije. Povoljni uvjeti za uzgoj šipka, rogača, nešpole, žižule i drugih manje proširenih vrsta postoje samo na nekim pogodnim lokalitetima u području sjeverne, srednje i južne Dalmacije.
http://www.gospodarski.hr/Publicatio...6#.WaHr1RGQyr8

Rogač - zaboravljeno voće velike koristi
Kod nas nažalost nema organiziranih nasada, otkupa ni prerađivačkih pogona. Za uzgoj rogača potrebno je minimalno truda, vremena i financijskih ulaganja...
http://www.gospodarski.hr/Publicatio...1#.WaH0YRGQyr8

BolajiBadejo kaže:

Ljudi jeste vi normalni? Kao da je lako zamijeniti tisuće i tisuće hektara borovine i smreke nekom drugom vrstom. To je vama, ono, mačiji kašalj? Časkom posla? Jeste se ikada makli malo u unutrašnjost od mora? Teren je takav da vam ponekad trebaju i dva tri sata za prijeći 500 metara a treba pošumiti parsto kilometara u dužinu i 50 km u unutrašnjost. Ono wtf?

Putovanje od tisuću milja počinje prvim korakom
Lao Tse


Nažalost, kod nas tog prvog koraka nema već jako dugo, ne 5, ne 10, ne 30 već više od 80 godina! Još su početkom 30-tih godina prošlog stoljeća pojedini stručnjaci sugerirali da borove treba organizirano mijenjati kvalitetnijim i korisnijim nasadima te pošumljavati krš koji sve više obrasta makijom zbog smanjenja broja koza.

Zamisli da ih je neko poslušao i samo 500 hektara godišnje planski pošumio. To bi danas bilo 40.000 hektara!!!!


Eto, mi smo danas članica moćne EU... i lako bi netko od nas Ekvador doživio kao zemlju trećeg svijeta. A, vidi što se radi tamo iako imaju i "komadić" Amazone:
The PNFR is underway throughout continental Ecuador and aims for a total area of one million hectares of forestry plantations during a 20-year period;http://theredddesk.org/countries/pla...n-plan-ecuador

[hilderik]

BolajiBadejo kaže:

Ljudi jeste vi normalni? Kao da je lako zamijeniti tisuće i tisuće hektara borovine i smreke nekom drugom vrstom. To je vama, ono, mačiji kašalj? Časkom posla? Jeste se ikada makli malo u unutrašnjost od mora? Teren je takav da vam ponekad trebaju i dva tri sata za prijeći 500 metara a treba pošumiti parsto kilometara u dužinu i 50 km u unutrašnjost. Ono wtf?

Pa nitko ni ne tvrdi da je to pič.. dim - za koji će nam kur... Hr šume i izdvajanja za iste - neka krenu s poslom - pa to su generacijski projekti - kreneš danas da bi bio dgotov za 30-40 godina. Lijepo mi reci, zašto Hr šume ne bi mogle ako se dobro pripreme u jednom danu sadit 10 hrastovih stabala i maknut bor??? To im je 200 radnih dana godišnje - više od njih ne možemo očekivat - i 50-ak ljudi koji rade pa godišnje imaš 2000 zasađenih stabala - barem u onom lakše pristupačnom dijelu - Pa hebemu, nije to nuklearna fizika - već klasičan posao i vrijeme. ako im je tlo preplitko, koji k... onda ne nanesu zemlju, ili prodube kamen na mjestu gdje bi išao Hrast ili izvedu neko treće rješenje - zvuči nevjerojatno, ali sve je to rješivo - kod nas je svaki k... nuklearna fizika, a i država bi umjesto da lupa poreze ljudima moghla davati nešto sitno poticaja da na svojoj zemlji sade smokve, mjendule i ostalo - ne znam je li zbog kvota smijemo više sadit lozu i masline, ali za smokve ili trešnje nam ga mogu pop... iz Bruxellesa - s hrastovim šumama ili ovim kulturama bi bilo 100 puta lakše i održavat puteve, a i kulture bi u brda dovele vodu, makar u pučevima i bunarima. Ne mora se ni istrijebit cijela makija i bor - čisto presjeć te silne hektre s nečim drugim da vatra ovako ne divlja. Uvijek će biti požara - što političkih, a što slučajnih, tako da ne vidim razlog zašto država ne bi počela planirat nešto pametno bar u nekom području. Evo, zamolio bih ljude koji su završili šumarski ili su lugari ili na neki drugi način imaju iskustva da se jave i objasne je li ovo moguće i koje bi module zamjene vegetacije oni predložili.

[dk1]

BolajiBadejo kaže:

Ljudi jeste vi normalni? Kao da je lako zamijeniti tisuće i tisuće hektara borovine i smreke nekom drugom vrstom. To je vama, ono, mačiji kašalj? Časkom posla? Jeste se ikada makli malo u unutrašnjost od mora? Teren je takav da vam ponekad trebaju i dva tri sata za prijeći 500 metara a treba pošumiti parsto kilometara u dužinu i 50 km u unutrašnjost. Ono wtf?

zašto bi to radio?

ako su ljudi prije 2000 godina izgradili kamene zidine oko splita, zadra, dubrovnika, koji je danas problem napraviti kultivirani pojas od 100 metara oko svakog naselja?

židovi prežive hitlerov genocid, pobjede stotine milijuna arapa, otmu im pustinju, navodnjavaju je desaliniziranom morskom vodom i onda prodaju hrvatima smokve i kukuruz šećerac jer su oni nesposobni to sami proizvesti

[Upordown]

Površine koje su obrasle gustom makijom bi trebalo proridit. Izabrat biljke koje su prihvatljivije a ostalo posić. Npr oštrika može narast dosta velika kad je oko nje čisto. Vjerovatno bi i česvina narasla veća da je ne guše ostale biljke.
A ovi goli kamenjar, neznam.

Prije nekoliko godina sam pošao usadit par oleandara u kamenjaru kraj kuće. Trebalo mi je nešto mediteransko otporno na sušu, zimzeleno i da lipo izgleda.
Uzmen ja onu veliku makitu i lomim kamen i bušim rupu. Još sam odabrao najbolje dilove di ima naznake zemlje. Ubijam se nekoliko dana i napravim rupe širine oko 0,5-0,6m i dubine oko 0,4. Napunim ih dobrom zemljom i usadim oleandre. Rastu oleandri dvi godine i onda stanu. Listovi konstantno polužuti, malobrojni. Zalivao i zagnjajao, oleandri nikako naprid. Imam ja više oleandara oko kuće usađenih u zemlji. I oni su odlični, rastu ko ludi. A ovi iz kamena ni makac. Ove godine sam povećao rupe pa ću vidit.

Što se tiće strojne obrade kamenjara, moguće je porazbijat kamen i samlit ga. To se kod nas odavna radi za sadnju loze i maslina. Samelju se cila brda.
Kod strmih dilova obavezno napraviti međe-kaskade da voda ne odnese tlo (događalo se neiskusnima). I usadit bor. Šalim se .
Mogli bi usadit masline, smokve, rogač, planiku, oštriku, česvinu, smrič, crni bor, marihuanu, itd. Svi bi se divili takvim šumama. Moguće je, samo treba puno love.

[fgzcvijetic]

Upordown kaže:

Površine koje su obrasle gustom makijom bi trebalo proridit. Izabrat biljke koje su prihvatljivije a ostalo posić. Npr oštrika može narast dosta velika kad je oko nje čisto. Vjerovatno bi i česvina narasla veća da je ne guše ostale biljke.
A ovi goli kamenjar, neznam.

Prije nekoliko godina sam pošao usadit par oleandara u kamenjaru kraj kuće. Trebalo mi je nešto mediteransko otporno na sušu, zimzeleno i da lipo izgleda.
Uzmen ja onu veliku makitu i lomim kamen i bušim rupu. Još sam odabrao najbolje dilove di ima naznake zemlje. Ubijam se nekoliko dana i napravim rupe širine oko 0,5-0,6m i dubine oko 0,4. Napunim ih dobrom zemljom i usadim oleandre. Rastu oleandri dvi godine i onda stanu. Listovi konstantno polužuti, malobrojni. Zalivao i zagnjajao, oleandri nikako naprid. Imam ja više oleandara oko kuće usađenih u zemlji. I oni su odlični, rastu ko ludi. A ovi iz kamena ni makac. Ove godine sam povećao rupe pa ću vidit.

Svojedobno mi je jedan čovjek pričao kako je maslinama pošumio svoj krš na otoku i to na ekstreman način.
Bušile su se rupe do 1,5 m dubine a onda se u svaku gurnulo pola štapina dinamita i buuuum.

Taj buuum služi tome da se dobije prostor u koju će se ubaciti plodno zemlja kao inicijalna podloga za biljku ali bitan je i jednom vrlo važnom detalju - rastresanje okolnog tla tako da drvo ima gdje puštati korijenje.

Naravno, morao je angažirati profesionalce sa dozvolama ali, uspio je zasaditi (i održati) masline na terenu za koji su mu svi govorili da se kani ćorava posla.

Poanta priče je, ako neko doista želi a spreman je uložiti trud i novce u to, mogu se napraviti čuda.


Najgore je kad se nešto radi stihijski pa sav trud, na kraju balade, propadne. Evo i jedne loše priče.

Moj poznanik je na svojoj zemlji odlučio posaditi 60 bajama u kojima je vidio dodatni izvor prihoda. Nije htio raditi ništa napamet, uzeo je uzorak tla, otišao u Institut za jadranske kulture, odabrane su vrste bajama koji će, zajedno, dati najbolje rezultate, složena je šema sadnje i, idemo.
Danas, 17 godina kasnije, od svih tih bajama opstao je jedan i pol (tih pola je panj iz kojeg su izbile mladice).

Naime, previdio se jedan mali detalj, bajam je prilično žedna biljka a kako je, bez prethodnog malčiranja, posađen u tlu koji je prepuno sitnog kamenja (dakle, ne drži vodu), sve je otišlo kvragu. Tek jedna "sitna" greška u proceduri; lik je na analizu odnio prosijanu zemlju a ne stvarni uzorak a, kako nije bio spreman platiti izlazak stručnjaka na teren, na kraju je ispalo: sve je propalo jer tzv. stručnjaci pojma nemaju. A sa druge strane međe, kao šaka u oko, pored tih propalih bajama slučajno zasađene akacije bujaju poput superkorova.

[sidrun]

ovo je godina kad se i smokve suše,
gledam jučer mlada trešnja mi se osušila,a zalivana je ...
mladoj aroniji se list skroz osušio iako sam mu napravio hlad,
limunu se listovi kovrčaju,nekoliko loza mi se osušilo,šipak skroz raspucali plodovi,o povrtnim kulturama da ne govorim,sve je spalilo

može se zalivat,međutim kad nemilosrdno sunce prži danima ka ovo ljeto stvarno ne znam što učinit,ni zaljevanje ne pomaže

[Upordown]

fgzcvijetic kaže:

Svojedobno mi je jedan čovjek pričao kako je maslinama pošumio svoj krš na otoku i to na ekstreman način.
Bušile su se rupe do 1,5 m dubine a onda se u svaku gurnulo pola štapina dinamita i buuuum.

Taj buuum služi tome da se dobije prostor u koju će se ubaciti plodno zemlja kao inicijalna podloga za biljku ali bitan je i jednom vrlo važnom detalju - rastresanje okolnog tla tako da drvo ima gdje puštati korijenje.

Naravno, morao je angažirati profesionalce sa dozvolama ali, uspio je zasaditi (i održati) masline na terenu za koji su mu svi govorili da se kani ćorava posla.

Poanta priče je, ako neko doista želi a spreman je uložiti trud i novce u to, mogu se napraviti čuda.


Najgore je kad se nešto radi stihijski pa sav trud, na kraju balade, propadne. Evo i jedne loše priče.

Moj poznanik je na svojoj zemlji odlučio posaditi 60 bajama u kojima je vidio dodatni izvor prihoda. Nije htio raditi ništa napamet, uzeo je uzorak tla, otišao u Institut za jadranske kulture, odabrane su vrste bajama koji će, zajedno, dati najbolje rezultate, složena je šema sadnje i, idemo.
Danas, 17 godina kasnije, od svih tih bajama opstao je jedan i pol (tih pola je panj iz kojeg su izbile mladice).

Naime, previdio se jedan mali detalj, bajam je prilično žedna biljka a kako je, bez prethodnog malčiranja, posađen u tlu koji je prepuno sitnog kamenja (dakle, ne drži vodu), sve je otišlo kvragu. Tek jedna "sitna" greška u proceduri; lik je na analizu odnio prosijanu zemlju a ne stvarni uzorak a, kako nije bio spreman platiti izlazak stručnjaka na teren, na kraju je ispalo: sve je propalo jer tzv. stručnjaci pojma nemaju. A sa druge strane međe, kao šaka u oko, pored tih propalih bajama slučajno zasađene akacije bujaju poput superkorova.

To sa eksplozivom je dobra ideja da razbije kamen. To bi ja tribao za ove moje oleandre. U mom slućaju kamen je krhak i porozan. Ima nešto malo crvenice. Ali trebalo bi ga razbit da se žile mogu širit kroz slojeve kamena do zemlje.
Stvarno mi nije jasno kako ti mindeli nisu uspili. Mindeli kod nas rastu svugdi. Nema zemlje u kojoj neće uspit. Možda ti je prijatelj uzeo kakvu stranu sortu. Siguran sam da bi domaća vrsta uspila u takvom tlu. Triba je poć po susjedstvu i pogledat koji mindeli dobro rađaju.
Ja sam ih sadio prošle godine, 13 komada. Baš u žalastom propusnom tlu. A imam i nekoliko starih stabala. Malo sam proučavao i kažu kako ga je dobro navrnut na breskvu. Da bude otporniji. Ja sam ih usadio onako direktno. Jezgre nakon misec dana u vlažnoj salveti u frižideru puste velike klice. I onda u zemlju. Uzeo domaću vrstu za koju sam se uvjerio da daje dobar urod. Ovo lito, pored dugotrajne suše nisu uvenuli a zalio sam ih 3 puta a skroz su mali. Isto rastu direktno u propusnoj žalini. Stvarno mi nije jasno kako neko može zahebat mindele.
Jedina greška naših starosjedioca što ih ne obrezuju kao i masline. Naši ljudi nisu znali ni da se masline obrezuju do 2. sv rata. Tada su naše izbjeglice po italiji vidili kako oni to rade.
Usadio sam i desetak kapara oko kuće. E ta je biljka čudo. Zelene se po ovoj suši kao da svaki dan pada kiša. Neznam da ih itko u hr uzgaja a prodaju se po zlato. Stvarno smo puni ideja ko g vitamina.

Ali ovo za sadnju maslina umisto bora mi nije jasno dali je uopće moguće s obzirom na kvote koje su nam postavljene. Mislim kad bi država sadila samo da pošumljuje.

[Upordown]

sidrun kaže:

ovo je godina kad se i smokve suše,
gledam jučer mlada trešnja mi se osušila,a zalivana je ...
mladoj aroniji se list skroz osušio iako sam mu napravio hlad,
limunu se listovi kovrčaju,nekoliko loza mi se osušilo,šipak skroz raspucali plodovi,o povrtnim kulturama da ne govorim,sve je spalilo

može se zalivat,međutim kad nemilosrdno sunce prži danima ka ovo ljeto stvarno ne znam što učinit,ni zaljevanje ne pomaže

Nama su smokve odlične i pune roda. A ostalo i kod mene slično. Osušila mi se jedna breskva pored zalivanja. Jedan limun mi je, pored povremenog zalivanja, na granici da krepa. Šipci svi popucali. Povrće se osušilo.

Jedna od najotpornijih biljaka koje imam je nespola. Doduše nije domaća biljka ali je ludilo otporna na sušu. Naraste ko stablo, uvik je zelena, strašno brzo raste i ima izvanredan plod. Ne treba je uopće zalivat, ni kad je mala.

[fgzcvijetic]

Jedno pitanje.

Evo, sinoć čujem na vijestima kako su, ovog ljeta, Kanaderi požare zasuli sa 67.000 tona vode. Kako je ta voda zapravo more saliniteta 3,8 promila to znači da je na zemljište ujedno bačeno i 250 tona soli.

Koliko ta sol može nanijeti štete obzirom da se priobalno zemljište "zalijeva" morem od 1981.? Za sada, bor to podnosi ali, što je s ostalim biljem?

[Upordown]

Evo jedno istraživanje u južnoj dalmaciji.

https://www.researchgate.net/publica...oil_properties