|
21.08.2016., 15:36
|
#1
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2012.
Postova: 445
|
Kad te život umori
čitam forum, teme, probleme koje ljudi imaju...idem i ja probat ispričat svoju priču, možda mi bude lakše, ili pročitam neki post zbog kojeg će mi biti lakše...
pa da krenem...
cijeli život sam provela po bolnicama, zbog ozbiljnih problema koje sam imala u djetinjstvu. ali srećom sve je dobro zavrsilo i imala sam normalno djetinjstvo, igranje sa vršnjacima, školom prve ljubavi...sve je išlo normalnim tijekom...
ali 2009. opet sam zavšila u bolnici, stanje se pogoršalo, nitko ne zna razlog kako-zašto, tako da niti nisam liječila ništa. a bila sam u užasnom stanju... doktorima sam bila doslovno pokusni kunić, mogli bi probat ovo i ono, ovako-onako... da bi 2011. konačno rekli da nemaju pojma što mi je i da mi ne mogu pomoći, što sam ja ustvari znala otpočetka...
2013. sam čula za jednu doktoricu koja nije iz hr ali godinama tu živi i radi, i otišla sam kod nje, ne očekujući ama baš ništa...žena je fenomenalna, toliko me oduševila da riječima to ne mogu reći uopće... za vrijeme prvog pregleda sve živo mi je rekla što me mučilo prije i što mi je sada, i da mi može pomoći..
na toj terapiji sam već 4g , ide jako sporo ali ide, to je najbitnije.
a sad zašto sve ovo pišem... užasno sam umorna i iscrpljena od svega što mi se izdogađalo, od života općenito...imam 30g, a osjećam se ko da imam 90 i čekam dan kad ću umrit i odmorit konačno... ne moram ni reći da sam sto puta bila na rubu samoubojstva, jer nisam mogla više sve to izdržat..
ja sam uglavnom vesela, nasmijana, nikad ne bi na meni rekli da mi je teško zbog svega ovog i da to teško podnosim, jer nikad ne pričam o tome kako je.
pokušavam ostat pozitivna da će sve biti ok, i da ću se opet izvući i imat normalan život, ali nekad je to takoooooooooo teško...
oprostite na dugom postu, morala sam to izbaciti iz sebe...
|
|
|
21.08.2016., 16:09
|
#2
|
često postavljana pitanja
Registracija: Jan 2011.
Lokacija: u odgovorima
Postova: 5,324
|
kad te zivot umori, odmori!
sam cu ti reci ak je vec tesko u zivotu probaj si pomoc izmedju ostalog i na nacin da nisi prestroga prema sebi i da si das vremena i prilike za oporavak ... polako i pazljivo
|
|
|
21.08.2016., 19:26
|
#3
|
.I.
Registracija: Oct 2010.
Lokacija: backstage
Postova: 8,509
|
sigurno da si umorna i iscrpljena. predugo se boriš s nečim što nisu znali ni pojasniti, dijagnosticirati, a kamoli liječiti. a sve da su i znali, to si prolazila ti - tvoje tijelo, tvoja psiha. ne znam da li si pokušala potražiti pomoć psihoterapeuta, no mislim da bi ti to bilo od velike pomoći. suport je oboljenima uvijek potreban, a ne mogu svi hendlati "hrabro" sami, niti svi imaju adekvatnu potporu okoline.
__________________
Kad si sretan lupi glavom ti o dlan.
|
|
|
21.08.2016., 19:42
|
#4
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2012.
Postova: 445
|
Quote:
Azzura kaže:
sigurno da si umorna i iscrpljena. predugo se boriš s nečim što nisu znali ni pojasniti, dijagnosticirati, a kamoli liječiti. a sve da su i znali, to si prolazila ti - tvoje tijelo, tvoja psiha. ne znam da li si pokušala potražiti pomoć psihoterapeuta, no mislim da bi ti to bilo od velike pomoći. suport je oboljenima uvijek potreban, a ne mogu svi hendlati "hrabro" sami, niti svi imaju adekvatnu potporu okoline.
|
jesam, bila sam kod psihijatra na razgovoru, rekla je da sam savršeno zdrava i normalna u glavi, i da mi ne treba ta vrsta pomoći...
potpora okoline...to je opet priča za sebe... jedinu potporu u svemu imam od mame , koja je jedina samnom u svemu ovom i ona je ustvari ta koja mi neda da odustanem, i koja vjeruje da ćemo doći do pozitivnog ishoda na kraju svega...
|
|
|
21.08.2016., 19:52
|
#5
|
.I.
Registracija: Oct 2010.
Lokacija: backstage
Postova: 8,509
|
to je jako dobro što imaš uz sebe mamu koja ti daje potporu. a što se tiče psihijatrice koju si posjetila i koja kaže da ti ne treba pomoć psihoterapeuta nakon ovog stvarno ne znam što reći osim da potražiš nekog tko zna što je psihoterapija (ne mora to biti psihijatar):
Quote:
lucy85 kaže:
... užasno sam umorna i iscrpljena od svega što mi se izdogađalo, od života općenito...imam 30g, a osjećam se ko da imam 90 i čekam dan kad ću umrit i odmorit konačno... ne moram ni reći da sam sto puta bila na rubu samoubojstva, jer nisam mogla više sve to izdržat..
|
__________________
Kad si sretan lupi glavom ti o dlan.
|
|
|
21.08.2016., 19:56
|
#6
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2012.
Postova: 445
|
Quote:
Azzura kaže:
to je jako dobro što imaš uz sebe mamu koja ti daje potporu. a što se tiče psihijatrice koju si posjetila i koja kaže da ti ne treba pomoć psihoterapeuta nakon ovog stvarno ne znam što reći osim da potražiš nekog tko zna što je psihoterapija (ne mora to biti psihijatar):
|
tnx...
|
|
|
21.08.2016., 20:21
|
#7
|
.I.
Registracija: Oct 2010.
Lokacija: backstage
Postova: 8,509
|
lucy, samo ću ti ukratko reći da sam ja s 20 godina bila teško bolesna, pila jako mnogo tableta dnevno..uglavnom, u to sam vrijeme radila i studirala, vjerovala sam kako ću ozdraviti, bila pozitivna, gurala dalje. zbog jake terapije koju sam uzimala sam gubila kosu i bila u jako lošem stanju. no i s tim sam se zajebavala i govorila kako ću sad svaki dan drugu periku nosit ako treba.
uglavnom, fizički sam bila slomljena i to je utjecalo na moju psihu. isto sam se javila psihijatrici i ona mi je nakon svega samo predložila još tableta. ja sam se samo rasplakala ispred nje, zahvalila joj na vremenu (tih 5 minuta koliko sam bila u ordinaciji) i otišla razočarana. trebala sam suport, razgovor, a ne još lijekova. i to nisam dobila. bila sam mlada i neupućena, te tada još nisam ni znala da su psihijatri u bolnici nešto sasvim drugo od psihijatra-psihoterapeuta. ja sam trebala potonjeg....
nadam se da će ti terapija na kojoj si sada pomoći. ne odustaj i budi zahvalna što imaš nekog pored sebe tko će te uvijek pridržati kad zatreba
__________________
Kad si sretan lupi glavom ti o dlan.
|
|
|
21.08.2016., 22:10
|
#8
|
Registrirani korisnik
Registracija: Apr 2012.
Postova: 445
|
Quote:
Azzura kaže:
lucy, samo ću ti ukratko reći da sam ja s 20 godina bila teško bolesna, pila jako mnogo tableta dnevno..uglavnom, u to sam vrijeme radila i studirala, vjerovala sam kako ću ozdraviti, bila pozitivna, gurala dalje. zbog jake terapije koju sam uzimala sam gubila kosu i bila u jako lošem stanju. no i s tim sam se zajebavala i govorila kako ću sad svaki dan drugu periku nosit ako treba.
uglavnom, fizički sam bila slomljena i to je utjecalo na moju psihu. isto sam se javila psihijatrici i ona mi je nakon svega samo predložila još tableta. ja sam se samo rasplakala ispred nje, zahvalila joj na vremenu (tih 5 minuta koliko sam bila u ordinaciji) i otišla razočarana. trebala sam suport, razgovor, a ne još lijekova. i to nisam dobila. bila sam mlada i neupućena, te tada još nisam ni znala da su psihijatri u bolnici nešto sasvim drugo od psihijatra-psihoterapeuta. ja sam trebala potonjeg....
nadam se da će ti terapija na kojoj si sada pomoći. ne odustaj i budi zahvalna što imaš nekog pored sebe tko će te uvijek pridržati kad zatreba
|
ja plačem stalno....na svaku stvar...vjerujem ti da si bila slomljena i ja sam. toliko da ni sama ne znam kako sam još normalna nakon svega što sam prošla...
zahvalna sam na svemu što imam, vjeruj mi...ako želiš nekad pričat javi se na pp...
|
|
|
27.08.2016., 02:01
|
#9
|
često postavljana pitanja
Registracija: Jan 2011.
Lokacija: u odgovorima
Postova: 5,324
|
Quote:
lucy85 kaže:
ja plačem stalno....
|
previse se toga nakupilo i treba to polako izaci .. nije se nabrzinu skupilo pa si daj vremena da se rjesis svega toga polako i sigurno ..
ja bi ti savjetovao bilo kakav oblik podrske .. no s obzirom na stanje koje opisujes ocito je iako ga mozda i imas iz dosadasnje okoline nije dovoljno tak da bez uvrede i u najboljoj namjeri preporucam psiholosku strucnu pomoc ... i nadam se ako ces je traziti da ces je i dobiti .. mislim ovako gdje zivimo ima svega pa tako i u zdrastvenom sustavu .. a kako si se opisala mislim da si spremna puno toga zadrzati za sebe te se neces "boriti za svoja prava" pogotovo ne u takvom stanju .. i da .. nalazim se u tvojoj a sada vec i "mojoj" prici u ovom postu
laganini .. sve me strah kad ojacas za druge oko tebe .. kad im se vrati sto ih ide po zaslugama a joj
|
|
|
27.08.2016., 10:12
|
#10
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2010.
Lokacija: .. tamo gdje Sunce ljubi nebo..
Postova: 10,064
|
Ponekad se osjecam bas kao ti..ko da mi je 90godina..
Nisam uvjek vesela ni nasmijana..
No,uzimam ipak u zivotu uvjek pozitivne ishode..
Jer sam bas kao i ti ,puno bila po bolnivama,imala ruzno djetinjstvo..
Uvjek mozes izgraditi zivot da se u njemu dobro osjecas i da ti bude lijep..
Da cinis ono sto te usrecuje..
Da ides laganim tempom kroz njega..
Nije grijeh ni strucnu pomoc potraziti..
Uglavnom,sve sto mislis da bi ti pomoglo!
Poslano sa mog Lenovo A2010-a koristeći Tapatalk
__________________
"Gledam te kako stojiš,ljubiš me i zvijezde brojiš,kako kažeš da su naše sve.."
|
|
|
06.03.2017., 00:23
|
#11
|
Bezidejni fil{ing}ozof
Registracija: Dec 2011.
Lokacija: R - fakter - novousmjernaprijednost
Postova: 32,493
|
Quote:
F.A.Q kaže:
kad te zivot umori, odmori!
sam cu ti reci ak je vec tesko u zivotu probaj si pomoc izmedju ostalog i na nacin da nisi prestroga prema sebi i da si das vremena i prilike za oporavak ... polako i pazljivo
|
Prestrogost prema samome sebi veoma vjerojatno dolazi zbog toga sto bi see puno energije utrosilo da se idu okrivljavati drugi, a uzroci za krivnju postoje, pa je onda {po,pri}vremeno lakse kriviti iki biti strog prema sebi.
__________________
Covjek sam - Ne mrzim i ne zasluzujem biti zamrzen
Sloboda Prirode - Svijet s maskama nije prirodan svijet
Provedi vrijeme u Prirodi - Upoznaj ju cijelim Srcem
|
|
|
26.03.2017., 20:16
|
#12
|
Bezidejni fil{ing}ozof
Registracija: Dec 2011.
Lokacija: R - fakter - novousmjernaprijednost
Postova: 32,493
|
Sto da covjek radi kada ga velika vecina okoline odbaci ko zadnju krpu?
__________________
Covjek sam - Ne mrzim i ne zasluzujem biti zamrzen
Sloboda Prirode - Svijet s maskama nije prirodan svijet
Provedi vrijeme u Prirodi - Upoznaj ju cijelim Srcem
|
|
|
26.03.2017., 20:52
|
#13
|
Loading...
Registracija: Aug 2003.
Postova: 5,918
|
Quote:
The Maystor kaže:
Sto da covjek radi kada ga velika vecina okoline odbaci ko zadnju krpu?
|
Shvati da ne odbacuje tebe okolina, već ti odbacuješ okolinu 😉
__________________
Fuck it!
|
|
|
26.03.2017., 23:11
|
#14
|
Bezidejni fil{ing}ozof
Registracija: Dec 2011.
Lokacija: R - fakter - novousmjernaprijednost
Postova: 32,493
|
Ni da ni ne
__________________
Covjek sam - Ne mrzim i ne zasluzujem biti zamrzen
Sloboda Prirode - Svijet s maskama nije prirodan svijet
Provedi vrijeme u Prirodi - Upoznaj ju cijelim Srcem
|
|
|
28.03.2017., 00:29
|
#15
|
⠠⠠⠞⠗⠕⠇⠕⠇⠕⠖
Registracija: May 2013.
Lokacija: U+2205
Postova: 18,090
|
Quote:
The Maystor kaže:
Sto da covjek radi kada ga velika vecina okoline odbaci ko zadnju krpu?
|
Možda da si proba "nametnuti" pomisao, da se namjenski prezentirao kao krpa koju nitko ne treba. Mogao je biti šalica, pepeljara, koš za smeće.. nešto neupitnije. No tada, moguće nije bilo komforno. Potrebito usvajanja spoznaje. Sada; nakon što je repeticijski, iskustveno, možda shvatio (pomirio se s namjenski zatomljenim znanjem) kako manji broj ljudi zapravo koristi krpu, te da oni koji ih i koriste, iste često mijenjaju i ne drže baš do njih, kao nekih trajnih, nezamjenjivih.. vrijednosti (dapače).. može probati biti/postati neki drugi, potrebit-iji predmet. Wc školjka? Porculanski tron. Kontejner za reciklažu. Nešto ne-kul, no plemenito. Ili može porazmisliti što je njemu zapravo bitno, iz okoline potrebno.. a da nije na toj istoj *predmet/objekt* razini. Postoji li uopće nešto takvo, a da nije ostavština neke zaigrane maštalačke romantičnosti"?" Može li se nositi s pobijanjem si ostavštine"?" Što li onda ostane/ostaje.. osim vremena za multilevel-sko, entropijsko uživanje u kronici zamora"?"
I have no legs..
__________________
This is not an exit.
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:25.
|
|
|
|