Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.09.2008., 12:17   #41
Pozz... Malo da se ubacim . Ja se zanimam za egzistencijalističku filozofiju, jako mi se sviđa i mogla bih ju progutati... ) Zanima me, može li mi netko preporučiti šta od novijih knjiga i suvremenih filozofa, koji se bave egz. filozofijom??
keos 1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.09.2008., 14:51   #42
pišem diplomski o protestantizmu

i naravski da se nameće misao o povezanosti s razvojem kapitalizma

i sjećam se da je, garant baš na filozofiji, bila neka tema koja se odnosila na taj misaoni tijek kokoš-jaje (uzrok-posljedica, jel)

a ja se naravno ne mogu sitit nit imena teme, nit je vidim tu dok tražim, ..ta kako bi akd ne znam što točno tražim

?
malizia is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2008., 14:18   #43
Quote:
malizia kaže: Pogledaj post
pišem diplomski o protestantizmu

i naravski da se nameće misao o povezanosti s razvojem kapitalizma

i sjećam se da je, garant baš na filozofiji, bila neka tema koja se odnosila na taj misaoni tijek kokoš-jaje (uzrok-posljedica, jel)

a ja se naravno ne mogu sitit nit imena teme, nit je vidim tu dok tražim, ..ta kako bi akd ne znam što točno tražim

?
Ako već nisi, uzmi si sada već klasik Maxa Webera, "Protestantska etika
i duh kapitalizma". U najpojednostavljenijoj verziji, polemika je smještena
unutar prostora klasične sociologijske debate kauzalnih odnosa društva i
sustava, odnosno je li društvo determinirano sustavnim elementima, jesu
li sustavni elementi društvenima, ili je na djelu dijalektički odnos dvaju
sastavnica, te ako jest - u kojoj mjeri jest i kako li njemu dolazi.

Za razliku od Marxa koji, unatoč mjestimičnih zalaganja za dijalektički odnos,
u općoj percepciji ostaje ponajviše zapamćen teorijom odraza ša društvenu
promjenu prvenstveno vidi u promjenama gospodarstvene infrastrukture tj.
načina proizvodnje iz kojih proizlaze načini saobraćaja među ljudima, a zatim
i promjene čitave kulturne nadgradnje (priča baze i nadgradnje), Weber se
u dotičnom djelu prima razrade druge opcije, na primjeru protestantizma i
prvenstveno implikacija proizašlih iz kalvinističke predeterminacijske doktrine
(znači nečeg ša bi onako predstavljeni Marx pripisao pukom ideološkom refleksu
gospodarstvene baze) pokušavajući ukazati kako ne samo da kulturalne
forme nisu puki ideološki odrazi baze, već imaju kauzalnu moć preobrazbe
same infrastrukture tom oprimjerene tom bazom, čak do mjere krčenja puta
prema grubim obrisima današnjeg kapitalističkog poretka.

Stoga, pojednostavljeno, tamo gdje se Marxu pripisuje da "ne određuje svijest
društveni bitak, već društveni bitak određuje svijest", Weber će svojim djelom
nastojati obrnuti te članove, želeći pokazati kako svijest i njeni produkti u toj
sintagmi i nisu (sasvim) nemoćan faktor. Tko li je više ili manje u pravu, ulogu
bi arbitra trebalo prepustiti većem broju kontekstualnih analiza - gdje, ovisno
o kontekstualnim posebnostima, također nije nužno da je rješenje jedno, ili da
se radi o antagonističkim, ne komplementarnim načelima.
__________________
Dole prepotentne snobističke tuđmanistice!
Dole tendenciozne samovoljne moderatorice!
Dole nesposobna administratorska bagra!
LNP20 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2008., 23:34   #44
tnx ali ne virujem da ću je stić čitat..
sićam se da imam skriptiranu knjigu ritzera o sociologiji, i da je tamo predočena ta korealcija na temelju webera i nekog modernijeg sociologa

mene je zanimalo čisto nać tu neku temu.. tu na filozofiji sam je vidila, garant, prije lita.. ne sićam se kako se zvala, nisam u njoj ni sudjelovala.. al zapamtila sam da se odnosila na ovakve situacije.. kako znat da je nešto proizašlo iz nečeg il je tek slučajnost ili pak ima povezanosti, ali ista nije toliko šokantna..

naime imam svoj stav o ovoj povezanosti, ali nije isključiv pa me baš zanima ta tema, da malo bolje formuliram svoje viđenje

ako se ko sjeti, super.. ako ne čačkat ću po naslovima i stranicama kad skupim volje
malizia is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2008., 22:54   #45
heureka

našla sam ..

black-swan teorija

https://www.forum.hr/showthread.php?t=341611

nisam tad ni čitala sve, nisam još ni sad.. al mi osta u glavi uvodni post koji razmatra povezanost dvaju događaja,.. od kojih je onaj uzročni neprdvidljiv

e sad koji je to događaj pobogu predvidljiv
šta je neko triba sanjat luthera kako pribija teze na crkvu
ne bi da bi mu virovali odma tako da bi opet bia nepredvidljiv

no dobro.. ako me je vukla tema, nešto ću ja već iz nje svoje izmudrijašit
malizia is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.09.2008., 00:05   #46
Quote:
malizia kaže: Pogledaj post
našla sam ..

black-swan teorija

https://www.forum.hr/showthread.php?t=341611

nisam tad ni čitala sve, nisam još ni sad.. al mi osta u glavi uvodni post koji razmatra povezanost dvaju događaja,.. od kojih je onaj uzročni neprdvidljiv

e sad koji je to događaj pobogu predvidljiv
šta je neko triba sanjat luthera kako pribija teze na crkvu
ne bi da bi mu virovali odma tako da bi opet bia nepredvidljiv

no dobro.. ako me je vukla tema, nešto ću ja već iz nje svoje izmudrijašit
Kad kažeš da "koji je to događaj pobogu predvidljiv" te spominješ Luthera,
ne bih rekao da se radi o predvidljivosti događaja, već samih društvenih
uvjeta i kulturne klime koja uopće stvara mogućnost da određeni događaji
potaknu notu u senzibilitetu šire javnosti određenog vremena. Misliš li da bi
Lutherovo zabijanje teza na crkvu imalo podjednak utjecaja krajem 11., te
kroz 12. i prvu polovicu 13. st., početku Križarskih ratova, milenarističkih
zapomaganja o Antikristu, kraju svijeta i spuštanja nebeskog Jeruzalema na
zemlju - snažnoj borbi protiv heretičkih grupacija, od "freelancera" poput
Henrija Redovnika koji je u svome propovjedačkom radu između 1116.-1140.
nijekao postojanje istočnoga grijeha baš kao i omalovažavao efikasnost
molitve upućene mrtvima, odbacio legitimnost krštenja djece i vjersku moć
sakramenata, a time i sakramentalne moći klera; zatim bliskog mu Petra
Brujskog koji je još nijekao božansku inspiriranost Staroga Zavjeta te gajio
prezir prema Crkvi kao materijaliziranoj instituciji, gdje ima i anegdota kako
je izvlačio na silu redovnike iz samostana i na silu ih tjerao da se vjenčavaju
- ša je katolicima postala zabranjena praksa nakon perioda gregorijanske
reforme 1070-ih) ili jedu meso na Veliki petak pred očima okolnih seljana;
nadalje valdezijanaca, čiji je utemeljitelj Valdo 1170. krenuo vrlo sličnim
stopama kao ša će Franjo Asiški kojih 40 godina kasnije, no za razliku od
kojeg zbog papinskog straha decentralizacije katoličke hijerarhije
posredstvom povećanja slobodnih kršćanskih pokreta nije dobio dozvolu
propovjedanja, ali nakon ša se odbio odazvati zabrani, proglašen je heretikom
te kao takav počeo sa svojim sljedbenicima propovjedati beskorisnost
sakramenata za spas te kako su baš valdezijanci, a ne kler, pravi nasljednici
apostola, pri čemu i zalaganje da Bibliju čitaju laici, inzistirajući na njenoj
doslovnoj interpretaciji (ima i tu jedna zgodna anegdotica, a to je kako je
Biblija rekla "Ne ubij", slijedno čemu su valdezijanci postali pacifisti, ša je
potpomoglo da ih se u očima premile Crkve učini hereticima )..

Uglavnom, da sad ne pišem još o katarima i Albigenskoj krusadi, reci mi,
zašto su ovi koje sam naveo na stranicama povijesti marginalizirani, iako su
neki stupnjem radikalnosti rame uz rame s Lutherom, pa i mjestimično ga
nadilazeći? Ne radi li se možda da kako bi uopće došlo tome da Lutherov čin
unutar vlastitog područja manifestiranja postigne ikakvog značajnog efekta,
visok i kasan srednjovjekovni Zapad morao je proći faze razvoja gradova,
proboja skolastičke misli i osnivanja sveučilišta, značajnijeg rasta stanovništva,
uzrasta novčane privrede, postupno slabljenje feudalističkog gospodarstva,
uzdizanja helenističko-rimskog kanona ostvarenog za vrijeme Humanizma
ša je kao takav dao kontrapunkte za kritičku procjenu ondašnjeg kulturnog
krajobraza uvelike prožetog ideološkim momentima kršćanske misli.. da
nabrojimo tek neke moguće sastavnice.

Stoga, rekao bih kako možda ne možemo predvidjeti ostvaraje određenih
pojedinaca, no praćenjem društveno-povijesnih trendova i senzibiliteta
prisutnih na raznoraznim mentalitetnim razinama možemo donekle nazrijeti
koje bi to određene radnje i događaje određena epoha mogla polučiti.
Doba reformacije sadržavalo je pogodne kontekstualne sastavnice da
osoba poput Luthera djelujući unutar njih svojim činom uspije ostaviti
trajan trag unutar ondašnjega kulturnog imaginarija (iako i pri toj procjeni
mora biti prisutna opreznost - to ša se određene povijesne ličnosti u
specifičnom trenutku nadaju kao bitne može više biti naknadnim konstruktom
određenihdruštvenih grupacija koji pozivanjem na te konstrukte legitimiraju
svoje interese; tako primjerice analize kulturnih zapisa 13. st. pokazuju kako
je Toma Akvinski za svoga života bio tek jedan od ponešto boljih skolastika
koji, unatoč svojim opsežnim radovima ničim nije ostavljao dojam kako će
baš on biti zapamćen kao jedan od intelektualnih divova kršćanske visoko/
kasnosrednjovjekovne teološke misli; takvim su ga učinili katolici u žiži
sukoba s protestantima uoči perioda Reformacije, hvatajući se za njegove
izvatke i proglašavajući ga onime tko je ponajbolje logički razradio katoličke
doktrine - tako u njima nalazeći legitimaciju vlastitih ideoloških uvjerenja).
To niječe njegov značaj tek toliko da kaže da koliko god je on bio značajan
i epohalan, bez određenoga konteksta kao uvjeta njegove epohalnosti malo
bi on u području povijesne relevatnosti postigao, baš poput onih ša su mu
prethodili. Povijest možda pokreću veliki ljudi, no tek kad im se uopće stvore
uvjeti da mogu išta pokrenuti, pa i onda kad ih nastoje stvoriti sami za sebe.
A upravo je te uvjete podrobnom društveno-kulturološkom i povijesnom analizom
moguće locirati; iako bih rekao da nikad ne savršeno i u potpunosti (jedino
da smo onaj Laplaceov sveznajući demon s uvidima u sve uzroke posljedice)
te vrlo često tek u retrospektivi - bivajući uronjenošću u polje življenja i
pretjeranom bliskošću s njime onemogućeni uvidjeti procese i trendove koji
stvaraju sadašnje, buduće, ali u retrospektivi i prethodeće horizonte. Minervina
sova polijeće tek u sumrak, rekao bi Hegel karakterizirajući filozofiju kao onu ša
se bavi promišljanjem stvari tek po njihovu iščeznuću iz neposrednijeg iskustva,
gdje uvid dijelom funkcionira i prebacivanjem u ovaj kontekst.


No, kako nismo Laplaceov demon (iako mnogi za sebe misle drugačije),
slažem se da bi uvijek na umu trebalo imati post hoc logičku pogrešku
tj. kako ono ša je došlo kasnije upravo je uzrokovano onime ša mi
mislimo da je bilo ranije -fenomen na koji zorno ukazuje ničeanska linija
postmodernističkih promišljanja o brkanju uzroka i posljedice u čitavom
rasponu problema - od činova samolegitimacije ideoloških tvorbi do
konstrukcije čitavog raspona identiteta, pri čemu ono ša smatramo
posljedicom koja je uslijedila nakon određenog uzroka zapravo biva
uzrokom samog uzroka, zamagljujući kako taj uzrok nije postojao prije
pojave navodne njegove posljedice, već je kao takav samom tom
posljedicom stvoren - namjernim ili nenamjernim pogrešnim lociranjem
uzroka same posljedice. Bilo kako bilo, to tek govori kako teško da može
postojati krajnja društveno-empirijska analiza, no ša ne znači da nam
one mogu rasvijetliti ili proširiti interpretativno polje te očuditi one
fenomene koje u vlastitoj življenoj praksi uzimamo samorazumljivima.
__________________
Dole prepotentne snobističke tuđmanistice!
Dole tendenciozne samovoljne moderatorice!
Dole nesposobna administratorska bagra!

Zadnje uređivanje LNP20 : 23.09.2008. at 00:47.
LNP20 is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.09.2008., 23:12   #47
Quote:
maya_21_36 kaže: Pogledaj post
MOZE LI MI NETKO OBJASNITI RAZLIKU IZMEDU SAMOLJUBLJA I SEBELJUBLJA??????I RECI KOJI JE FILOZOF TU RAZLIKU USPOSTAVIO???
Mozda se misli na razliku izmedju ljubavi prema sebi i sebične ljubavi prema sebi.

U pravoj ljubavi čoveka zaista voli sebe, a u sebičnoj voli svoje vrednosti (osobine) ili svoj užitak, a ne sebe samog. Sebičan čovek će žrtvovatu svoju egzistenciju pa i sam svoj život, radi sebičnog uzitka. On zaista ne voli sebe.
Antrofilus is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2008., 21:26   #48
LNP20, slažem se sa svime što kažeš.. ali sve u prošlosti jednostavno jest, a komentar je tek naše viđenje..

tako možemo tek nagađat što se protestantizma tiče, da nije luther, bi li itko npr u tom stoljeću..
bi li se oglasili calvin i zwingli, hm
malizia is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2008., 21:05   #49
Quote:
Antrofilus kaže: Pogledaj post
Mozda se misli na razliku izmedju ljubavi prema sebi i sebične ljubavi prema sebi.

U pravoj ljubavi čoveka zaista voli sebe, a u sebičnoj voli svoje vrednosti (osobine) ili svoj užitak, a ne sebe samog. Sebičan čovek će žrtvovatu svoju egzistenciju pa i sam svoj život, radi sebičnog uzitka. On zaista ne voli sebe.


točno tako! ako želiš više pročitati o sebeljublju ili o onome što to nije, po meni je to najboje izrazio Kierkegaard u "Strah i drhtaji" kad govori o Abrahamovom žrtvovanju Izaka.
LilliumCandidum is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.10.2008., 18:30   #50
Platon - Eutifron

Trebam pomoć. Moram napravit 20-minutno izlaganje o Eutifronu iz filozofije. Profesorica mi je rekla da može biti u bilo kojem obliku. Na pamet mi pada gluma ili nešto slično. Ali ako netko ima još kakvu ideju ili neki materijal koji bi mi mogao pomoći da bolje shvatim djelo, bila bih zahvalna.
bella_swan is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.10.2008., 14:42   #51
Quote:
bella_swan kaže: Pogledaj post
Trebam pomoć. Moram napravit 20-minutno izlaganje o Eutifronu iz filozofije. Profesorica mi je rekla da može biti u bilo kojem obliku. Na pamet mi pada gluma ili nešto slično. Ali ako netko ima još kakvu ideju ili neki materijal koji bi mi mogao pomoći da bolje shvatim djelo, bila bih zahvalna.
Važno mjesto je slavna Eutifronova dilema: je li nešto ispravno zato što bog(ovi) to nalaže(u), ili to bog(ovi) nalaže(u) zato što je to ispravno?
Odnosno, je li ispravnost postupka tek slijediti volju božju, ili je ispravnost postupka zapravo neovisna o božjoj volji (mada bog, jer je dobar, hoće upravo ono što je ispravno)?

Zgodan primjer za ilustraciju te dileme može biti npr. biblijska priča o Abrahamovom žrtvovanju sina: Bog mu nalaže da učini nešto što se Abrahamu teško može činiti ispravnim - da žrtvuje vlastitoga sina. Pitanje je: što treba učiniti Abraham, ako hoće činiti ono što je ispravno? Poslušati Boga - jer ispravno je ono što Bog nalaže, koliko god njegov nalog bio nerazumljiv? Ili, ne poslušati Boga, i reći: taj postupak nije ispravan, a onaj tko nalaže nešto što nije ispravno ne može biti Bog?
__________________
nagovor na filosofiju
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.10.2008., 15:51   #52
Poomoć ljudi imam problem sa jednim citatom, pošto sam ja stvarno tuka za pisanje a i za filozofiju poprilično zamolila bih vas za pomoć. Naime riječ je o Talesovom citatu:
"Najstrašnije od svega je bog, jer nije rođen; najljepši je svijet (kosmos) jer je božje djelo; najveći je prostor, jer sve obuhvata; najbrži je um (nus) jer kroz sve juri; najsilnija je nužnost jer svima vlada; najmudrije je vrijeme jer sve prolazi."
E sad moj zadatak je u formi filozofskog eseja objasniti ovaj citat i izložiti svoje mišljenje o njemu. Pa bih vas zamolila za par savjeta, teza i možda pokoju rečenicu
__________________
Rekoh: "Neka bude svjetlost!", pritisnu prekidač i bi svjetlost... i šta da ja sad mislim o sebi...
Peyton Marie S. is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2008., 12:49   #53
Molim objašnjenje pojma Tubitak u Heideggera. Čitao sam Bitak i vrijeme. Rado bih shvatio Heideggerovu veličinu u povijesti filozofije pa molim naslov(e) knjige(a) koje dobro objašnjavaju Heideggerovu misao. Hvala!
KNJIGOLJUBAC is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2008., 14:23   #54
Quote:
KNJIGOLJUBAC kaže: Pogledaj post
Molim objašnjenje pojma Tubitak u Heideggera. Čitao sam Bitak i vrijeme.
U Bitak i vrijeme pojam ''tubitak'' naprosto znači ''čovjek''.

Zašto onda H. ne kaže jasno ''čovjek'' nego izmišlja neki čudni pojam?

Pod ''čovjek'' se uvijek već podrazumijeva neka naslijeđena pretpostavka o tome što to čovjek jest. Bilo da je to ''nesavršeno stvorenje savršenoga Boga'', ''evolucijski postala najsnalažljivija životinja'', ''razumno živo biće'', ''životinja koja govori'', ''društveno biće'', ''subjekt'', ''sopstvo'', ''volja za moć'', ''spoj duha i tijela'', ''um i ništa drugo'', itd.

H. želi izbjeći bilo koju od tih naslijeđenih odredbi čovjeka, želi čist teritorij za fenomenološko promatranje. Zato izbjegava reći ''čovjek'', nego kaže Dasein.

Da-sein doslovno znači ''biti tu'', a u njemačkom (prije H.-a) riječ Dasein znači otprilike ''postojanje'' ili ''opstanak''. Heidegger taj termin koristi isključivo u smislu ''postojanje čovjeka''.

Njemački se ''biti'' se kaže sein, a glagolska imenica je das Sein. Kako je uvriježeni prijevod toga das Sein hrvatsko ''bitak'', tako je Da-sein prevedeno kao ''tu-bitak''.

Heidegger dakle želi izbjeći bilo koju naslijeđenu odredbu čovjeka, i polazi od samog fenomena kako se nadaje: ''tu-bitak je ono biće koje sam ja sam''.

Ipak, to ''biće koje sam ja sam'' za H. nije isto što i ''subjekt'' - jednostavno zato što bića koja susreće ''tubitak'' nisu puki ''objekti''.

Usporedi i Biti tu.


Quote:
Rado bih shvatio Heideggerovu veličinu u povijesti filozofije pa molim naslov(e) knjige(a) koje dobro objašnjavaju Heideggerovu misao. Hvala!
Ja bih preporučio W. Schulz, Bog novovjekovne metafizike i Reiner Thurnher, Hermeneutička fenomenologija kao angažman.

Zadnje uređivanje nitko drugi : 09.10.2008. at 15:45.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2008., 15:28   #55
Hvala!
KNJIGOLJUBAC is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2008., 03:33   #56
Quote:
Peyton Marie S. kaže: Pogledaj post
Poomoć ljudi imam problem sa jednim citatom, pošto sam ja stvarno tuka za pisanje a i za filozofiju poprilično zamolila bih vas za pomoć. Naime riječ je o Talesovom citatu:
"Najstrašnije od svega je bog, jer nije rođen; najljepši je svijet (kosmos) jer je božje djelo; najveći je prostor, jer sve obuhvata; najbrži je um (nus) jer kroz sve juri; najsilnija je nužnost jer svima vlada; najmudrije je vrijeme jer sve prolazi."
E sad moj zadatak je u formi filozofskog eseja objasniti ovaj citat i izložiti svoje mišljenje o njemu. Pa bih vas zamolila za par savjeta, teza i možda pokoju rečenicu
Hm, teško je iz našeg kuta gledišta komentirati ove navode jer ne poznajemo dovoljno kontekst doba u kojem su izrečeni; a i pitanje je da li se zadržala semantička sukladnost pri prijevodu sa grčkog na naš jezik. Ali evo nešto ću našvrljati

Quote:
Najstrašnije od svega je bog, jer nije rođen
ne znam što je to mom imenjaku toliko strašno u tome da se ne bude rođen, a da se postoji? kamen isto nije rođen, a postoji.. meni je recimo strašnije rođenje do kojeg je došlo bez prethodno obavljenog snošaja, kao što je slučaj kod rođenja božjeg sina, to je već nešto što može plašiti. dobro, istina da se kod nekih nižih vrsta biljaka javlja partenogeneza, ali ipak...

Quote:
najljepši je svijet (kosmos) jer je božje djelo
ovo je logički pogrešan sud; jer je besmisleno reći da je nešto lijepo jer je nečije djelo, nešto je lijepo ako odgovara našim kriterijima ljepote. npr. kao da ja kažem: ona djevojka je lijepa jer je kćer od M.K.; ili ova slika je lijepa jer je djelo poznatog norveškog slikara. mislim da se jednostavno radi o laskanju mog kolege upućenom gosp. nepokrenutom pokretaču, protiv čega ja zapravo i nemam ništa protiv, jer bogovi i služe zato da im se laska

Quote:
najveći je prostor, jer sve obuhvata
ovo je klasičan primjer tautologije, ali ipak bitan zbog formiranja apstraktnih pojmova koji su korišteni u kasnijoj filozofiji

Quote:
najbrži je um (nus) jer kroz sve juri
ovo je sasvim lijepo primjećeno, um je nekad toliko brz da i svjetlost pored njega počinje sličiti na kornjaču

Quote:
najsilnija je nužnost jer svima vlada
točno. ili kao što je rekao A. Schopenhauer, svaka pojava u ovom svijetu potpada pod načelo dovoljnog razloga. problem: da li i ljudskim djelovanjem upravlja nužda? neću odgovoriti na to pitanje

Quote:
najmudrije je vrijeme jer sve prolazi
malo je smiješno reći da je vrijeme mudro jer prolazi. isto kao i za rijeku reći da je mudra jer teče / ili za sunce da je mudro jer zalazi. mi smo mudri ako mu pustimo da prođe kad za to dođe vrijeme.

evo, nadam se da ćeš napisati nešto pametno, i da na to nećeš potrošiti previše vremena.
sretno
__________________
Ovaj svijet zaista je najbolji od svih mogućih.
Drugi Tales is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2008., 10:03   #57
Quote:
KNJIGOLJUBAC kaže: Pogledaj post
Molim objašnjenje pojma Tubitak u Heideggera. Čitao sam Bitak i vrijeme. Rado bih shvatio Heideggerovu veličinu u povijesti filozofije pa molim naslov(e) knjige(a) koje dobro objašnjavaju Heideggerovu misao. Hvala!
Pokloniše mi nedavno zgodnu knjigu: Vesna Batovanja, Martin Heideger, Mišljenje koje se više ne razumije kao metafizika, Naklada Breza, Zagreb 2007.

Svaki prijevod, pa i ponajbolji, je samo približan. Pa tako Dasein (das) prijevode:

-tubitak (Brkić, Despot, Pejović)
-opstanak (Cipra, Sutlić)
-postojanje (Pandžić, Zenko)
-opstojnost (Zenko)

a Dass-sein (das):
- postojanje (Pandžić)
- egzistencija (Šarinić)

__________________
Do čitanja
slavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2008., 11:14   #58
Hvala na objašnjenju i naslovima. Znate li postoji li organizacija u Zagrebu u kojoj se okupljaju stručnjaci i laici s ciljem da podijele znanje? Neki " Klub ljubitelja filozofije " ili slično, al' da tamo dolaze ljudi koji to stvarno rade iz gušta.
KNJIGOLJUBAC is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2008., 20:03   #59
@ Drugi Tales: hvala, svakako si mi pomogo lijepo je znati da ima neki Tales koji nije toliko komplikovan za moj mozak. I ja se nadam da ću napisat nešto pametno.
__________________
Rekoh: "Neka bude svjetlost!", pritisnu prekidač i bi svjetlost... i šta da ja sad mislim o sebi...
Peyton Marie S. is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.10.2008., 00:55   #60
sreca

Pisem rad o sreci i sta ona za ljude znaci.

Koji filozofi bi tu bili vazni,npr.da se razlikuju od drugih po svojem misljenu?

Evo npr.

Schoppenhauer: Sreca je kao neka iluzija, s time da je cilj osloboditi se od srece ,da bi covjek bio sretan.

Znate li jos takvih ?
samarra is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 20:29.