Pasivna agresija

[Kela]

ovo sto je opisano u prvom postu zapravo nije pasivna agresija, nego se radi o ljudima koji generalno zadrzavaju smirenost, eventualno kljucaju iznutra, pa onda puknu. pasivni agresivci ne pucaju - kao sto je ex anais napisala, oni konstantno salju svoje otrovne strelice kad je god u pitanju bilo kakav konflikt. s njima je nemoguce doci do rjesenja i kompromisa, mozda cak i teze nego s ljudima koji su "otvoreno" svadjalacki nastrojeni, jer se potonji cesto ispucaju u svojih 5 minuta ludila pa smire.
pasivni agresivci se ne ispucavaju jer su, najcesce, naucili da je to jedini validan nacin da dodju do neceg sto zele, najcesce radi odgoja u kojem je bilo nemoguce zahtijevat glasno sto zele, pa su se morali sluziti izazivanjem krivice, npr.
i cesto je zivot s njima puno tezi i neuroticniji nego s, recimo, zivcanijim osobama koje brzo planu, jer kod pasivnih agresivaca ne mozes prstom uprijeti tocno u nesto, jer je svo to djelovanje tako upakirano, a i ako se usudis prstom pokazati, doceka te paljba nakon koje se osjecas ko da si im familiju pobio.
primjer takve osobe bi bila recimo posesivna majka ciji sin odlazi u samostalan zivot, koja na odlasku govori da joj je najvaznije da on bude sretan, ali to sve govori patnickim glasom kao da ce sutra umrijeti, i uzrokuje u njemu osjecaj da je pocinio zlocin, da je sebican, da je nesto skrivio..
takodjer, jasnoca i pasivni agresivci ne idu ruku pod ruku. u njihovom djelovanju nema niceg jasnog; npr, kad raspravljate o necemu i znas da si u pravu i on te pravi ludom cijelo vrijeme,a nakon rasprave se osjecas frustrirano i cak pocinjes sumnjati u ono za sto ZNAS.
najgore je to sto pasivnom agresivcu nikad ne mozes objasniti da je pasivni agresivac. zapravo, njemu tesko da mozes ista objasniti.

osobno, ne podnosim takve ljude, i to ponasanje me bas izbacuje iz takta jer sam dugo zivjela s tim. s druge strane, nisam sigurna da se znam bas pravo nositi, osim sto sam pocela apsolutno ignorirati osobu kad to prepoznam. ono, uopce ne zelim komunicirati i ajde bok. plus sto drustvo dodatno otezava nosenje s tim, jer ako npr. zivis s pasivnim agresivcem, ti osjecas to konstantno, dok netko tko ne zivi s tim, izvana mu bas izgleda da si ti problematican, a on je dobrica i miran cvjetic

inace, vjerojatno se vecina ljudi u nekim situacijama ponijela po tom principu, ali to nisu patoloski primjeri i takvi ljudi ne igraju na kartu krivnje, emocionalnosti i patnje kad su u pitanju odnosi.

takodjer, iznenadiloo me kad sma citala savjete kako se nositi s pasivnim agresivcima; savjetuju da se treba nositi na isti nacin koji i oni koriste. s jedne strane, ima mi to smisla s obzirom da je to ocito "jezik" koji razumiju, i da ih to zna razoruzati. i cak priznajem taj nacin kad su u pitanju odnosi koji su jednostavno tu, koje ne biras. s druge strane, sta kad se radi o odnosima koje biras, cemu takve predstave i igranje? a i smatram da, ponasajuci se na njihov nacin, zapravo opravdavas taj nacin kao valjan i pozeljan, i zapravo se sve vrti u krug. do niceg se ne dolazi, nikakve bitne promjene na vidiku.
vecina pasivnih agresivaca ne vidi u cemu je problem, rijetko tko bas kalkulira i zna da time radi ne znam kakvu stetu, plus sto masa ljudi se ne zeli mijenjat i smatra da su "ispravniji" od drugih. tako da ne mislim da ih treba mrziti, smatrati da su najvece zlo i slicno. ali ne zelim takav odnos, iako se brinem da jesam podlozna manipulacijama zbog toga sto sam i sama odrasla osjecajuci se krivom.

[ex anais]

Kela, odličan post.
Nema s takvima priče, takve osobe treba odstraniti iz života. Potpuno beskorisne pijavice.
Čim primijetim bilo kakvu naznaku da netko igra na krivnju, samosažaljenje ili me pokušava uvjeriti da sam nešto rekla što nisam i pravi me ludom, padne mi u očima totalno. Nekad je to užasno suptilno, ali sad kužim i suptilne nijanse.

[ray of light]

Azzura kaže:

ja koristim pasivnu agresiju, odnosno, sam je koristila mnogo više dok nisam krenula sa terapijama. vezano za pitanja...

1. valjda infantilni mehanizam obrane.

2. rijetko "eruptiram" i to kod mene nije znak pasivne agresije, još manje ima veze sa samokontrolom. kad "eruptiram" osjećam se mnogo zdravije, za razliku od pasivne agresije koja nagriza i mene i druge. posebno sam je iskaljivala u svojoj bivšoj vezi - mute, tišina, ignoriranje.

3. zovi swat.

i ja. ali bogme se puno bolje osjećam ak se uspijem izderati što je rijetko, al zdravije!ali kao što je pisala ex anais, bolje šamar nego tišina, ignoriranje je moćno oružje

zovi swat

[ray of light]

ex anais kaže:

Osoba koja nije u stanju nešto raspraviti, osoba koja se služi izvrtanjem, kuliranjem dok druga ne popizdi i podmetanjem te misli da je jača karika zbog toga je vrijedna svakog prijezira. Tihe mise su mi gora stvar od šamara. Nažalost, iako će većina ljudi otići nakon šamara, dosta njih će ostati nakon tihe mise i sličnih uvrnutih dresura pasivnog agresivca.

bože što mi ovo trenutno zvuči poznato! i blizu mene.

[ex anais]

rejoflajt kaže:

bože što mi ovo trenutno zvuči poznato! i blizu mene.

Dosta ljudi nažalost ima tendenciju postupati pasivno agresivno. Kod nekih je to blago i povremeno, a kod nekih je integralni dio karaktera i nepromjenjivo.
Vjerojatno jer je ljutnja jedna od emocija koje su u našem društvu na crnoj listi.

Tuga i patnja puno bolje kotiraju, ali ljutnja je nešto za što nas od malih nogu odgajaju da se trebamo sramiti.

Pasivni agresivac zbog svog srama je naučio ne ispoljavati ljutnju na zdrav način kao što se ujedno hrani i tuđim sramom izazivajući u drugoj osobi krivnju i sram što je svoju ljutnju na njega izrazila. Jako zajebano jer je to konstantan suptilan pokušaj preodgoja osobe koja sasvim normalno reagira.
I jednako kao što kod otvoreno agresivne osobe nikad ne možeš unaprijed znati što će biti trigger za šamar, tako ne možeš znati ni što će ovaj put biti trigger za par dana šutnje.

[KLCCLK]

ex anais kaže:

Dosta ljudi nažalost ima tendenciju postupati pasivno agresivno. Kod nekih je to blago i povremeno, a kod nekih je integralni dio karaktera i nepromjenjivo.

Da, ovo je isto bitno.

Možda čak i bez termina "nažalost", jer je u neku ruku to sastavni dio ljudske prirode, stvar je u razmjerima. Gotovo da nema osobe na svijetu koja nije nikada u životu reagirala na nešto na pasivno-agresivni način tako da u tom dijelu priče ne vrijede one priče o "crvenim zastavama" i "bježi što prije" ako netko jednom u životu kod nekog prepozna sličnu reakciju. Događa se manje-više svima.

Osobama sa stvarnim problemom je to konstantan obrazac ponašanja i uvijek se tako ponašaju.

[ex anais]

KLCCLK kaže:

Gotovo da nema osobe na svijetu koja nije nikada u životu reagirala na nešto na pasivno-agresivni način tako da u tom dijelu priče ne vrijede one priče o "crvenim zastavama" i "bježi što prije" ako netko jednom u životu kod nekog prepozna sličnu reakciju. Događa se manje-više svima.

Je, događa se, ali ako netko na početku izvodi bijesne gliste logično je i pametnije pokupiti se nego čekati hoće li se ispad ponoviti.

A ako je riječ o odnosu koji traje onda osoba ionako već zna na čemu je i s kim ima posla. Doduše, ponekad ne zna, ali sazna kad pročita tipično ponašanje pasivnog agresivca. Svi znamo što je "prava" agresija, ali malo nas zna u koliko otrovnih oblika dolazi pasivna.

[zabogi]

Celestar1975 kaže:

Znate to su one osobe koje jako dobro skrivaju svoju agresivnost. Dobro, možda ne baš "jako" dobro, jer se provale agresije tu i tamo događaju, no ključ je kod pasivno agresivnih da te provale nisu česte. Recimo jedanput godišnje ili jedanput u nekoliko godina.

Osobno, pasivnu agresiju zamišljam kao aktivni vulkan duboko ispod površine mora. Površina mora je mirna, a ispod nje sve ključa i vrije. Povremeno vulkan probije površinu i tada sve proključa. No, kad se ispuše (eksplodira) vulkan se ponovno vrati pod površin, gdje nastavlja ključati do idućeg puta kad postane vidljiv. Poanta gornje metafore je da je vulkan stalno prisutan.

Evo i par podpitanja:
1. Zašto su takve osobe pasivno agresivne?
2. Znače li dugi razmaci među vidljivim erupcijama da imaju visoku samokontrolu?
3. Što učiniti ako se nenadano nađete u blizini eksplozije?

NAPOMENA: Pod agresijom mislim kako na fizičku tako i na verbalnu.

ja sam takav,imam eksplozivne hormone,ali ja to dobro prikrivam.
ja pokušavam se pokazat što mirnijom i dobrom osobom kakvom po prirodi jesam,čovjekoljubljiv i realno skroman.
ali kad me netko živcira taj bjes kipi u meni ali na površinu izlazi teške,ali onaj tren kad puknem,tad neznam za posljedice i mogu povrjedit nevinu osobu.
znači mene da naljutiš stvarno mora bit valjan razlog,ali kad dođe do tog razloga onda nastaje erupcija vulkan i silina izlazi iz mene.
a to nije dobro trpit,trpit i onda puknut,kad treba i netreba.

[ivanmadridista]

Ovo me podsjeca na mog bivseg "frenda".Taj covjek zaista ima bujnu mastu,recimo zaboravim ga vikendom pozvat van i onda kad se vidimo odma bude "sigurno ste isli tamo i tamo,ja sam vam sigurno dosadan" itd.Ili kad me zove van a ja kazem da danas neidem nigdje,onda bude "sigurno si iso van a mene nisi htio zvat" U jednu ruku mi je bilo smijesno i zao,totalno nesigurna osoba bez samopouzdanja,mislim ko jos tako govori? Ja nisam nikog upoznao da se tako ponasa osim njega.I sta je najbolje od svega,sta uopce odgovorit kad ti tako netko kaze "istinu" Onda je jedan dan puklo,jednostavno sam se prestao javljat i poceo totalno ignorirat tu osobu,druge nema.

[TurbulentFluid]

opisano u prvom postu nije pasivna agresija. ivanmadridista je otprilike opisao što pasivna agresija jest.

ovo ostalo je neuspjelo skrivanje mišljenja i osjećaja koje rezultira eksplozijom kad se toga previše "nakupi", a simptom je opće nezrelosti pojedinca koji se nije u stanju nositi s određenim situacijama odnosno adekvatno rješavati probleme koji dovode do ovakvih pojava.

što se pasivne agresije tiče, ona se doista događa svima i u određenoj količini pasivna agresija nije niti "dijagnoza", niti je potrebno takve osobe izbjegavati. pasivna agresija se ponekad koristi i kao "didaktičko sredstvo" ili sredstvo manipulacije, pri čemu "učitelj" pasivno-agresivnim pristupom pokušava učenika potaknuti daq se više potrudi ili da obavi neki zadatak; npr.
otac: "hajde se makni od tih drva, ti si mali i slab, ne možeš ti to.."
dijete: *da dokaže da nije, ide pomoći spremati drva*
otac: *postiže cilj*

no, kada ona postane općenit model ponašanja, postaje i problem - kako za onog tko ju upražnjuje, tako i za okolinu koja ju trpi. I da, slažem se, osobe kod kojih je pasivna agresija obrazac ponašanja su najkompliciranije za "izglađivanje odnosa" jer će izbjegavati direktan sukob. Osobno više volim urlanje, pa čak i kad polete anatomija i životinjsko carstvo, jer nakon oluje nužno slijedi sunce. Ali s ovim "slinavcima", kako kaže Komadina...

[amforica]

Mislim da su pasivno-agresivne osobe puno opasnije za svoju okolinu od teških, fizičkih zlostavljača. Njihova podmuklost i čista mržnja su ono što ih čini opasnima. Nisam našla način kako se nositi s takvima, osim pobjeći glavom bez obzira.

Srećom, nemam puno takvih oko sebe. Imala sam jednog partnera i to je bilo prestrašno, posljedice na moje samopoštovanje, kao otvorene i direktne osobe, bile su prestrašne i osjećam ih i godinama kasnije. Imam jednog frenda koji je takav, ali njega držim na dovoljnoj udaljenosti i čim pretjera, udaljim se malo, pa se smiri i shvati poruku. Nijsu takvi ljudi glupi, samo je to jedini način komunikacije koji su naučili. Uglavnom su se u takve razvili jer su živjeli uz zlostavljača pa nisu ni smjeli izraziti emocije i stavove. Ne podnosim ih organski i radije bih trojicu siledžija nego jednog pasivno-agresivnog u životu.

[Cherie]

@ex anais - odlični postovi i razumijevanje problema pasivne agresije.

Po meni ovo ovdje je kraljica pasivne agresije i samim tim kraljica manipulacije.

[ex anais]

Cherie kaže:

@ex anais - odlični postovi i razumijevanje problema pasivne agresije.

Po meni ovo ovdje je kraljica pasivne agresije i samim tim kraljica manipulacije.

Hvala.

O da, to je savršen primjer. Kad sam gledala taj film, posebno mi se urezala zadnja scena gdje ona mrtva hladna ne otpozdravlja, a onda se tek u autu nasmiješi. Taj smiješak, to odobravanje je ono što mnoge osobe toliko žarko žele od pasivno agresivne bliske osobe. Nekakvu jasnoću također, jasan znak, jasnu emociju. A ne konstantan osjećaj da nešto radiš krivo i neznanje što točno radiš krivo. Svaka emocija je uprljana krivnjom.

[harbinger]

nisam uopce agresivan ali imao sam priliku dovesti ljude do agresije mirnim tonom razgovora


pravo cudo kako se ljudi daju lako iznervirat



pa jedan me krenuo udariti jer sam mu rekao "veci smrad se cutio u rodilistu kad si se rađao, nego onda kad ti je mater imala najgori proljev" a onda je lik pukao i isao me udariti, srecom izmaknuo sam mu se, lika sam prijavio policiji za pokusaj fizickog napada i neka se sad slika sa kaznenom prijavom


bio pasivan ili aktivan, komunikacija se radi s ustima, jezikom i glasnicama, a ne rukama i nogama

[Pringles]

harbinger kaže:

nisam uopce agresivan ali imao sam priliku dovesti ljude do agresije mirnim tonom razgovora


pravo cudo kako se ljudi daju lako iznervirat



pa jedan me krenuo udariti jer sam mu rekao "veci smrad se cutio u rodilistu kad si se rađao, nego onda kad ti je mater imala najgori proljev" a onda je lik pukao i isao me udariti, srecom izmaknuo sam mu se, lika sam prijavio policiji za pokusaj fizickog napada i neka se sad slika sa kaznenom prijavom


bio pasivan ili aktivan, komunikacija se radi s ustima, jezikom i glasnicama, a ne rukama i nogama

Ovo boldano ti je u diskrepanci sa svime što si dalje napisao.

[harbinger]

Mrs. Pringles kaže:

Ovo boldano ti je u diskrepanci sa svime što si dalje napisao.

po cemu verbalna komunikacija spada pod agresiju, tu se vise moze karakterizirat bahatost i argogantnost, drskost itd, ali agresija i verbalna komunkacija neidu jedno s drugim

pogotovo ako pricas s mirnim i snizenim tonom

ako vices i deres se, ajd ond vec netko moze reci da si agresivan

[Pringles]

harbinger kaže:

po cemu verbalna komunikacija spada pod agresiju, tu se vise moze karakterizirat bahatost i argogantnost, drskost itd, ali agresija i verbalna komunkacija neidu jedno s drugim

pogotovo ako pricas s mirnim i snizenim tonom

ako vices i deres se, ajd ond vec netko moze reci da si agresivan

Otkada agresija i verbalna komunikacija ne idu jedna s drugom?
Znači ok je nekome reći, citiram:

veci smrad se cutio u rodilistu kad si se rađao, nego onda kad ti je mater imala najgori proljev

...ako je to rečeno smireno?
Samo u slučaju ako to izgovoriš i pri tome vičeš, e onda si agresivan?

Takva komunikacija po svemu spada pod agresiju.

[TurbulentFluid]

harbinger kaže:

po cemu verbalna komunikacija spada pod agresiju, tu se vise moze karakterizirat bahatost i argogantnost, drskost itd, ali agresija i verbalna komunkacija neidu jedno s drugim

pogotovo ako pricas s mirnim i snizenim tonom

ako vices i deres se, ajd ond vec netko moze reci da si agresivan

Ti zapravo uopće ne znaš što je agresija. To je jako opasno po tebe, jer znači da te netko može zlostavljati a da ti uopće nisi toga svijestan.

Recimo, da meni netko kaže, smireno i tiho, "veci smrad se cutio u rodilistu kad si se rađao, nego onda kad ti je mater imala najgori proljev", to je teška agresija na koju bih ja odgovorila pasivnom agresijom tipa "maleni, vidimo se kad narasteš", i otišla.

a sad, ako ti ovdje ne vidiš agresiju i pasivnu agresiju, ti imaš veliki problem u shvaćanju međuljudske komunikacije općenito.

moja reakcija dvostruko je poniženje, naime osim verbalnog "spuštanja" na ovakav infantilni obrazac komunikacije, napadnutoj osobi (tebi, u ovom slučaju) nije ostavljena mogućnost odgovora nitzi nastavka komunikacije (pasivno-agresivni dio), napadnuta osoba trebala bi percipirati i odgojnu mjeru koja je primijenjena na nju a koja odgovara odgojnim mjerama za najmanju djecu (time-out) te se osjetiti dvostruko poniženom.

otprilike tak to ide

[harbinger]

Mrs. Pringles kaže:

Otkada agresija i verbalna komunikacija ne idu jedna s drugom?
Znači ok je nekome reći, citiram:


...ako je to rečeno smireno?
Samo u slučaju ako to izgovoriš i pri tome vičeš, e onda si agresivan?

Takva komunikacija po svemu spada pod agresiju.

a ako sam to rekao u obrani, tocnije to sam rekao jer me je lik poceo zajebavati zbog duge kose i zbog toga sto sam blid ko krpa (alo metalčino, vidi ga sinko izgleda kao da se roknia iglom u žilu)

ja sam uzvratio verbalnom obranom, on je dobio napad agresije, pomahnitao i poludio te me krenuo napasti



i btw na policiji se ustanovilo da lik ima vec 3 kaznene prijave i 9 prekrsajnih, tako da je organima vlasti bilo jasno tko je tu agresivac i problematican a tko je uredan i civiliziran clan modernog drustva

[Klipan]

Kao sto su ti vec rekli, pasvino-agresivne osobe nisu te koje ti opisujes. To su jednostavno poprilicno mirne i salozene osobe kojima jednostavno nekada dopi*di pa podivljaju kada im je bas puna kapa. Pasivno-agresivna osoba inace izrazava odmah svoju agresiju,ali ne direktno, to jest jasno i glasno,nego preko svako svakakvih ponasanja. To je na primjer osoba koja umjesto da rascisti nesto s drugom, naljuti se i suti i pravi se uvrijedenom. U glavnom mislim da je to ponasanje vezano za nezrelost,jer tako se ponasaju mala djeca. Kada se svadaju s roditeljima,onda se naljute i vise ne zele razgovarati s roditeljima. Zato u glavnom mislim da su to nezrele osobe.