(Veliko)Srpska opsesija Dubrovnikom

[Hroboatos]

Ne znam, no ovo kako cho enter rezonira mi ne izgleda toliko maligno koliko naivno. Da ne tupim (i o jezičnoj povijesti i o tom što su književni jezici itd.):

*činjenica je da ugledni srpski povjesničari književnosti kao Miodrag Popović nisu i ne drže staru dubrovački književnost srpskom.

*činjenica je da je u doba jugounitarizma Jovan Skerlić smatrao isto da je hrvatska, no i srpska na onaj način da su hrvatska i srpska jedno te isto, pa su npr, hrvatski pisci i Stevan Sremac ili Dositej Obradović

*no, to je doba naivnoga unitarizma prošlo, pa se teze o srpskoj i li bar dvojnoj pripadnosti te regionalne (i ne samo nje- također i franjevačke bosanske, te slavonske književnosti 18. st.) drže samo zagriženi srpski šovinisti.

*u "svijetu" je odavno prihvaćeno da je to dio hrvatske književnosti. Tako se uči na engleskom, njemačkom, ruskom, kineskom,..U Britannici i drugim enciklopedijama piše pod "Croatian literature" ono što se normalno i ovdje uči, a pod "Serbian literature" isto tako. Ne stavljaju strane institucije pod srpsku književnost Marulića, Gundulića, Držića ili Zlatarića.

I sama srpska filologija je tu u zamci: ne mari i ne bavi s enizom hrvatskih gramatika i rječnika koji su napisani do Vukova rječnika iz 1818. Evo parcijalnoga popisa:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_gramatike

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_rje%C4%8Dnici

No, srpska filologija, iako formalno smatra da je sve na štokavskom "srpsko"- ne zna što bi s tim gramatikama i rječnicima jer za nju realno počinje sve s Vukom. Što je i istina, kojom sami izdaju da je to pripisivanje Dubrovnika forsirano politikantstvo.

[cho enter]

Hroboatos kaže:

Ne znam, no ovo kako cho enter rezonira mi ne izgleda toliko maligno koliko naivno. Da ne tupim (i o jezičnoj povijesti i o tom što su književni jezici itd.):

*činjenica je da ugledni srpski povjesničari književnosti kao Miodrag Popović nisu i ne drže staru dubrovački književnost srpskom.

*činjenica je da je u doba jugounitarizma Jovan Skerlić smatrao isto da je hrvatska, no i srpska na onaj način da su hrvatska i srpska jedno te isto, pa su npr, hrvatski pisci i Stevan Sremac ili Dositej Obradović

*no, to je doba naivnoga unitarizma prošlo, pa se teze o srpskoj i li bar dvojnoj pripadnosti te regionalne (i ne samo nje- također i franjevačke bosanske, te slavonske književnosti 18. st.) drže samo zagriženi srpski šovinisti.

*u "svijetu" je odavno prihvaćeno da je to dio hrvatske književnosti. Tako se uči na engleskom, njemačkom, ruskom, kineskom,..U Britannici i drugim enciklopedijama piše pod "Croatian literature" ono što se normalno i ovdje uči, a pod "Serbian literature" isto tako. Ne stavljaju strane institucije pod srpsku književnost Marulića, Gundulića, Držića ili Zlatarića.

I sama srpska filologija je tu u zamci: ne mari i ne bavi s enizom hrvatskih gramatika i rječnika koji su napisani do Vukova rječnika iz 1818. Evo parcijalnoga popisa:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_gramatike

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_rje%C4%8Dnici

No, srpska filologija, iako formalno smatra da je sve na štokavskom "srpsko"- ne zna što bi s tim gramatikama i rječnicima jer za nju realno počinje sve s Vukom. Što je i istina, kojom sami izdaju da je to pripisivanje Dubrovnika forsirano politikantstvo.

E vidis ja svoju "naivnost" smatran kao jedino mogucu , jer sva ta naglabanja od srba mitomana do snobo-hrvata mi daju samo jednu autisticnu sliku prizemnog mentaliteta koji jadno pokusava dokazati svoj kvazi nacionalnu postojanost.
Ajde postavi jednostavno stvari , 10 miliona srba govori stokavicu oduvek , dok hrvati jednim delom(izvorno) , e sad ima njih koji kazu da postoji HR stokavica i SR stokavica(gluporija) , postoji samo jedna jedina sa svojim varijacijama jer u ranija vremena svako selo je imalo svoj specifican govor.
Sad reci ko laze i ko je koga pokrao(nemoguce je nekog jezicki pokrasti , a kamoli u to vreme).
Mislim da oni koji govore izvorno stokavicu jesu zapravo jedan narod , pa kako god se zvali.
Tako , batali srpske nacionaliste koji bas bukvalno svojataju Dubrovnik , ali nacini odklon(ako mozes) od suludog dokazivanja da Dubrovnik nije i srpska bastina.
Resenje je negde u sredini , kao i u ostalom sami dubrovcani balansirali su izmedju istoka i zapada i imali srednje resenje tj. bili pravi nezavisni "slovini" ponosni na bracu u unutrasnjosti i njihove slavne drzave.
Opet moram po 100-i put ponoviti da stari dubrovcani vide na koji nacin ih svojatamo i tumacimo njihove nacionalne osecaje okrenuli bi se u grobu , u to sam siguran.

[Hroboatos]

Ma ne razumiješ ti elementarije, nema smisla na ovo odgovarati. Ni ne znaš što je hrvatska štokavština.
http://www.vjesnik.hr/Html/2004/01/2....asp?r=kul&c=4

Ovo je jednostavno besmisleno, kad da se priča o eliptičnim funkcijama nekomu tko se još muči s razlomcima.

[cho enter]

Hroboatos kaže:

Ma ne razumiješ ti elementarije, nema smisla na ovo odgovarati. Ni ne znaš što je hrvatska štokavština.
http://www.vjesnik.hr/Html/2004/01/2....asp?r=kul&c=4

Ovo je jednostavno besmisleno, kad da se priča o eliptičnim funkcijama nekomu tko se još muči s razlomcima.

Aaauuu , zapanjicu se od puke stokavske posebnosti i elipticno disfunkcionalnih elementarija.
Tu i jeste problem , ti si klasican izmanipulisani lik od strane rodjene nacije koja ti je na osecaje podvalila zadatak da razdvajas i rastaces nesto sto je prirodno trajalo odvajkada.
Vidis meni su za narodno spajajucu pricu dovoljni razlomci ,a ti ove elipticne furaj i dalje i pitaj se sto te bog kazni da delis jezik sa vlasima.

[Hroboatos]

cho enter kaže:

Aaauuu , zapanjicu se od puke stokavske posebnosti i elipticno disfunkcionalnih elementarija.
Tu i jeste problem , ti si klasican izmanipulisani lik od strane rodjene nacije koja ti je na osecaje podvalila zadatak da razdvajas i rastaces nesto sto je prirodno trajalo odvajkada.
Vidis meni su za narodno spajajucu pricu dovoljni razlomci ,a ti ove elipticne furaj i dalje i pitaj se sto te bog kazni da delis jezik sa vlasima.

Ma da, evo te njihove posebnosti:

Nikola Nalješković (1510-1587).. "tim narod Hrvata vapije i viče.."

Časti 'zbrana Niko i hvalo velika,

hrvatskoga diko i slavo jezika,

spjevaoče izvrsni, uresna kriposti,

........................

Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti

svake Bog nadili obilno milosti,

gospodom uresi, zakonmi i pravdom,

razlicim uzvisi imanjem i blagom,

svuda ga jes puna slava, svud on slove,

hrvatskih kruna gradov se svih zove,


Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću", 1564.

..I tvoju dobrotu i razum izbrani

u dugu životu višnji boga da shrani,

i da tvoj slavan glas razumnijem uresom

to više svaki čas diže k nebesom;

od koga uresa, razuma i slave

višnji Bog s nebesa razlike države

u vrijednosti napuni, da vrijednos taj teče

u vijencu i kruni po svijetu daleče,

a navlaš kud jezik hrvatski prohodi,

neumrla po vas vik tuj vrijednos da hodi....

Mavro Vetranović, Dubrovnik: "Plemenitomu i vrijednomu gospodinu Petru Ektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom..", 1550. ?

Junije Palmotić (1607-1657) "...s tobom ću banovati hrvackijeh sred država"


Mavro Vetranović (1483-1576) ..Dubrovčani su nadmašili u slavi.."..sve Hrvate skupiv zajedno.."; ..."sad nije Krbave/ni polja ravnoga, ni hrvatske slave.."

»Elektra tragedija. Ljubmir pripovijes pastirska. I ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u hrvacki izložene... Prisvijetlomu i priizvrsnomu gospodinu, Gospodinu Đurđu knezu Zrinskomu, svjetniku cesarova veličanstva, vladaocu nad blagom krune Ugarske na Dunaju, momu gospodinu vazda počtovanomu..Zato bivši tijem naslađenjem ganut, jes njekoliko godišta, i za obogatit također ovi naš jezik kojomgodi stvari ka je dostojna da se čti, prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes Tassovu, pjesnivca u oni jezik toliko scijenjena, koliko mnim da svak zna; i dovedši ju na izvrsnos, koliko mi od onije nezrelijeh ljeta biješe dopušteno, dah ju na svijetlo, prikazavši ju jednomu vlastelinu od našijeh, vijećniku prvomu komu dosta bijehu ugodni ovaci trudi. Stavih se zatijem s jednakom požudom učinit Hrvaćku Grkinju Elektru Sofoklovu...«

Dominko Zlatarić, Posveta prijevoda Tassove »Aminte«, Sofoklove »Elektre« i dijela Ovidijevih »Metamorfoza« Jurju Zrinskom, Venecija, 1597


Vladislav Menčetić(1617-1666): "Od robstva bi davno u valih/potonula Italija/
o harvackijeh da se žalih/more otmansko ne razbija"

Maro Dragović, vlastelin kotorski, kao posvetu Bartolu Kašiću (1575-1650)
u djelu "Pjesni duhovne od pohvala Božjih" (Rim 1617.)
"Naši Dalmatini, i vas rod Harvacki".


hrrivat, Hervat; Croata; Illyricus, i. Croata; ae

hrrivacia, Hervatska zemglja; Croatia; Illyris, dis. Illyricum, ci, Croatia; ae

Jakov Mikalja, »Blago jezika slovinskoga«, Dubrovnik, 1649.

»U Dalmaciji. . .se i jezik zva, kakonoti ilirički, pak slovinski, potomtoga arvacki i evo i danas. Tri su imena a jedan je isti jezik.«


llyrice - Slovinski, harvatski, hrovatski, horvatski

Joakim Stulli, »Lexicon latino-italico-illyricum«, Dubrovnik-Budim, 1801.


Ti koji dni traješ i noći knjige promećeš,

pomnjivo tražeći slovinskoga naroda slave

bi l' uzrok men' po sreći dokazati znao

s pivnice jer svako do glasovita Pregata

slavne bi se slatko hrvatske odreko starine ?

jer čupa od župskijeh do najponosnije vladike

stidi se svak jezik slovinski čisto govorit ?


Marko Bruerević-Desrivaux, Dubrovnik, »Satira«, oko 1820.


Filip Grabovac, »Cvit razgovora naroda iliričkoga ali arvackoga«, Vrlika, 1749.

[Hroboatos]

Što su se naizmjence upotrebljavali pojmovi hrvatski, slovinski/ilirski,..?
Pa, ako već želite, ovo je čestota pojmova za jezik među dubrovačkim piscima i filolozima:

*slovinski/ilirski
*hrvatski
*bosanski
*dubrovački

Srpskog ni "maćedonskog" nema. Rekao je to i Jagić (onaj kojeg stalno navode kao autora tobožnje izjave o srpskom jeziku Kašićeve čakavsko-štokavske ikavske gramatike ilirskog jezika):

"Već sam u uvodu rekao da povjest priznaje samo dvoje narodno ime naroda našega: ime hrvatsko i srbsko; od ovih ne bijaše srbsko u Dubrovniku nikad u običaju, što bismo mogli primjerom dokazati, a naprotivno čini se, da su se hrvatskoga duže vremena spominjali i rado ga upotrebljavali."

Vatroslav Jagić: "Iz prošlosti hrvatskoga jezika", 1864, Zagreb

Glede Dubrovnika-čini se da su o tom Arapi pred više stoljeća informiraniji od sadašnjih srpskih zbunjoza.

Arapski geograf Abu Abdallah Mahomed Ibn Idris (o. 1099-1166) napisao je najbolje geografsko djelo srednjega vijeka pod naslovom: "Izlet onoga koji se naslađuje putovati svijetom". U tom djelu, koje je dovršio g. 1154, Idris svjedoči, da se Hrvatska proteže od Lovrana u Istri do niže Dubrovnika. U dugom i potankom opisu tadašnjih krajeva Idris između drugoga piše: " Od Splita do Stona (Stignu) ima 25 milja. Pučanstvo je hrvatsko (Sakaliba'h)". Za grad Dubrovnik kaže: " Ovo je zadnji grad Hrvatske ". Kako je srednjovjekovno Zahumlje, današnji glavni dio Hercegovine, ležalo zapadno od Dubrovnika, to je ono prema Idrisu činilo dio tadanje Hrvatske, i stanovništvo je Zahumlja bilo hrvatsko, kao što Idris izričito napominje, kako smo naveli, kada govori o Stonu, glavnom gradu Zahumlja.



*"Posle oblasti Akvileje, o kojoj smo govorili, dolazi Hrvatska-GUARUASIA,G.RWSIAH, koja se zove DALMASIAH.....(za Dubrovnik) "Ovo je poslednji grad u Hrvatskoj".

Monumenta cartographica Jugoslaviae, odabrao i priredio A. Škrivanić, II.-Srednjovekovne karte, Narodna knjiga, Beograd, 1979, str. 18

Autori u kojima postoji jedino slovinsko/ilirsko ime, i u kojih nema vidljivih etničkih konotacija između toga imena i neke moderne nacije
*******************************************
Marin Držić
Ivan Gundulić
Stijepo Đurđević
Bernard Đamanjić (Zamagna)
Ignjat Đurđević
Ivan Bunić Vučić

Autori koji ga zovu hrvatskim, ili izjednačuju pojmove ilirski i hrvatski
*****************************************

Vladislav Menčetić
Dominko/Dinko Zlatarić
Bernardin Pavlović
Mavro Vetranović
Bartol Kašić
Antun Sasin
Nikola Nalješković
Junije Palmotić
Jakov Mikalja
Joakim Stulli
Marko Bruerović-Desrivaux

Nepoznato, nema izričitih referencija
*********************************
Šišmundo Menčetić
Džore Držić
Dinko Ranjina

Autori koji ga nazivaju i bosanskim
******************************
Junije Palmotić
Jakov Mikalja

Autori koji jezik zovu srpskim, ili izjednačuju ilirsko i srpsko
***********************************************
Nitko

[cho enter]

Što su se naizmjence upotrebljavali pojmovi hrvatski, slovinski/ilirski,..?
Pa, ako već želite, ovo je čestota pojmova za jezik među dubrovačkim piscima i filolozima:

*slovinski/ilirski
*hrvatski
*bosanski
*dubrovački

Da. U dubrovačkim spomenicima Sclavonia označava isključivo Srbiju: rex Sclavoniae, imperator Sclavoniae, despotus Sclavoniae. Sclavus je isto tako za Dubrovčane uvek Srbin. Ima slučajeva gde je u prevodima sa našeg jezika na latinski reč Srbin zamenjivan sa Sclavus. U povelji Stefana Prvovenčanog kao velikog župana: „da ne emle Srblin Vlaha bez suda = Ut Sclavus non apprehendat Raguseum sine iudicio (Vlah = Raguseus)”. Čak u Rudniku 1439. godine „Srblji” se prevode sa Sclavones Dobro je poznato da se u Dubrovniku „diak srpski” prevodi redovno kao cancellarius slav(ic)us, sclavonicus. Povelje bana Stefana Kotromanića u Stonu pisane su „dvije latinici a dvi srpcije” = duo in grammatica latina et alia in sclavonico.

[Kexx]

• In a book by a German pilgrim Bernard von Breydenbach, published in 1485, one can read that Ragusa is in Sclavonia, which is a province of Croatian Kingdom (...civitate que Ragusiu vocatur in Schlavonia provincia regni Croacie).
• In 1486 a German pilgrim Konrad von Grünemberg wrote that Dubrovnik is the most important city in Croatian Kingdom (...die kunglich hobstat in Croattien), and that "it is surrounded with incredible strongholds which have no rival in the world". Furthermore, the City is archbishopric, and its jurisdiction encompasses the whole Croatian Kingdom. "...It recognizes the sovereignty of Hungarian king, but he is not able to defend it, since a mighty Turk occupied large portions of Croatia."
• In 1497, a German pilgrim Arnold von Harff wrote in his travel book a short list of 56 Croatian words, as he heard them when talking to citizens of Dubrovnik, with explanation in German. He also wrote that this city is situated in the Kingdom of Croatia (...item dese stat lijcht in dem koenynchrijch van Croattia).
• In 1506 an English Sir Richard Guylforde wrote that "Dubrovnik is in Sclavonia or Dalmatia, which is a province in Kingdom of Croatia." See [Raukar], pp. 360-362, and especially

[bonislav]

Ma kakav srpski Dubrovnik?

Koji bi to Srbin pucao topovima po Dečanima,po Studenici,po Žiči,po Hilandaru?
A po Dubrovniku su rokali na veliko. Eto koliko su taj grad smatrali svojom baštinom.

Jedino šta su neki srpski veliki umovi prije 17 godina nazvali Dubrovnik Srpskom Atinom.

Međutim Srpska Atina je naziv za grad u Vojvodini,naziv nastao u 19.stoljeću(prva srpska škola,Matica Srpska).

A kako znamo da Dubrovnik nije u Vojvodini ,niti je Vojvodina na Jadranu ,radi se o nekom drugom gradu.

[bonislav]

Kako ono ide slavna srpska pjesma?

Tamo daleko,daleko od mora,tamo je zemlja moja,tamo je Srbija.

[mano_a_mano]

bonislav kaže:

Ma kakav srpski Dubrovnik?

Koji bi to Srbin pucao topovima po Dečanima,po Studenici,po Žiči,po Hilandaru?
A po Dubrovniku su rokali na veliko. Eto koliko su taj grad smatrali svojom baštinom.

Jedino šta su neki srpski veliki umovi prije 17 godina nazvali Dubrovnik Srpskom Atinom.

Međutim Srpska Atina je naziv za grad u Vojvodini,naziv nastao u 19.stoljeću(prva srpska škola,Matica Srpska).

A kako znamo da Dubrovnik nije u Vojvodini ,niti je Vojvodina na Jadranu ,radi se o nekom drugom gradu.

radi se o srpskoj Sparti

[Ber]

cho enter kaže:

Zato te i pitam , s'obzirom da ne znamo kako su ljudi govorili pre 500 godina , ne mozemo pisani jezik svrstavati po svom nacionalnom nahodjenju kakvo imamo danas jer jezik do 19.veka se na stotine nacina i direktiva regulisao(nemanje standardizacije).
Posto srbi imaju tzv, rupu od 2.veka i imanje samo nesto spisa i to iskljucivo rusko-srpsko-slovenske crkvene redakcije koja je regulisana po kanonima , sasvim je logicno kad je Vuk cuo dubrovacki govor i spise prozvao ga srpskim jezikom jer je sa odusevljenjem prvi put video i cuo da ima ljudi koji govore i pisu narodnim jezikom odakle je i sam Vuk.

Ti su već deseti Srbin kojeg pitam da mi objasni tu srbomistiku i nikada nisam dobio odgovor.

Srpska teza: "Dubrovčani su (valjda u srednjem vijeku) govorili srpski".

Pitanje: Koji je to srpski jezik u srednjem vijeku ?

[cho enter]

Ber kaže:

Ti su već deseti Srbin kojeg pitam da mi objasni tu srbomistiku i nikada nisam dobio odgovor.

Srpska teza: "Dubrovčani su (valjda u srednjem vijeku) govorili srpski".

Pitanje: Koji je to srpski jezik u srednjem vijeku ?

Dogovori se sa sobom , pa preformulisi pitanje jer sigurno nisu govorili kineski nego hrvatski sa neodoljivom esencijom srpskog.

[Ber]

cho enter kaže:

Dogovori se sa sobom , pa preformulisi pitanje jer sigurno nisu govorili kineski nego hrvatski sa neodoljivom esencijom srpskog.

Ako sam te dobro shvatio, i ti ne znaš točno koji je to srpski jezik u srednjem vijeku ali znaš da su ga govorili Dubrovčani ?

[cho enter]

Ber kaže:

Ako sam te dobro shvatio, i ti ne znaš točno koji je to srpski jezik u srednjem vijeku ali znaš da su ga govorili Dubrovčani ?

Ako sam ja tebe dobro shvatio , ti isto ne znas kako su srbi govorili ali znas sa ga dubrovcani nisu govorili , jel da.
Srbi su u srednjem veku govorili turski , i onda Vuk kao stari provereni Oznash krade onako pokvareno sve hrvatske-dubrovacke spise i na pravdi boga nauci vasceli srpski rod hrvatskom jeziku pod mrskim turskim imenom srpski.
Ovo si hteo cuti zar ne.

Merhaba

[Hurin]

Novi proeuropski nazori u Srbiji:

SRBIJA SVE DO BRUKSELESA!!!!!!

[Ber]

cho enter kaže:

Ako sam ja tebe dobro shvatio , ti isto ne znas kako su srbi govorili ali znas sa ga dubrovcani nisu govorili , jel da.
Srbi su u srednjem veku govorili turski , i onda Vuk kao stari provereni Oznash krade onako pokvareno sve hrvatske-dubrovacke spise i na pravdi boga nauci vasceli srpski rod hrvatskom jeziku pod mrskim turskim imenom srpski.
Ovo si hteo cuti zar ne.

Merhaba

Cho Enter, umjesto pokušaja zajebancije, priznaj da je idiotizam ta poturanja srpskog gdje kome stigneš.
Srpski kao takav u srednjem vijeku ne postoji.
Dakle, srpska mitologija zakuhala to govorenje srpskog pa APP (ako prođe prođe).
Morate prvo raščistiti tko su uopće Srbi da bi mogli poslje posrbljavati.

[Hroboatos]

Rekoh-to posrbljivanje djelo je rane slavistike, oko 1800. To je već analizirano drugdje:
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=259574

[mahatma gandhi]

Ma kako Dubrovnik ne bi bio srpski. Pa on je to odavnina.

Evo i relevantnih izvora:

Drevna drzava Srbina cara Nina (oko 2.000. god. st.e.) bila je svetsko carstvo kome je pripadala polovina savremene Evrope, deo Azije i Afrike. - Ilirska, Daccka i Karpatska Srbija

prva srpska drzava, sa Ninom Belovim, koji se u starom Zavetu zove Nebrod, a u staroj srpskoj tradiciji jos i Bak. Prema Euzebiju Pamfilu, Nino je ziveo 52 godine, od 2054. do 2002. godine. Nino je posao iz Srbije oko 2025. godine, osvojio je Malu Aziju, Misir, bliski Istok i sve do reke Inda. To je bio prvi prodor Arijevaca u Indiju. Ostavio je svoju zenu Semiramu da dovrsi izgradnju Vavilona, a on se vratio u Srbiju oko 2007. godine. Po povratku u Srbiju proslavio je prvi trijam u cast njegove velike pobede. Stari Srbi su svake trece godine proslavljali trijam od vremena Ninovog povratka pa sve do srednjeg veka.

Karanovici su jedna od najslavnijih srpskih dinastija, iz koje su Filip II i Aleksandar III Veliki. Najstariji pomen karana potice iz vremena kritske dinastije Mino. Kod nas Srba je ostala siroka uspomena na titulu karana. Staro ime grada Kraljeva je Karanovac, a i danas ima vise mesta po Srbiji koja se zovu Karanovac ili Karanovci, kao i prezimena Karan ili Karanovic.

Posto smo mi Srbi Evropljani, da vidimo koji drzavni oblici su postojali u drevnoj Evropi. Da napomenemo i to da prvobitna Evropa, za stare Grke, nije mnogo prelazila granice Srbije i nije pokrivala celo Helmsko (danas Balkansko) Poluostrvo. U prvobitnu Evropu oni nisu ubrajali ni njihovu Grcku. Evropa je za njih bila Srbija i nista vise, a mi, za razliku od njih, u prvobitnu Evropu
ubrajamo i Grcku. Bez obzira na suzeni prostor prvobitne Evrope, mi danas govorimo o Evropi u danasnjim geografskim razmerama.

[cho enter]

Evo primera Janjevaca , kako su oni uspeli onako malobrojni se odrzati 700 godina medju " jezickim strancima" .
Mora da je iskonska ljubav prema hrvatskom jeziku i veciti otpor od zle srpske jezicke otimacime koja traje vekovima.
http://209.85.135.104/search?q=cache:5NCiMPW10ZQJww.cpi.hr/download/links/7321.pdf+dubrovacka+naselja&hl=en&ct=clnk&cd=1&lr= lang_sr&client=opera