Srbi žele osnivanje vijeća općina čime bi Hrvatska dobila novu teritorijalnu jedinicu

[Michael Collins]

dragon10 kaže:

Složit ćeš se da je velika razlika između 68,5 i 90 posto, zar ne? Ili između 150.000 i 15.000.

Da, ali postotak Hrvata je 1910. do 1991. ipak relativno blago rastao, sa 68% na 78%.
A u tu brojku ubroji i nekoliko stotina tisuća doseljenih Hrvata iz BiH čak i prije 1991.
Naravno da je DR dramatično promjenio tu sliku.
Broj etničkih Hrvata se sa 3.7 mil. godine 1991. povećao na 3.9 mil. godine 2001. , opet najviše doseljvanjem Hrvata iz BiH.

Ni postotak Srba se nije dramatično mjenjao od 1910. do 1991.
1910. ima ih 575,922 ili 16.6%.
1961. imamo 624,956 Srba u Hrvatskoj ili 15.02%.
No što iseljavanjem u Beograd i Vojvodinu što niskim natalitetom ta brojka 1991. pada na 581,663 ili 12,2%. Ostaje i izračunati koliko od oko 4% Jugoslavena iste godine je bilo Srba, dakle brojka može biti i nešto veća.
Naravno, ta brojka se dramatično mjenja nakon DR.

Što se tiče drugih manjina, većina Mađara je otišla nakon 1918. ili su se asimilirali u Hrvate.
Jugoslovenski popis 1931. govori o samo 69.000 Mađara u Hrvatskoj naspram njih 121.000 godine 1910.
Mislim da 1945. nije bilo masovnog protjerivanja Mađara ni u Vojvodini ni u Slavoniji i Baranji.
Recimo još 1961. imamo 42.000 Mađara u Hrvatskoj.

Sudbina Nijemaca je tužna, ali nisu ih tjerali ni Hrvati ni Srbi u ime nekog nacionalizma, nego vlasti Jugoslavije, kao što su to radile vlasti u cijeloj Europi 1945.
Isto je s Talijanima, doduše oni jesu protjerivani samo iz Jugoslavije.

Najtužnije u cijeloj priči od 1910. do 1991. je zapravo što je stanovništvo Hrvatske naraslo sa 3.4 mil. godine 1910. na 4.8 mil. godine 1991.
Dakle porast od samo 1.4 mil. ljudi, svih narodnosti.

Recimo Danska 1910. ima samo 2.7 mil. ljudi a 1991. preko 5 mil.

[hr1u00]

dragon10 kaže:

Erdutski sporazum je ugrađen u pravni poredak RH i kao takav i dalje vrijedi. Štoviše, nakon što je 1995. potpisan, pohranjen je u UN-u u New Yorku. Vlada je prihvatila njegovu punu implementaciju u naš pravni poredak 1998. godine. Mateša je bio premijer (zna se, HDZ). Svako zadiranje u to vrlo je vrlo riskantno jer se radi o sporazumu s međunarodnim obilježjima. Ovdje posebno napominjem da je taj sporazum blagoslovio sam Tuđman, što znači da nije u njemu vidio nikakav problem.
Nisam primijetio da Srbi u ostatku Hrvatske traže osnivanje nekog takvog tijela kao što je ZVO. Erdutski sporazum se uostalom odnosi samo na Podunavlje, a ne i na ostatak zemlje.
Iskreno, čak i kada bi to htjeli, ne znam kako bi proveli u djelo. Većina su u samo 10-ak malih i siromašnih općina, međusodbne udaljenosti i do 500 km, od Sisačko-moslavačke do Šibensko-kninske županije. Takva zajednica bi bila nepovezani skup malih i siromašnih enklava i u stvarnosti ne bi ni mogla zaživjeti. Niti je, barem koliko se ja sjećam, itko od Srba rekao da tako nešto želi. Ali, ako bi htjeli koordinirati npr. socijalnu, obrazovnu ili zdravstvenu politiku, a hrvatski zakoni to omogućavaju, to im se ne bi moglo braniti. Za tako nešto postoje i modeli - od kooridnacija općina pa do LAG-ova, koji su dio pravne stečevine EU-a. I to ne bi bilo ni nelegalno, niti obnova nekakve "Krajine", koja je odavno otišla u povijest.

Erdutski sporazum jest ugrađen u pravni poredak RH i to kroz Ustavni zakon o pravima manjina koji je njegova nadogradnja i po mišljenju Ustavnog suda pozivati se može samo na taj Ustavni zakon s obzirom da je vrijeme trajanja samog Erdutskog sporazuma kao prijelazne uprave prošlo.
Ali tu je važnije Pismo Vlade RH kojom su definirane političke pozicije i zapošljavanje u državnoj upravi , koje opet ne govori ništa o ZVO, a ionako se uredno poštuje u mandatu sveke vlade.
Što se tiče samog Tuđmana, taj sporazum i jest njegovo djelo i već tada su srbi tamo tražili ovakvu pravno osobnost ZVO ali mu to naravno nije padalo napamet budući da za to nikad i nije bilo osnove niti je to bila intencija Erdutskog sporazuma.


Što se tiče povezivanja općina u ZVO , primarna intencija je politička manjinska samouprava a ne teritorijalno zaokruživanje i povezivanje.

Ako im zakonski modeli već omogćavaju povezivanje čemu onda inzistiranje na pravnoj osobnosti ZVO ?

[realist]

hr1u00 kaže:

Erdutski sporazum jest ugrađen u pravni poredak RH i to kroz Ustavni zakon o pravima manjina koji je njegova nadogradnja i po mišljenju Ustavnog suda pozivati se može samo na taj Ustavni zakon s obzirom da je vrijeme trajanja samog Erdutskog sporazuma kao prijelazne uprave prošlo.
Ali tu je važnije Pismo Vlade RH kojom su definirane političke pozicije i zapošljavanje u državnoj upravi , koje opet ne govori ništa o ZVO, a ionako se uredno poštuje u mandatu sveke vlade.
Što se tiče samog Tuđmana, taj sporazum i jest njegovo djelo i već tada su srbi tamo tražili ovakvu pravno osobnost ZVO ali mu to naravno nije padalo napamet budući da za to nikad i nije bilo osnove niti je to bila intencija Erdutskog sporazuma.


Što se tiče povezivanja općina u ZVO , primarna intencija je politička manjinska samouprava a ne teritorijalno zaokruživanje i povezivanje.

Ako im zakonski modeli već omogćavaju povezivanje čemu onda inzistiranje na pravnoj osobnosti ZVO ?

Valjda misle da je Kosovska Mitrovica svjetli primjer demokracije
pa nas oce darivati tom blagoscu...
Nego imali ovo veze sto se radi stecaj Tesla Banke...a???
Puno toga moze sad izac vanka....pa mora malo zamaskirat Pupi situejsen...

[hr1u00]

Zadnje reakcije na ovu ideju dolaze od doc. dr. sc. Mate Palića, profesora ustavnog prava

Tvrdnja koja je navedena kako se taj status mora dobiti jer to proizlazi iz dokumenata s međunarodnim karakterom jednostavno nije točna. Niti jedan međunarodni ugovor koji regulira pitanja vezana uz ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina nigdje ne spominje posebne općine ili druge teritorijalne jedinice koje bi se ustrojavale po etničkom principu. Tako nešto bi bilo suprotno našem Ustavu. Deplasirano je spominjati Erdutski sporazum koji nije na snazi već dugi niz godina.

U postojećem pravnom sustavu nema osnove za manjinske općine. Kao što je navedeno Erdutski sporazum nije na snazi pa ne obvezuje nikoga. Takav tip manjinske samouprave, koliko je meni poznato, ne postoji nigdje. Postojeći pravni okvir je odličan i ne treba ga mijenjati.

i od Željka Bajalice, predsjednika Srpskog odbora solidarnosti, nevladine udruge za zaštitu ljudskih prava koji zapravo opovrgava ideju teritorijalnog preustroja i zagovara manjinsku samoupravu na bazi krvnih zrnaca koja bi imala sposobnost "zaobilaženja postojećih sporih institucija"

Što se tiče Zajedničkog vijeća općina, sve što bi se radilo, radilo bi se u skladu s Ustavom i zakonom. Imale bi iste ovlasti kao sve druge općine. Želimo rasteretiti državu od nečega što stvara dodatni zamor, jer ponavljam smatram da institucije znaju biti usporene kad je riječ o manjinskim pravima Srba. To bi bio oblik ustroja koji bi omogućio veću pravnu decentralizaciju.

Riječ je o promjeni u sklopu sadašnjeg teritorijalnog ustroja i Zajedničko vijeće općina kroz naše zahtjeve ne ni dobilo puno veće ovlasti, već mogućnost da direktnije i brže utječu na provođenje politika sukladnih zakonu o nacionalnim manjinama i ne bi trebali trošiti vrijeme drugim institucijama, koje su usporene po tom pitanju.

[dragon10]

hr1u00 kaže:

Što se tiče povezivanja općina u ZVO , primarna intencija je politička manjinska samouprava a ne teritorijalno zaokruživanje i povezivanje.

Ako im zakonski modeli već omogćavaju povezivanje čemu onda inzistiranje na pravnoj osobnosti ZVO ?

Ako se dobro sjećam, rekli su da bez pravne osobnosti ne mogu, recimo, osnivati vrtiće, knjižnice i drugo što spada u nadležnost lokalne samouprave, već mogu biti samo promatrač. Gle, i Talijanska unija za Istru i Rijeku ima pravnu osobnost, iako nema definiran teritorij, pa ne kužim u čemu je problem ako to isto dobije i ZVO. Bez statusa pravne osobe Talijanska unija ne bi mogla sudjelovati u obrazovnim i kulturnim programima, a to joj je primarna zadaća. Jesu li zbog toga Rijeka, Pula, Rovinj i Poreč manje hrvatski?
Najiskrenije, ja kao pripadnik hrvatskog naroda ne vidim da mene ni na koji način ugrožava poštivanje prava manjina. Upravo suprotno, mislim da smo zbog te različitosti bogatiji. To je nešto što često kažu i strani turisti: kada dođu na ljetovanje u Opatiju ili Crikvenicu, sviđa im se što mogu otići na poludnevni izlet u npr. Gomirje, najzapadniji srpski manastir (kod Vrbovskog), ili se zaletiti do Rovinja ili Grožnjana i tamo vidjeti kako se živi dvojezičnost (hrvatski/talijanski) i multikulturalnost. Često pitaju zašto je to tako i sviđa im se, kažu da im to potpuno razbija stereotipe koje su imali o nama jer ovdje tako nešto ne očekuju. I pritom ne misle da su u Italiji ili nekom kondominiju Hrvatske i Italije. Sviđa im se i blizina Italije, Slovenije, pa čak i BiH (Bihać). Zar je moguće da prednosti toga što imamo stranci vide, a mi ne?!

[dragon10]

Michael Collins kaže:

Da, ali postotak Hrvata je 1910. do 1991. ipak relativno blago rastao, sa 68% na 78%.
A u tu brojku ubroji i nekoliko stotina tisuća doseljenih Hrvata iz BiH čak i prije 1991.
Naravno da je DR dramatično promjenio tu sliku.
Broj etničkih Hrvata se sa 3.7 mil. godine 1991. povećao na 3.9 mil. godine 2001. , opet najviše doseljvanjem Hrvata iz BiH.

Ni postotak Srba se nije dramatično mjenjao od 1910. do 1991.
1910. ima ih 575,922 ili 16.6%.
1961. imamo 624,956 Srba u Hrvatskoj ili 15.02%.
No što iseljavanjem u Beograd i Vojvodinu što niskim natalitetom ta brojka 1991. pada na 581,663 ili 12,2%. Ostaje i izračunati koliko od oko 4% Jugoslavena iste godine je bilo Srba, dakle brojka može biti i nešto veća.
Naravno, ta brojka se dramatično mjenja nakon DR.

Što se tiče drugih manjina, većina Mađara je otišla nakon 1918. ili su se asimilirali u Hrvate.
Jugoslovenski popis 1931. govori o samo 69.000 Mađara u Hrvatskoj naspram njih 121.000 godine 1910.
Mislim da 1945. nije bilo masovnog protjerivanja Mađara ni u Vojvodini ni u Slavoniji i Baranji.
Recimo još 1961. imamo 42.000 Mađara u Hrvatskoj.

Sudbina Nijemaca je tužna, ali nisu ih tjerali ni Hrvati ni Srbi u ime nekog nacionalizma, nego vlasti Jugoslavije, kao što su to radile vlasti u cijeloj Europi 1945.
Isto je s Talijanima, doduše oni jesu protjerivani samo iz Jugoslavije.

Najtužnije u cijeloj priči od 1910. do 1991. je zapravo što je stanovništvo Hrvatske naraslo sa 3.4 mil. godine 1910. na 4.8 mil. godine 1991.
Dakle porast od samo 1.4 mil. ljudi, svih narodnosti.

Recimo Danska 1910. ima samo 2.7 mil. ljudi a 1991. preko 5 mil.

O tome i govorim. Ratovi su ovdje uvijek bili fatalni i nakon svakoga je radikalno mijenjana etnička karta zemlje. Samo su se mijenjali neprijatelji.
Nakon WW2 očišćeni su Nijemci i Talijani, iako su bili autohtono stanovništvo. Gdje su danas Podunavski Švabe? Po Njemačkoj, Austriji, SAD-u, Brazilu... Gdje su istarski, riječki i dalmatinski Talijani? U Italiji i diljem svijeta. Jedini krimen velike većine njih bio je što su bili "krive" narodnosti.
OK, to je bilo djelo jugoslavenskih vlasti, ali nešto slično se ponovilo i 50 godina kasnije, nakon rasapda Jugoslavije. Isto to se nakon DR dogodilo sa Srbima, također autohtonim življem. A nije baš da su svi podržavali "Krajinu" i kolaborirali s neprijateljem. Upravo suprotno, po većim gradovima i u nekim ruralnim područjima (Gorski kotar ili Moslavina npr.) ostali su lojalni državi u kojoj žive. Prema nekim podacima, 10 posto pripadnika HV-a bili su Srbi. Pravo je pitanje zašto ne koristimo te podatke i činjenice?
Apropos doseljenih Hrvata iz BiH i jugoistočnije, koliko čujem po gradovima i gradićima bivše "Krajine" domicilno hrvatsko stanovništvo ih baš i ne voli. Drukčiji je to mentalitet. Ne kažem da su ovi autohtoni Kninjani vatreni obožaatelji Mozarta, dok ovi drugi deru po cajkama u krčmama, jer to ne bi stajalo, ali ipak ne dolaze iz istog miljea. Zato je u Kninu svojedobno i osvanuo grafit "Vratite nam naše Srbe". Čujem da je slično i u drugim gradovima gdje su nakon 1995. naseljavali Hrvate iz BiH. Nedavno sam čitao da iz Vojnića, u kojem je Hrvata prije DR bilo vrlo malo, daleko više iseljavaju Hrvati nego Srbi, iako masovno odlaze i jedni i drugi. Razlog? Doseljene Hrvate iz BiH tamo ništa ne drži, iako su mnogi od njih tamo i rođeni (prošle su 22 godine). Jednostavno, nemaju tamo ništa, niti su im tamo korijeni, a kako su uvjeti života izuzetno loši, odlaze u svijet više nego Srbi, koji su ipak domicilno stanovništvo. Dakle, nije to baš tako crno bijelo...

[dragon10]

Michael Collins kaže:

Ostaje i izračunati koliko od oko 4% Jugoslavena iste godine je bilo Srba, dakle brojka može biti i nešto veća.
Naravno, ta brojka se dramatično mjenja nakon DR.

Oko tih tzv. Jugoslavena ovdje vlada totalna fama, a to pitanje "koliko je Jugoslavena koji su zapravo Srbi" često su zapravo koristili velikosrpski ideolozi. Tako su 1990. jednostavno sve Jugoslavene s popisa 1981. pribrajali Srbima, ne bi li dokazali da su čak i Rijeka i Pula srpski gradovi, o Petrinji ili Pakracu da i ne govorimo! Sjećam se da su govorili da je u Puli, ako se pribroje i Jugoslaveni, "možda i trećina stanovništva srpska", što je totalni nonsens, jer se uglavnom radilo o djeci iz mješovitih brakova, od kojih većina nije imala nikakvu srpsku nacionalnu svijest. Istu su argumentaciju koristili i po BiH, posebno u Sarajevu.
Najviše Jugoslavena bilo je na popisu iz 1981., ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj ex YU. Razlog je vjerojatno Titova smrt i želja da se i na taj način pokaže lojalnost kako njemu osobno, tako i državi koju je stvarao. Na popisu iz 1991. već ih je bilo neusporedivo manje.
Inače su se Jugoslavenima najviše izjašnjavala djeca iz mješovitih brakova. Nakon raspada Jugoslavije, većina je ostala gdje je i prije bila, samo je preuzela dominantnu etničku pripadnost u svojoj novoj državi. Drugim riječima, danas se najveći dio njih u HR izjašnjava kao Hrvati.

[Michael Collins]

dragon10 kaže:

Apropos doseljenih Hrvata iz BiH i jugoistočnije, koliko čujem po gradovima i gradićima bivše "Krajine" domicilno hrvatsko stanovništvo ih baš i ne voli. Drukčiji je to mentalitet. Ne kažem da su ovi autohtoni Kninjani vatreni obožaatelji Mozarta, dok ovi drugi deru po cajkama u krčmama, jer to ne bi stajalo, ali ipak ne dolaze iz istog miljea. Zato je u Kninu svojedobno i osvanuo grafit "Vratite nam naše Srbe". Čujem da je slično i u drugim gradovima gdje su nakon 1995. naseljavali Hrvate iz BiH.

Dosta smo u offtopicu, i možemo na nekoj drugoj temi, ali ovo za grafit je zapravo bio slučaj u Bosni. Ne sjećam se da li se radi o Sarajevu ili nekog drugom gradu.

Autohtonih Hrvata u Kninu baš i nema u tolikom broju.
Godine 1991. ih je bilo samo 1.660 i činili su 13.46% stanovništva grada, a dio se nije ni vratio nakon što su protjerani u ratu.
Dok na popisu 2001. ima 9.546 Hrvata u Kninu. Dakle neka masa "autohtonih Hrvata" kojima "smetaju došljaci" mi zvuči kao izmišljotina.

Možda ima negdje tih grafita, ali uzeo si krivi primjer s Kninom.

[JohnnieWalker]

Mondragon kaže:

Uostalom ako sam ja mogao učiti da mi je otac srbočetnički agresor i pobunjenik itd.

Pa kada i je.

Kada se pomirite da ste (Srbi) sve zakuhali i htjeli etnički čiste teritorije onda možemo naprijed. Dok god mislite da je i jedan dio teritorija u RH nekakvo vaše pravo, onda jako teško, jer na tim nekakvim uvjerenjima je i sve počelo. Dakako imamo i mi svojih zasluga u ovakvom stanju na ovim prostorima, nismo cvijeće.

[Wikiceha]

dragon10 kaže:

Slažem se, ajmo redom:
1. U potpunosti se slažem s time da Hrvatskoj nije potrebno više od 150 općina, štoviše, zagovaram to. Međutim, stanje je sada takvo kakvo je i nitko u političkoj kasti ga ni ne pokušava mijenjati. Pokušao je svojedobno Most i dobio po prstima.
Međutim, problem s ukidanjem općina nije samo politički. Činjenica je da su se ljudi poistovijetili s njima, prihvatili ih i da jedno selo doslovno više ne želi pod drugo. Osim toga, ima puno malih općina koje su jako razvijene, a koje bi dio političara najradije ukinuo (iz raznoraznih razloga). Još bolje, znam i za slučajeve u kojima su vrlo bogate općine pokuavali spojiti s okolnim siromašnim gradovima/općinama, među kojima čak nema ni prometne povezanosti!
Kod "velikih" općina ima još nešto. Imali smo ih do 1993., pa je logično pretpostaviti da bi taj model služio barem kao predložak za neki budući model teritorijalnog ustroja (a i on je zapravo naslijeđen iz povijesti, iz ranijih kotara). Misliš li doista da među tim "velikim" općinama ne bi bilo ni jedne sa srpskom etničkom većinom? Po popisu iz 1991. (a i po ranijima), od 101 općine i Grada Zagreba (u sastavu kojeg je bilo 10 gradskih i 4 prigradske općine), Srbi su imali apsolutnu većinu u 11 općina (od Kostajnice do Knina), a relativnu u još 2 (po popisu iz 1991., u Pakracu i, vrlo tanku, u Petrinji).
2. Srbija i Hrvatska nisu više dio iste države, pa tako ni mi njima ne možemo "predlagati" kakav će teritorijalni ustroj imati. U načelu, imaju isti teritorijalni ustroj kao i u ex YU, uz neke sitne razlike. Ako se ni u SFRJ jedni drugima nismo miješali u teritorijalni ustroj, jer je to ipak sapdalo u unutarnje poslove, koji su bili u ingerenciji republika, kako bi onda to danas radili kada smo samostalne i neovisne države?
3. S ostalim se manje-više slažem.

1. Srbi bi vjerojatno imali većinu u Dvoru, Lapcu i Vojniću.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvats...ske_etnije.gif
To su tri međusobno nepovezane općine (i to ukoliko se Lapac ne bi pripojio Udbini).
Što se ostalog tiče, poanta je da se odredi što općina mora raditi da bi bila općina. Jesu li to vrtići, škole....
U nekim mjestima (npr. na moru) svako selo može imati općinu.
To je čak i ok.
U unutrašnjosti baš i ne može.
Također treba gledati što je s ostatkom.
Jer ako se od stare općine (iz 93) s GDPom 100 izdvoji jedno selo koje ima GDP 120, što s ostalim selima gdje je GDP sad 80 (karikiram, no nije pretjerano bitno ulaziti u detalje).
2. Ne možemo predlagati, ali je bitno naglasiti za raspravu.
Ustavna obveza RH je brinuti se o Hrvatima izvan RH. A ako postoji sporazum o jednakosti manjina koji se ne poštuje...
Za ostatak, ok.

Michael Collins kaže:

Dosta smo u offtopicu, i možemo na nekoj drugoj temi, ali ovo za grafit je zapravo bio slučaj u Bosni. Ne sjećam se da li se radi o Sarajevu ili nekog drugom gradu.
Autohtonih Hrvata u Kninu baš i nema u tolikom broju.
Godine 1991. ih je bilo samo 1.660 i činili su 13.46% stanovništva grada, a dio se nije ni vratio nakon što su protjerani u ratu.
Dok na popisu 2001. ima 9.546 Hrvata u Kninu. Dakle neka masa "autohtonih Hrvata" kojima "smetaju došljaci" mi zvuči kao izmišljotina.
Možda ima negdje tih grafita, ali uzeo si krivi primjer s Kninom.

Tu treba naglasiti da je 1910. Knin imao hr. većinu (takav je vjerojatno bio i do ww2), samo da je bio veličine okolnih sela.
Kninski gradski Srbi su većinom bili doseljenici iz okolice.

[dragon10]

Wikiceha kaže:

1. Srbi bi vjerojatno imali većinu u Dvoru, Lapcu i Vojniću.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvats...ske_etnije.gif
To su tri međusobno nepovezane općine (i to ukoliko se Lapac ne bi pripojio Udbini).
Što se ostalog tiče, poanta je da se odredi što općina mora raditi da bi bila općina. Jesu li to vrtići, škole....
U nekim mjestima (npr. na moru) svako selo može imati općinu.
To je čak i ok.
U unutrašnjosti baš i ne može.

Pitanje je li i bi li u Vojniću imali većinu. Prema zadnjem popisu, tamo su pali na ispod 50 posto, iako su i dalje relativna većina. Međutim, u međuvremenu se dogodila akcija brisanja svih onih koje policija nije zatekla na prijavljenim adresama (V. Orepić), što je najviše pogodilo upravo etničke Srbe, plus masovni egzodus u Njemačku i Irsku, tako da je upitno imaju li u Vojniću više uopće većinu.
No, mogli bi imati većinu u bivšoj općini Vrginmost. Naravno, ako bi se ona sastojala samo od današnjih općina Gvozd i Topusko, budući da je Lasinja, koja je prije pripadala Vrginmostu, a imala je i ima hrvatsku većinu, sada u drugoj (Karlovačkoj) županiji. Gvozd i Topusko su u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Dvor i Donji Lapac nisu sporni, i danas imaju srpsku većinu, i to jaku. Jedino treba upozoriti da je općina Donji Lapac nakon Domovinskog rata praktično prepolovljena jer je njen južni dio (Srb i šira okolica) priojen opićini Gračac, a time i Zadarskoj županiji, dok je skraćena općina Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji.
Po meni, danas je potpuno deplasirano raditi usporedbe s prijeratnim općinama. Mnoge od njih podijeljene su između dvije županije, pa samim time više ni ne mogu biti obnovljene a da se ne prekroji i županijski ustroj, oko čega ima još manje političke volje.
Da, općine na moru znatno su bogatije od ovih na kontinentu (generalno gledano). Samo to ne znači da se u istoj zemlji mogu primjenjvati različiti kriteriji, i to na velike dijelove države. Takav zakon bi istog trena pao na Ustavnom sudu. Osim toga, kako bi u tom preustroju s otocima i brdima: to su velika i slabo dostupna područja, a s malo stanovnika. Za njih je logično da imaju više općina s malim brojem žitelja.

[Wikiceha]

dragon10 kaže:

Pitanje je li i bi li u Vojniću imali većinu. Prema zadnjem popisu, tamo su pali na ispod 50 posto, iako su i dalje relativna većina. Međutim, u međuvremenu se dogodila akcija brisanja svih onih koje policija nije zatekla na prijavljenim adresama (V. Orepić), što je najviše pogodilo upravo etničke Srbe, plus masovni egzodus u Njemačku i Irsku, tako da je upitno imaju li u Vojniću više uopće većinu.
No, mogli bi imati većinu u bivšoj općini Vrginmost. Naravno, ako bi se ona sastojala samo od današnjih općina Gvozd i Topusko, budući da je Lasinja, koja je prije pripadala Vrginmostu, a imala je i ima hrvatsku većinu, sada u drugoj (Karlovačkoj) županiji. Gvozd i Topusko su u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Dvor i Donji Lapac nisu sporni, i danas imaju srpsku većinu, i to jaku. Jedino treba upozoriti da je općina Donji Lapac nakon Domovinskog rata praktično prepolovljena jer je njen južni dio (Srb i šira okolica) priojen opićini Gračac, a time i Zadarskoj županiji, dok je skraćena općina Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji.
Po meni, danas je potpuno deplasirano raditi usporedbe s prijeratnim općinama. Mnoge od njih podijeljene su između dvije županije, pa samim time više ni ne mogu biti obnovljene a da se ne prekroji i županijski ustroj, oko čega ima još manje političke volje.
Da, općine na moru znatno su bogatije od ovih na kontinentu (generalno gledano). Samo to ne znači da se u istoj zemlji mogu primjenjvati različiti kriteriji, i to na velike dijelove države. Takav zakon bi istog trena pao na Ustavnom sudu. Osim toga, kako bi u tom preustroju s otocima i brdima: to su velika i slabo dostupna područja, a s malo stanovnika. Za njih je logično da imaju više općina s malim brojem žitelja.

Kriterij je isti, ekonomska održivost.
Općine ne trebaju biti poligoni za uhljebljivanje.
Ne mora svako selo biti općina.
Možeš imati ispostavu općine u tom i tom selu, ako postoji ekonomska korist od toga.
Nije poanta da imamo 500 gradonačelnika, nego da imamo ljude koji nešto rade.

Što se bivših općina tiče, podijeljeni su Pag, Lapac, Vrginmost, Virovitica, stari Grad Zagreb, Ploče i mislim da je to to, što se tiče županija.

Dakle, u RH bi bilo 3 srpske općine sveskupa.
Možda i manje ako bi imali veću Udbinu.

[dragon10]

Wikiceha kaže:

Kriterij je isti, ekonomska održivost.
Općine ne trebaju biti poligoni za uhljebljivanje.
Ne mora svako selo biti općina.
Možeš imati ispostavu općine u tom i tom selu, ako postoji ekonomska korist od toga.
Nije poanta da imamo 500 gradonačelnika, nego da imamo ljude koji nešto rade.

Što se bivših općina tiče, podijeljeni su Pag, Lapac, Vrginmost, Virovitica, stari Grad Zagreb, Ploče i mislim da je to to, što se tiče županija.

Dakle, u RH bi bilo 3 srpske općine sveskupa.
Možda i manje ako bi imali veću Udbinu.

Daj mi, molim te, reci, kako ćeš razvijenu i bogatu općinu X pripojiti daleko manje razvijenom i siromašnijem Gradu Y (ili općini Y), kada ovi jednostavno to ne žele i, što je još bolje, ne zaslužuju?! Tek to otvara prostor korupciji raznih oblika, uhljebljivanjima, nepotizmu, lokalnoj netrpljenivosti i sl. Osim ako recept nije podijeli pa vladaj? Milsio sam da smo to odavno nadišli. Imali smo već pokušaj amdinistrativnog određivanja novih gradova i općina 1992/93., kada su neki birokrati u Ministarstvu uprave uzeli šestar i na karti spajali naselja koja nemaju veze jedna s drugima, čak nisu ni prometno povezana, pa se to godinama poslije ispravljalo. Ako bi se, dakle, išlo u teritorijalni preustroj, onda bi poštenije bilo vratiti općine kakve su postojale do 1993., što, međutim, otvara Pandorinu kutiju.
Inače, možda ćeš se iznenaditi, ali male općine i gradovi u velikoj su mjeri zalsužni za gospodarski rast. Većina ih dosta investira. Nisu to neke velike investicije - nova cesta, rotor, nova rasvjeta, kante za smeće i sl, ali sve to podiže investicijsku aktivnost u zemlji, a time i BDP, pogotovo zato što središnja država zadnjih godina baš i nema novca za investiranje. Ne kažem da toga ne bi bilo i da su općine veće, ali svakako puno manje (što si dalje od općinsko centra, dalje si i od novca, zar ne?).

[Wikiceha]

Revenger20 kaže:

I tko će im dati taj famozni Z4?
Je li onda i njima jasno da će RS ići na demontažu ako bi se ovo dogodilo?
Mi smo opsjednuti što oni misli o nama, umjesto da im se saspe u usta činjenica da su izgubili rat i da se nemamo što mi raspravljati s njima.

zuni9 kaže:

Moje mišljenje je da im je to neodgovorna politika. Već su loše prošli u Hrvatskoj i na Kosovu, a i Crna Gora ih je pozdravila (u BiH su zapravo pobjedili) i još ne shvaćaju da ih megalomanska-mitomanska politika i tlapnje samo može stajati novih posljedica. Briga političare za obične ljudi. To su njima bezvrijedni pijuni koje u tren nahuškaju i potom, kad im više ne trebaju, odbace. A raja ko raja, ne shvaća da ih se iskorištava. Još gore je da hrvatskim Srbima još nije jasno da ih oni iz Srbije uopće ne doživljavaju kao svoje sunarodnjake, već kao puki instrument beogradske politike.

Slažem se.

Revenger20 kaže:

Problem je psihološke prirode.
Srbi su opsjednuti Dušanom i srednjovjekovnom Srbijom.
Od Vuka Karadžića, Srbija se vodi načelom ''jedan jezik - jedna nacija''. Potom dolazi hrpa srpskih teoretičara, tipa Cvijića koji proglašava Dinaride Srbima i počinju sa programima i propagandom da su svi Južni Slaveni srpskog nacionalnog podrijetla, otrgnuti od matice i katolicizirani u stoljećima u kojima je Srbija bila pod Turcima.

Je.

Revenger20 kaže:

Uvođenje štokavice je najveća hrvatska pogreška u povijesti. Umjesto da se inzistiralo na uvođenju jedinstvenog čakavsko-kajkavskog pravopisa, napravila se najveća glupost u kojoj je politički najviše profitirala Srbija i njena politika.

Ne baš.
Priča je puno kompleksnija.
Prvo, sva 3 narječja imaju jedan izvor, nije da je riječ o eskimskom, bušmanskom i aboridžinskom.
Drugo, kajkavsko i (zapadno)štokavsko imaju svoje opće isoglose, čakavsko nema, ono je ostatak.
Treće, je da je u srednjem vijeku sva sjeverna RH bila kajkavska (istočna i južna Slavonija je bila "polukajkavska), a sva južna RH (do Neretve) čakavska (Dubrovnik bi tu mogao i proći s nekim čakavskim isoglosama, a prostor u zaleđu Makarske je bio "polučakavski), kao i da je vjerojatno komad između Une/Sane, Save i Vrbasa imao dosta čakavskih isoglosa, postojala su štokavska područja, a Hrvatska nije imala avnojevske granice.
Jedno od njih je ono Tropolja, gornjeg Vrbasa i sve do rijeke Bosne (šćakavska ikavaca), drugo je šćakavska jekavica u gornjem toku Bosne oko samostana u Kreševu, Fojnici (tadašnjoj Hvojnici), Kraljevoj Sutjesci, Bobovcu... (u Soli i Usori su vjerojatno bili "polukajkavski" slavonski samo sa smanjenim udjelom kajkavizama).
Treće je štokavska ikavica (koja je zapadnoštokavska, iako je izgubila šćakavsku isoglosu) u zapadnoj Hercegovini i Imoti.
Četvrto je štokavska jekavica (isto zapadnoštokavska s gubitkom isoglose kao i gore) u Poneretlju, Dubrovniku i Boki.

Svi ovi štokavski se naslanjaju većinom na čakavske (gdje dobrim djelom i vuku korjene), a na sjeveru i na kajkavske.
Kad Srbi tvrde da su torlački "staroštokavski", onda bi tu išla paralela sa čakavskima (a i nekim kajkavskima ).

Čakavski sami se djele na južne koji su "poluštokavski" (Lastovo, kao jekavska čakavica, nastala s utjecajima iz Dubrovnika, i vjerojatno nekoć obuhvaćala puno šire područje, JZ istra, "preseljenički" dijalekt nastao iz Zabiokovlja, Imote i Zapadne Hercegovine, odnosno tamošnjih čakavsko-štokavskih i štokavskih govora koji su dodatno čakavizirani, i južnočakavski, koji su po svojoj naravi poluštokavski i srodni novoštokavskoj ikavici)
i polukajkavski (Buzet, gdje imaš kaj umjesto ča , srednjočakavski koji su bliski kajkavskima, pogotovo prigorskima, kao i sjevernočakavski...).

To je sve uvod
Dakle, originalno stanje ide u obliku čakavskih arhaizama, preko kajkavskih(promjena naglasaka) i štokavskih (pogotovo novoštokavskih) reformi.
Hrvatski se dosta štokavizira.
Jezik Zrinskih je kajkavizirana srednjočakavica (slična govoru Gradišća). Sve ostalo ide u štokavskom smjeru, jbg.

Kada se birao standard nije bilo više moguće napraviti kajkavsko-čakavski standard, jer se štokavica previše raširila.
Uostalom, pogledaj ovo i sve će ti biti jasno...

Revenger20 kaže:

Odlična politička situacija Srbije do 1SR (dobili dva balkanska rata) je dovela do povećane srbofilije i želje za jednom državom kod Hrvata, rastrganih između velikogermanske i velikomađarske politike doživjela je svoju kulminaciju 1918. Ne trebamo bježati od činjenice da je za velikosrpsku politiku uvelike kriva kvazihrvatska elita koja je uvijek gurala jednu opciju jugoslavenstva umjesto da se pokušala napraviti bilo kakva hrvatska država.
I sada kada imaš stoljeća mitomanije, guslara i uvjeravanja da Srbi pripadaju carstvu nebeskom, kako je pravoslavlje jedino iskreno, a da su katolici sotonine sluge, da su Srbi navodno spasili svoju prekodrinsku braću, da su Srbi srušili mnoga velika carstva i da je Jugoslavija jedinstvena srpska država, dobiješ rat u kojem ''4. Armiju Europe'' pobjede "alpski konjušari, pokatoličeni Srbi, islamizirani Srbi i bakljave", te uz odvojene ''čokalije'' i drugo oko u glavi, dobiješ ovo što si dobio.
Jednostavno, Srbi su uvjereni da su jedini državotvorni narod sposoban imati svoju državu, da su svi ostali sluge i topovsko meso.
Inače, Rusi im nisu zaboravili 1SR. Ne trebaju meni vjerovati, neka popričaju s bilo kojim ruskim intelektualcem.

[Wikiceha]

Mc Ozy kaže:

Nitko ni ne ide u rat da bi ga izgubio. Vjeruje u pobjedu i priprema se za nju. Recimo Londonskim ugovorima.Koje 2/3 Makedonije? 10%. Za pola Balkana? Tko ne bi dao? Evo karte
Vojvodina i nije bila Srbija, kakav gubitak, Bugarsku je Srbija porazila još 1913.
"Nešto načelno" ti je VKZadar, jel treba opet nakeljiti kartu? Na njoj je samostalna Hrvatska, da, ostaci vidljivi s katedrale. Tko bi zaustavio srpsku vojsku da je krenula zauzeti obećanu VKZadar + što su Talijani već zauzimali svoj dio? Zeleni kader? Rasturene, dezertirale pukovnije što su pljačkale i lutale Hr pošto su jednostavno napustile bojišnicu i besmisleno klanje i krenule kući ?
Praktički brisali, sveli na ostatke, vjerojatno pod Ugrima kao kontinuitet prošlosti.karte
Ma ni vrag? A 1917. u Rusiji je plan izbio u javnost i za njega je saznao ceo svet ! Wiki ! karte
Pa krenuli ste u raspravu s pretpostavkom "da nije bilo partizana". Šta sad jebeš po tavanu? Kad su partizani Hrvatskoj odrezali Srijem, što misliš da bi uradio kralj Petar povratkom u Yu podržan od saveznika? Ili da je Crvena Armija masovno pregazila Yu? Znaš kako je Staljin osiguravao svoje Fifty.Fifty interese? Čizmom, kalašom i T-34 ! karte

Većinu ovih karata su ti crtali Srbi 90ih.
A tada je i Beč bio dio "male Velike Srbije".

"Kralj" Petar bi radio što mu saveznici daju.
Amerikanci i Englezi bi se sigurno namučili da "osiguraju" srpski Zagreb i tako daju Rusima povod da izlete na Jadran.
Vratila bi se Banovina vjerojatno.

Istok Srijema je bio većinski srpski (s nekom hr. enklavom), vraćene su banovinske granice, a Šid je mijenjan za Baranju.
Mogli smo dobiti možda još koje selo uz granicu, ali granica u Srijemu je etnička.
Hrvatske kritike su bile tu više zašto nije Vojvodina (odnosno Bačka) podijeljena jer je Subotica (tada veći grad) bila hrvatska, a Vojvodina nije trebala biti (samo) srpska.
Problem je bio i "ponovno stvaranje" BiH u kojoj su Hrvati postajali manjina (pad s 24 na 17%), u kojoj su hrvatski krajevi ekonomski zanemarivani, i čije su granice čudno crtane (Sutorina je pripala CG u zamjenu za prašume oko Sutjeske, a Neum je ostao BiH, iako je BiH uzela i plodna hr. sela u Lici oko Bihaća)...
Da je ostala banovinska granica+Pounje, možda još neko selo uz granicu (tu je i Jajce jako bitno), te Boka, priča bi bila drugačija.

dragon10 kaže:

Daj mi, molim te, reci, kako ćeš razvijenu i bogatu općinu X pripojiti daleko manje razvijenom i siromašnijem Gradu Y (ili općini Y), kada ovi jednostavno to ne žele i, što je još bolje, ne zaslužuju?! Tek to otvara prostor korupciji raznih oblika, uhljebljivanjima, nepotizmu, lokalnoj netrpljenivosti i sl. Osim ako recept nije podijeli pa vladaj? Milsio sam da smo to odavno nadišli. Imali smo već pokušaj amdinistrativnog određivanja novih gradova i općina 1992/93., kada su neki birokrati u Ministarstvu uprave uzeli šestar i na karti spajali naselja koja nemaju veze jedna s drugima, čak nisu ni prometno povezana, pa se to godinama poslije ispravljalo. Ako bi se, dakle, išlo u teritorijalni preustroj, onda bi poštenije bilo vratiti općine kakve su postojale do 1993., što, međutim, otvara Pandorinu kutiju.
Inače, možda ćeš se iznenaditi, ali male općine i gradovi u velikoj su mjeri zalsužni za gospodarski rast. Većina ih dosta investira. Nisu to neke velike investicije - nova cesta, rotor, nova rasvjeta, kante za smeće i sl, ali sve to podiže investicijsku aktivnost u zemlji, a time i BDP, pogotovo zato što središnja država zadnjih godina baš i nema novca za investiranje. Ne kažem da toga ne bi bilo i da su općine veće, ali svakako puno manje (što si dalje od općinsko centra, dalje si i od novca, zar ne?).

Kažem ti da je osnova samoodrživost.
Treba prvo nacrtati što općina mora imati da bi bila općina.

Ako netko to nema, on ne guta one koje imaju, nego obratno, jbg.
Ako postoji škola u Lovincu, a iste nema u Gračacu, onda Gračac dolazi pod Lovinac, a ne obratno.
(primjer je izmišljen, ne bi toliko mijenjao granice županija).

[hr1u00]

dragon10 kaže:

Ako se dobro sjećam, rekli su da bez pravne osobnosti ne mogu, recimo, osnivati vrtiće, knjižnice i drugo što spada u nadležnost lokalne samouprave, već mogu biti samo promatrač. Gle, i Talijanska unija za Istru i Rijeku ima pravnu osobnost, iako nema definiran teritorij, pa ne kužim u čemu je problem ako to isto dobije i ZVO. Bez statusa pravne osobe Talijanska unija ne bi mogla sudjelovati u obrazovnim i kulturnim programima, a to joj je primarna zadaća. Jesu li zbog toga Rijeka, Pula, Rovinj i Poreč manje hrvatski?
Najiskrenije, ja kao pripadnik hrvatskog naroda ne vidim da mene ni na koji način ugrožava poštivanje prava manjina. Upravo suprotno, mislim da smo zbog te različitosti bogatiji. To je nešto što često kažu i strani turisti: kada dođu na ljetovanje u Opatiju ili Crikvenicu, sviđa im se što mogu otići na poludnevni izlet u npr. Gomirje, najzapadniji srpski manastir (kod Vrbovskog), ili se zaletiti do Rovinja ili Grožnjana i tamo vidjeti kako se živi dvojezičnost (hrvatski/talijanski) i multikulturalnost. Često pitaju zašto je to tako i sviđa im se, kažu da im to potpuno razbija stereotipe koje su imali o nama jer ovdje tako nešto ne očekuju. I pritom ne misle da su u Italiji ili nekom kondominiju Hrvatske i Italije. Sviđa im se i blizina Italije, Slovenije, pa čak i BiH (Bihać). Zar je moguće da prednosti toga što imamo stranci vide, a mi ne?!

Talijanska Unija je krovna udruga talijanske nacionalne manjine (osnovana 1989. godine) i ima isti pravni status kao i ZVO kod srpske nacionalne manjine ili SNV čiji je ekvivalent.
Dakle, u RH ne postoje manjinske samouprave, niti talijanska niti srpska niti ijedna druga.


ono što pupovčevi srbi žele, a nijedna druga manjina ne pretendira - jest da postanu drugi i ravnopravni politički narod u RH (Stanimirović 2015.)
Oni žele neo-konstitutivnost, manjinsku političku samoupravu i teritorijalnu jedinicu.
Odnosno sve što rade , rade da se ne integriraju u hrvatski politički narod iz čega jasno proizlazi da im je težište mase u beogradu i onda je sve dalje jasno.
Još gore, najveća većina srba u RH već jest integrirana odavno i duboko. I ne glasuju za Pupovca niti na manjinskim listama. Oni nisu predmet interesa Pupovca. Pupovac sustavno radi na njihovoj od-integraciji i odgoju "novih" srba koji neće nikad biti integrirani jer im je glavni grad Beograd/Knin a ne Zagreb.

Ove floskule da tebe ni najmanje ne ugrožava poštovanje prava nac. manjina su ništa drugo nego floskule - jer ni mene poštovanje prava nac manjina ni najmanje ne ugrožava, dapače sretan sam jer je tako u mojoj zemlji. Kao i svatko normalan. Problem nije u tome.

I još nešto što je iznimno bitno primjetiti jest da se pupovčeve manjinske trupe ne popunjavaju iz redova brojnih srba branitelja i onih koji su integrirani u hrvatski politički narod oduvijek, već isključivo iz onih drugih - funkcionera, operativaca i simpatizera poražene terorističke velikosrpske tvorevine ili onih koji su se školovali i odrasli u Srbiji kao "proterani" od "ustaša"

tako se talijani ne ponašaju - nitko od njih ne dolazi i laboratorija Gianfranca Finnija ili "talijanskih općina u egzilu" i iredentističkih organizacija.
tako se ne ponaša niti jedna druga nacionalna manjina , odnosno njihovi predstavnici.

Srpske manjinske institucije koje je privatizirao pupovac su u funkciji beogradske imparijalističke geopolitike, da budem jasan.
U tome je cijeli problem i zato cijela država puše na hladno. I zato je jedan od tri nejnegativnija političara u RH već duže vrijeme u kontinuitetu


Dalje neću.

[dragon10]

hr1u00 kaže:

Talijanska Unija je krovna udruga talijanske nacionalne manjine (osnovana 1989. godine) i ima isti pravni status kao i ZVO kod srpske nacionalne manjine ili SNV čiji je ekvivalent.
Dakle, u RH ne postoje manjinske samouprave, niti talijanska niti srpska niti ijedna druga.


ono što pupovčevi srbi žele, a nijedna druga manjina ne pretendira - jest da postanu drugi i ravnopravni politički narod u RH (Stanimirović 2015.)
Oni žele neo-konstitutivnost, manjinsku političku samoupravu i teritorijalnu jedinicu.
Odnosno sve što rade , rade da se ne integriraju u hrvatski politički narod iz čega jasno proizlazi da im je težište mase u beogradu i onda je sve dalje jasno.
Još gore, najveća većina srba u RH već jest integrirana odavno i duboko. I ne glasuju za Pupovca niti na manjinskim listama. Oni nisu predmet interesa Pupovca. Pupovac sustavno radi na njihovoj od-integraciji i odgoju "novih" srba koji neće nikad biti integrirani jer im je glavni grad Beograd/Knin a ne Zagreb.

Ove floskule da tebe ni najmanje ne ugrožava poštovanje prava nac. manjina su ništa drugo nego floskule - jer ni mene poštovanje prava nac manjina ni najmanje ne ugrožava, dapače sretan sam jer je tako u mojoj zemlji. Kao i svatko normalan. Problem nije u tome.

I još nešto što je iznimno bitno primjetiti jest da se pupovčeve manjinske trupe ne popunjavaju iz redova brojnih srba branitelja i onih koji su integrirani u hrvatski politički narod oduvijek, već isključivo iz onih drugih - funkcionera, operativaca i simpatizera poražene terorističke velikosrpske tvorevine ili onih koji su se školovali i odrasli u Srbiji kao "proterani" od "ustaša"

tako se talijani ne ponašaju - nitko od njih ne dolazi i laboratorija Gianfranca Finnija ili "talijanskih općina u egzilu" i iredentističkih organizacija.
tako se ne ponaša niti jedna druga nacionalna manjina , odnosno njihovi predstavnici.

Srpske manjinske institucije koje je privatizirao pupovac su u funkciji beogradske imparijalističke geopolitike, da budem jasan.
U tome je cijeli problem i zato cijela država puše na hladno. I zato je jedan od tri nejnegativnija političara u RH već duže vrijeme u kontinuitetu


Dalje neću.

Ja ne mislim da je floskula kada netko kaže da ga kao pripadnika većinskog etnosa ničim ne ugrožava poštivanje manjnskih prava. Nema dugo da smo svjedočili tome da se velik broj ljudi opire upravo poštivanju tih prava, zajamčenih Ustavnim i drugim zakonima. Obrazloženja su pritom išla čak dotle da se govorilo kako "pričamo isti jezik", kao da se sami nismo borili za to da hrvatski i srpski NISU isti jezik.
Ne znam kako bi Srbi ostvarili status političkog naroda samo na području koje pokriva ZVO, a uglavnom se na to odnose njihovi zahtjevi. To je sedam malih općina s ukupno 25.000 stanovnika, od čega cca 20.000 Srba. Dakle, samo desetina ukupnog broja Srba u Hrvatskoj. Još bolje, te općine ne čine kompaktan teritorij, nego su podijeljene na tri ili četiri međusobno nepovezane enklave.
Status aktualnog vodstva Srba u Hrvatskoj još je bivši predsjednik Republike opisao kao "etnobiznis". Je li bio u pravu, ne znam. Međutim, kada je Vučić nedavno bio u Hrvatskoj, nisam baš stekao dojam da to vodstvo bezrezervno podržava.

[Wikiceha]

Da su 2 sela, nije bitno.
Hrvati u Srbiji nemaju ni približno ista prava.
Nemaju čak ni općine.

[dragon10]

Wikiceha kaže:

Da su 2 sela, nije bitno.
Hrvati u Srbiji nemaju ni približno ista prava.
Nemaju čak ni općine.

Pa kad nisu nigdje većina, ni u jednoj općini u Srbiji. Tko je nama kriv što smo odlučili atomizirati zemlju na 580 gradova i općina? To je bila ideja Franje Tuđmana. Zapravo, on ju je samo uzeo iz povijesti jer je Hrvatska do 1945. i bila podijeljena na bezbroj malih općina (i u Austro-Ugarskoj, i u Kraljevini Jugoslaviji). Postoje i općine s talijanskom (Grožnjan), mađarskom (Kneževi Vinogradi) i češkom većinom (Končanica).

[Cuka]

dragon10 kaže:

Pa kad nisu nigdje većina, ni u jednoj općini u Srbiji. Tko je nama kriv što smo odlučili atomizirati zemlju na 580 gradova i općina? To je bila ideja Franje Tuđmana. Zapravo, on ju je samo uzeo iz povijesti jer je Hrvatska do 1945. i bila podijeljena na bezbroj malih općina (i u Austro-Ugarskoj, i u Kraljevini Jugoslaviji). Postoje i općine s talijanskom (Grožnjan), mađarskom (Kneževi Vinogradi) i češkom većinom (Končanica).

A boldano kakve ima veze ima sa SRB?