Kako zvuče abhaški i čerkeski

[njetočkanezvanova]

Baš milozvučno

http://www.youtube.com/watch?v=78cr4...eature=related

http://www.youtube.com/watch?v=He-k0FrbAO4

[Abyssus]

Postoji tema o kavkaskim jezicima i postoji tema o najljepšim jezicima. Ovo je stvarno nepotrebno.

[njetočkanezvanova]

Abyssus kaže:

Postoji tema o kavkaskim jezicima i postoji tema o najljepšim jezicima. Ovo je stvarno nepotrebno.

A da se spoje ova tema i ona koju sam prije postavila o čečenskom jeziku, u jednu novu?

[cosanostra]

A da se napiše nešto malo o jezicima? Makar nekoliko osnovnih informacija s Wikipedije, jer ovako topic nema smisla. 2 linka na Youtube i to je to?
Možda bi se uz više informacija netko i zainteresirao za ove jezike. Ovako sumnjam da će biti išta iz ovog topica.

[njetočkanezvanova]

cosanostra kaže:

A da se napiše nešto malo o jezicima? Makar nekoliko osnovnih informacija s Wikipedije, jer ovako topic nema smisla. 2 linka na Youtube i to je to?
Možda bi se uz više informacija netko i zainteresirao za ove jezike. Ovako sumnjam da će biti išta iz ovog topica.

Evo za one koji žele učiti abhaški:


http://learn.apsni.com/content/blogs.../3/10/lang,en/

Nadam se da će prevesti udžbenik do kraja...

[WONG FEI HONG]

Ljepota svih neindoeuropskih jezika je ta što većina njih nema puno nepravilnih glagola. Dobro, ima i iznimki, ali uglavnom nepravilnosti u glagolima nema puno. Usporedi recimo kineski ili vijetnamski koji nemaju nepravilnih glagola a ni deklinaciju, japanski i turski koji imaju 2 odnosno 1 nepravilna glagola sa recimo engleskim, njemačkim ili španjolskim.

Međutim, ti jezici su teški za učenje jer je njihov leksik dosta stran nama, a inače svaki jezik ima neku osobinu koja ga čini teškim. Indoeuropski jezici imaju tešku gramatiku, ali su pitki i razumljivi i upravo ih ta teška gramatika čini razvijenima jer recimo različitim glagolskim oblicima se do detalja može opisati neka radnja. Kineski skoro i nema gramatiku, ali zato ima po 200 homofonih riječi koje ga čine užasno teškim za komuniciranje. Japanski nema dovoljno razvijenu deklinaciju glagola, a jedan isti glagolski oblik može imati po nekoliko značenja, a skoro nijedan nema neko ustaljeno značenje već ovisi o kontekstu. Recimo, završni oblik glagola može značiti ili futur ili prezent, a kondicionalni oblik može značiti "ako" ili "kad"("Ookiku nattara" može značiti "kad postanem velik" ili "ako postanem velik". Uz to, nema ni mijenjanja glagola po licu, tako da ovo može biti prevedeno i kao "Kad postanemo veliki" ili "Ako postaneš velik" Zato je vrlo teško prevoditi sa japanskog jednu rečenicu pojedinačno ako joj se ne zna kontekst.

Ipak čovjek može najbolje izraziti svoje misli na nekom od indoeuropskih jezika, pogotovo na našem jeziku.

[Abyssus]

Kako ti lupaš gluposti, to je strašno. Dalje od prve rečenice ne moram čitati.

[Magor]

WONG FEI HONG kaže:

Ipak čovjek može najbolje izraziti svoje misli na nekom od indoeuropskih jezika, pogotovo na našem jeziku.

"After studying the Hungarian language for years, I can confidently conclude that had Hungarian been my mother tongue, it would have been more precious. Simply because through this extraordinary, ancient and powerful language it is possible to precisely describe the tiniest differences and the most secretive tremors of emotions."

G. B. Shaw

[Shain]

WONG FEI HONG kaže:

čovjek može najbolje izraziti svoje misli na nekom od indoeuropskih jezika

Ovo preferiranje indoeuropstva (=arijevstva) odnekud mi je poznato. Upravo tako završava svaki biologizam, kojega se ti ne možeš osloboditi. Ipak, i dalje mislim da je to kod tebe samo "iz nehata".

[WONG FEI HONG]

Shain kaže:

Ovo preferiranje indoeuropstva (=arijevstva) odnekud mi je poznato. Upravo tako završava svaki biologizam, kojega se ti ne možeš osloboditi. Ipak, i dalje mislim da je to kod tebe samo "iz nehata".

Ma ne, pogrešno si shvatio, želio sam samo reći da su indoeuropski jezici jezici sa najrazvijenijim gramatikama u prosjeku. Recimo, u našem jeziku postoje brojne glasovne promjene, komplicirana deklinacija i konjugacija po vremenu, načinu, broju i rodu, tri roda, veliki broj sinonima, 4 akcenta...
Svi indoeuropski jezici imaju složenu gramatiku, barem kad se radi o deklinaciji glagola. Meni su trebale godine da bih do potpunosti razumio deklinaciju u španjolskom jeziku. 12 grupa nepravilnih glagola i 24 nepravilna glagola sa vlastitim nepravilnostima.

[gnki2000]

čang of course

[Abyssus]

WONG FEI HONG kaže:

Ma ne, pogrešno si shvatio, želio sam samo reći da su indoeuropski jezici jezici sa najrazvijenijim gramatikama u prosjeku.

Indoeuropski jezici uglavnom imaju najsiromašnije gramatike ako se usporede s bantuskim, sjevernoameričkim, oceanijskim i sl. jezicima.

Opet lupaš.

[WONG FEI HONG]

Abyssus kaže:

Indoeuropski jezici uglavnom imaju najsiromašnije gramatike ako se usporede s bantuskim, sjevernoameričkim, oceanijskim i sl. jezicima.

Opet lupaš.

Možeš li mi ukratko reći koje su to teškoće u gramatikama tih jezika? Nikad do sad nisam imao priliku da se informiram o njima. Baš me zanima kako izgleda ta gramatika koja je kompliciranija od naše.

[Abyssus]

Negdje fonologija (npr. tabasaranski), negdje morfologija (npr. aleutski), negdje sintaksa (npr. djirbal). Svaki jezik ima svoje teškoće. Tvrditi nešto takvo kao što si ti gore krajnje je neprofesionalno i ne pretjerano pametno. Ovo je jedan veliki eufemizam i suzdržavam se.

[shultz]

[QUOTE=WONG FEI HONG;17025449]
Japanski nema dovoljno razvijenu deklinaciju glagola, a jedan isti glagolski oblik može imati po nekoliko značenja, a skoro nijedan nema neko ustaljeno značenje već ovisi o kontekstu. Recimo, završni oblik glagola može značiti ili futur ili prezent, a kondicionalni oblik može značiti "ako" ili "kad"("Ookiku nattara" može značiti "kad postanem velik" ili "ako postanem velik". Uz to, nema ni mijenjanja glagola po licu, tako da ovo može biti prevedeno i kao "Kad postanemo veliki" ili "Ako postaneš velik" Zato je vrlo teško prevoditi sa japanskog jednu rečenicu pojedinačno ako joj se ne zna kontekst.QUOTE]

Idem.

Ovo može da označava radnju koja se dešava u trenutku govora, prezent.

Može da bude i futur. Idem śutra u trgovinu.

Može da bude i perfekat. Idem ja tako neki dan ulicom i sretnem Marka.

Vidiš, i ođe značenje glagolskog oblika zavisi od konteksta. Ne miješaju se lica, ali vrijeme je bez konteksta svakako upitno.