Sadašnjost, budućnost, prošlost - tri ''dimenzije'' vremena?

[Rijndael]

addx kaže:

Spominjem ga upravo radi toga sto na ovom forumu vlada "sve je logicno" a nitko ne zeli priznati pravi razlog.

Sigmunda sam vidio jedno 10000 puta da je pitao nekoga ili tvrdio za nesto 'da li je to bilo logicno', 'iza svega postoji nekakva logika', 'sta god covjek pogleda moze to shvatiti' i iz svega toga proizlazi da je covjek neogranicen u svojim mogucnostima shvacanja.

Prava istina je da promatramo svijet kroz uzrocno posljedicni okvir (pretpostavljeni determinizam!) i ako stvari nemaju smisla unutar tog okvira - onda nemaju smisla, nisu logicne. Naprosto, cista fundamentalna nasumicnost nema smisla kroz uzrocno posljedicni okvir - nije logicna.



Imas neki primjer? Ovako na prvi bi ti rekao, ako nema neki dokaz, kako znas da su istine




Valjda ne razumijem pitanje, ali matematicko-logicke istine su produkt deterministickog svijeta tj. apstrahiraju se iz njega.



var a = '01010101010101010101'

i

var b = '01101100110111100010'



Zajebavam se, al ne kuzim zasto me to opet pitas. Random funkcija je mogla generirati i jedan i drugi broj. Dakle i jedan i drugi broj su mogli biti posljedica (pseudo)nasumicnog generiranja. Kad bi postojalo zbilja-nasumicno generiranje, i ono bi moglo proizvesti i jedan i drugi broj.

Algoritamska ireducibilnost nekog niza znakova je samo to: da li se niz znamenki moze "zazipat". To nema nikakve veze s njegovom nasumicnoscu jer broj tj. niz znakova kao takav nije nasumican vec proces generiranja istog.

Fiction has to make sense ... reality doesn't.

[Rijndael]

wand_1 kaže:

Može li primjer ?



Može li i tu primjer ?

Maxwell's demon

Hawking radiation

[Rijndael]

U prirodi sve je sagrađeno od Svesti i sve što u prirodi postoji i što se dešava, postoji i dešava se na isti način, po istom Razlogu, Uzroku i istoj Svrsi. Nebitno da li se radi o samo jednoj elementarnoj čestici, atomu, nebeskom telu, ćeliji. biljci, životinja, čoveku ili svemiru kao celini.

Zašto SVEST proizvodi sve spomenuto ... zašto SVEST nebi bila samo SVEST i ništa više ?

[wand_1]

Rijndael kaže:

Maxwell's demon

Hawking radiation

Primjeri otpornosti drugog zakona termodinamike.

Međutim, drugi zakon je samo posljedica kolektivnog ponašanja čestica, ovdje govorimo o probabilističkom ponašanju pojedinačnih čestica.

Recimo Heisenbergovo načelo neodređenosti, kvantno tuneliranje, nelokalnost, double-slit, Casimir efekt..

[wand_1]

addx kaže:

Prava istina je da promatramo svijet kroz uzrocno posljedicni okvir (pretpostavljeni determinizam!) i ako stvari nemaju smisla unutar tog okvira - onda nemaju smisla, nisu logicne. Naprosto, cista fundamentalna nasumicnost nema smisla kroz uzrocno posljedicni okvir - nije logicna.

Nije logična za onoga tko je nije istražio. Međutim, red spontano izranja iz fundamentalne nasumičnosti.

Ne mogu detaljnije objašnjavati jer je preospežno, ali je odavno poznato u radovima Godela, Turinga, Chaitina...demonstrirano na razne načine.

Imas neki primjer? Ovako na prvi bi ti rekao, ako nema neki dokaz, kako znas da su istine

Dobro pitanje. Ne znam jesi li upoznat s Godelovim teremina, ali (pre)pojednostavljeno možemo reći da je Godel logički dokazao da postoje istine koje nisu dokazive.

Kako nije baš previše intuitivno, mogu ti eventualno preporučiti neku literaturu prije prave rasprave.

Što se porijekla istina tiče, samo matematičke istine se (ponekad) dokazuju, sve ostale istine se ocjenjuju.

Recimo Goldbachova slutnja bi bila istina u svakom mogućem području osim u matematici, gdje je samo slutnja.

Valjda ne razumijem pitanje, ali matematicko-logicke istine su produkt deterministickog svijeta tj. apstrahiraju se iz njega.

Polazi se od aksioma, oni nisu dokazivi niti su deterministički. Oni su zadani, odnosno smatraju se samo-dokazivim.

Prouči malo osnovne matematičke i logičke strukture, nećeš naići na savršeni determinizam.

O tome su sanjali Russell i Whitehead, ali Godel je odavno srušio taj san..

var a = '01010101010101010101'

i

var b = '01101100110111100010'



Zajebavam se, al ne kuzim zasto me to opet pitas.

Ti si samouk programer, zar ne Nisi slušao computer science ? Zapravo, teško da toga kod nas uopće i ima, kod nas se izravno kodira..

To se zove Kolmogorov-Chaitin kompleksnost i to su dosta dobro razrađeni pojmovi u algoritamskoj informacijskoj teoriji koja govori o veličini programa. Vrlo zanimljivo područje.

Znam da loše objašnjavam zato možda sam pogledaj ako budeš nekad imao volje..

[Rijndael]

wand_1 kaže:

Primjeri otpornosti drugog zakona termodinamike.

Međutim, drugi zakon je samo posljedica kolektivnog ponašanja čestica, ovdje govorimo o probabilističkom ponašanju pojedinačnih čestica.

Recimo Heisenbergovo načelo neodređenosti, kvantno tuneliranje, nelokalnost, double-slit, Casimir efekt..

Equivalence of wave-particle duality to entropic uncertainty

[Jednostavko]

Rijndael kaže:

Equivalence of wave-particle duality to entropic uncertainty

Эквивалентность волнового дуализма к Энтропическое неопределенности

...ебать английский язык

[wand_1]

Jednostavko kaže:

Эквивалентность волнового дуализма к Энтропическое неопределенности

...ебать английский язык

Dakle, vrtimo se ukrug. Kupe i špade. Stvarno, nitko nije očekivao španjolsku inkviziciju, posebno Torquemadu osobno

[addx]

wand_1 kaže:

Nije logična za onoga tko je nije istražio.

Poanta je da se o fundamentalnoj nasumicnosti ne moze nista reci da bi ju se opisalo. Nedokuciva je ljudskom umu tj. ljudski um ne moze primjeniti svoj uzrocno posljedicni okvir na nju da bi je "razumio" i nesto rekao o njoj u smislu kako ona funkcionira.

Fundamentalna nasumicnost je upravo ponasanje materije u kojem nema nikakvog uzrocno-posljedicnog smisla pa se nema sta za reci o njoj osim toga.

Iliti receno na drugi nacin, koliko god dugo pratis neku fundamentalnu nasumicnost nikad neces uociti ponavljajuci uzorak, pravilo, smisao - logiku. Logiku kojom mozes predvidjeti koji brojevi dolaze.

U tom smislu, ako nekakva hipotetska fundamentalna nasumicnost proizvodi recimo neki niz brojeva, sto je duzi taj niz, sto duze dodajes nove random znamenke u niz, to je manja sansa da se taj niz moze algoritamski reducirati (tj. moze pronaci logika).

Međutim, red spontano izranja iz fundamentalne nasumičnosti.

Ovo da red spontano proizlazi iz fundamentalne nasumicnosti valjda mislis kroz brojnost?

Ne mogu detaljnije objašnjavati jer je preospežno, ali je odavno poznato u radovima Godela, Turinga, Chaitina...demonstrirano na razne načine.



Dobro pitanje. Ne znam jesi li upoznat s Godelovim teremina, ali (pre)pojednostavljeno možemo reći da je Godel logički dokazao da postoje istine koje nisu dokazive.

Upoznat sam koliko toliko.

Kako nije baš previše intuitivno, mogu ti eventualno preporučiti neku literaturu prije prave rasprave.

Nisam vise siguran koja prava rasprava. Nekako mi se cini kao da kontriras onom mom da je fudnamentalna nasumicnost besmislena ili nelogicna, ali ne vidim cime, kakve veze Godel ima s tim itd

...
To se zove Kolmogorov-Chaitin kompleksnost i to su dosta dobro razrađeni pojmovi u algoritamskoj informacijskoj teoriji koja govori o veličini programa. Vrlo zanimljivo područje.

Heh, asociralo me na neki blog koji sam neki dan citao

Using Artificial Intelligence to Write Self-Modifying/Improving Programs

Znam da loše objašnjavam zato možda sam pogledaj ako budeš nekad imao volje..

Nije stvar da lose objasnjavas, jasno mi je na prvi pogled bilo o cem se radi, no i dalje ne vidim kako to ima veze s "nelogicnoscu" ili "besmislenosti" fundamentalne nasumicnosti o kojoj pricam?

[Rijndael]

Jednostavko kaže:

Эквивалентность волнового дуализма к Энтропическое неопределенности

...ебать английский язык

... Не понимаю

[Rijndael]

Mora zato da bi pomoću vršenja tih sedam različitih vrsta fizičkih i psihičkih radnji mogla sebe da dovede u stanje SVESNOSTI. Jer Svest, da b i bila Svest, mora nečega da bude SVESNA. A da bi bila nečega svesna, ona mora nešto da ZNA. Svest ionako nije materijalna i još kad ne bi bila ničega svesna, tada je ne bi ni bilo.

Znači SVEST je nematerijalni uzrok materijalnih fizičkih i psihičkih procesa ... šta se sve zajedno svodi na dualizam ... spiritualizam ... misticizam .... okultizam ...

U svakom slučaju SVEST može biti bilo što ... ali i dalje mora slijediti nekakve zakone logike ... i šta je onda temelj ... logika ili SVEST ?

[wand_1]

addx kaže:

Poanta je da se o fundamentalnoj nasumicnosti ne moze nista reci da bi ju se opisalo. Nedokuciva je ljudskom umu tj. ljudski um ne moze primjeniti svoj uzrocno posljedicni okvir na nju da bi je "razumio" i nesto rekao o njoj u smislu kako ona funkcionira.

Da, ali ne vidim kakva je to smetnja. Isto je sa svim fundamentalnim pojmovima, npr. matematičkim aksiomima kao što su Euklidovi aksiomi ili pojam skupa.

U filozofiji je vrlo slično, kad počneš postavljati pitanja uvijek završiš na beskonačnoj regresiji ili brutalnoj činjenici.

U znanosti, tehnologiji, pa čak i religiji se prihvaćaju brutalne činjenice koje su 'jednostavno takve kakve jesu', bez razloga i uzroka, uzimaju se kao točne i smatraju se samodokazivima i služe kao temelj na kojem se dalje gradi sve ostalo.

U matematici i logici su to aksiomi, u praktičnoj znanosti to su naturalizam i znanstvena metodologija, u religiji su to dogme.

Kod tebe je, vidim, beskonačna regresija ?

Mislim da su ovo prethodna pitanja koja treba riješiti prije rasprave o složenijim stvarima koje smo spominjali..

[addx]

wand_1 kaže:

Da, ali ne vidim kakva je to smetnja. Isto je sa svim fundamentalnim pojmovima, npr. matematičkim aksiomima kao što su Euklidovi aksiomi ili pojam skupa.

U filozofiji je vrlo slično, kad počneš postavljati pitanja uvijek završiš na beskonačnoj regresiji ili brutalnoj činjenici.

U znanosti, tehnologiji, pa čak i religiji se prihvaćaju brutalne činjenice koje su 'jednostavno takve kakve jesu', bez razloga i uzroka, uzimaju se kao točne i smatraju se samodokazivima i služe kao temelj na kojem se dalje gradi sve ostalo.

U matematici i logici su to aksiomi, u praktičnoj znanosti to su naturalizam i znanstvena metodologija, u religiji su to dogme.

Kod tebe je, vidim, beskonačna regresija ?

Mislim da su ovo prethodna pitanja koja treba riješiti prije rasprave o složenijim stvarima koje smo spominjali..

Nije to bas isto...Aksiomi su tvrdnje koje se ne mogu dokazati nego su evidentne. Dokazuju se indirektno, uspjesnim koristenjem..

Fundamentalna nasumicnost nije "tvrdnja", nego ideja cija jedina definicija je ta da ne postoji nikakva uzrocno posljedicna veza.

Aksiomi su, bez obzira na nedostatak dokaza, i dalje oblik uzrocno posljedicnih veza, cine pravilne deterministicke veze.

Fundamentalna nasumicnost je potpuni izostanak uzrocno posljedicnih veza.

Ili drugim rijecima, svi ti aksiomi, pa cak i "lose beskonacnosti" i beskonacni regresi su definirani pozitivnim uzrocno-posljedicnim tvrdnjama.

Jedino je fundamentalna nasumicnost definirana negativnom tvrdnjom: ne sadrzi nikakav pozitivan uzrocno-posljedicni element/okvir u definiciji nego upravo suprotno - odsutstvo istog. Kako dokazati da izmedju svake iduce znamenke *nema* uzrocno posljedicne veze???

Fundamentalna nasumicnost je zapravo po svojoj definiciji - nedokazljiva - slicno kao i bog - ajd dokazi da *nema* Boga. Bez obzira na ono sto si linkao - ireducibilnost algoritma, to smo vec prosli, to je naprosto dokaz ireducibilnosti. LOL, podsjetilo me na kreacioniste i njihove argumente oko ireducibilnosti evolucije
Deducirati da je neki "izvor podataka" potpuno nasumican bi zahtijevalo pratiti podatke koje taj izvor proizvodi do "kraja vremena" i onda vidjeti da li je ukupni niz od pocetka do kraja vremena ireducibilan a ni to cak ne bi bio dokaz, osim sto je teoretski nemoguce

Fundamentalna nasumicnost je osim toga i "unistavac" informacija slicno kao i crna rupa. Bilo kakva informacija koja se uplete s informacijom iz nasumicnog izvora se "uprljala" tj. izgubila svoju informaciju tj. ne mozemo vise iz te informacije deducirati/rekreirati uzrocno-posljedicni niz koji je prethodio toj interakciji, unistena je.

[wand_1]

addx kaže:

Nije to bas isto...Aksiomi su tvrdnje koje se ne mogu dokazati nego su evidentne. Dokazuju se indirektno, uspjesnim koristenjem..

Isto kao i ovo. Uspješnost se ne može opovrgnuti, pogledaj stohastičke neuronske mreže, Markovljeve lance, bilo što.

Primjenjivo gdje god hoćeš, od očekivanja nailaska klinta u pošti, preko funkcioniranja neokorteksa sve do nastanka Svemira iz samoorganizirajućeg semantičkog informacijskog polja gdje se kroz iteracije stvaraju ge-bitovi koji se lijepe u kvantnu pjenu.

Funkcioniranje (pretpostavljene) nasumičnosti uspješno se provodi praktički svugdje.

Fundamentalna nasumicnost nije "tvrdnja", nego ideja cija jedina definicija je ta da ne postoji nikakva uzrocno posljedicna veza.

Da.

Aksiomi su, bez obzira na nedostatak dokaza, i dalje oblik uzrocno posljedicnih veza, cine pravilne deterministicke veze

Ne bih rekao. Aksiomi navode pojmove koji nemaju uzroka.

Npr. točka, pravac, skup, broj. Npr prvi Peano aksiom koji kaže da je 1 prirodan broj.

Ako ti znaš koji bi to bili uzroci, navedi ih.

Fundamentalna nasumicnost je potpuni izostanak uzrocno posljedicnih veza.

Da. Jer uzročnost negdje mora prestati inače bi imali beskonačnu regresiju.

Ili drugim rijecima, svi ti aksiomi, pa cak i "lose beskonacnosti" i beskonacni regresi su definirani pozitivnim uzrocno-posljedicnim tvrdnjama.

Jedino je fundamentalna nasumicnost definirana negativnom tvrdnjom: ne sadrzi nikakav pozitivan uzrocno-posljedicni element/okvir u definiciji nego upravo suprotno - odsutstvo istog. Kako dokazati da izmedju svake iduce znamenke *nema* uzrocno posljedicne veze???

Nije to nekakva specifičnost, to imaš svugdje.

Kako dokazati da je 1 prvi prirodni broj i da nema prirodnih brojeva manjih od 1? Rekao Giuseppe, eto kako. Slijedi iz prvog i drugog aksioma. A oni nemaju uzroka niti razloga.

Fundamentalna nasumicnost je zapravo po svojoj definiciji - nedokazljiva - slicno kao i bog - ajd dokazi da *nema* Boga. Bez obzira na ono sto si linkao - ireducibilnost algoritma, to smo vec prosli, to je naprosto dokaz ireducibilnosti. LOL, podsjetilo me na kreacioniste i njihove argumente oko ireducibilnosti evolucije

Preskočio sam par koraka, prvi moramo ovo riješiti Nema smisla ići na Chaitina i Godela, ako nismo riješili Euklida, Peanoa ili Z-F.

Fundamentalna nasumicnost je osim toga i "unistavac" informacija slicno kao i crna rupa.

Crna rupa nije uništavač informacija. Danas nije sporno da ona ostaje očuvana na horizontu događaja. Dvadesetak godina trajala je rasprava, ali riješena je, nakon Bekensteina, Susskinda, t'Hoofta i konačno Maldacene više nema dvojbe.

Štoviše, informacija je ključna u modernoj fizici.

Još više u elektronici i komunikacijama. Vjerojem da ti je poznato da i definicija informacije sadrži pojam entropije. A entropija je preuzeta iz termodinamike i možemo reći da je mjera nereda, odnosno nasumičnosti.

Najotporniji zakon u svemiru, drugi zakon termodinamike kaže da sustav teži maksimalnom neredu, odnosno nasumičnosti

Čini se da je nasumičnost alfa i omega svega

[addx]

wand_1 kaže:

Isto kao i ovo. Uspješnost se ne može opovrgnuti, pogledaj stohastičke neuronske mreže, Markovljeve lance, bilo što.

Primjenjivo gdje god hoćeš, od očekivanja nailaska klinta u pošti, preko funkcioniranja neokorteksa sve do nastanka Svemira iz samoorganizirajućeg semantičkog informacijskog polja gdje se kroz iteracije stvaraju ge-bitovi koji se lijepe u kvantnu pjenu.

Funkcioniranje (pretpostavljene) nasumičnosti uspješno se provodi praktički svugdje.

Ne razumijem ovo, gdje se uspjesno provodi funkcioniranje nasumicnosti, sta to znaci?

Npr. brojevi, tocke, krugovi i slicni matematicki i geometrijski elementi se koriste da bi uspjesno opisali ili predvidjeli deterministicke slijedove ponasanja materije. I funkcioniraju u tome.

Random funkcija kao takva (ma kakva god bila) ne moze uspjesno predvidjeti deterministicke slijedove ponasanja materije. U tome ne funkcionira.

Osobno sam koristio random funkcije za generiranje levela na igricama, u ponasanju AIa i slicno, a znam da se koristi u kriptografiji itd. znaci za generiranje nekakvih nepredvidljivh varijacija. U tome funkcionira.

Da.



Ne bih rekao. Aksiomi navode pojmove koji nemaju uzroka.

Fundamentalna nasumicnost nije tek pojam nego "mehanizam koji to nije".

Mehanizam koji proizvodi ili utjece na informacije a ne nije "mehanistican".

Tocka ili krug nisu nikakvi mehanizmi koji nisu mehanisticni. Tocka i krug su pojmovi koji se u principu koriste da bi izrazio nekakav uzrocno posljedicni slijed tj. opisala realnost. Npr. kazes ako u ovoj tocki se desi dogadjaj A, onda unutar ovog kruga se desi ili djeluje promjena B.

Ne vidim kako je to isto, tj. kako bi ti pojmovi uopce bili u istoj domeni.

Fundamentalna nasumicnost moze biti nasumicnost koja proizvodi nasumicne *krugove* ili *tocke* ili znamenke, svejedno.

Fundamentalna nasumicnost je proces *proizvodnje informacija* ili *promjene informacija* a ne pojam kojim se izrazava informacija kao takva. Tome pak sluze pojmovi kao tocka ili krug.

Npr. točka, pravac, skup, broj. Npr prvi Peano aksiom koji kaže da je 1 prirodan broj.

Ako ti znaš koji bi to bili uzroci, navedi ih.

Ne znam, ni "fundamentalna nasumicnost" kao pojam nema uzrok tj. uzrok je taj da ju je covjek smislio kao takvu. Tako je smislio i broj 1.

Da. Jer uzročnost negdje mora prestati inače bi imali beskonačnu regresiju.

Ni ovo ne razumijem, mislim da se negdje totalno fulavamo, cini mi se da je meni bitno to da je fundamentalna nasumicnost u ideji nekakva prirodna pojava/proces u smislu izvora informacija koja je fundamentalno nepredvidljiva sto znaci ne postoji nikakav uzrocno posljedicni okvir koji moze predvidjeti koju ce iducu informaciju generirati.

Znaci nasumicnost je *proces* ili |*mehanizam* koji se ne moze opisati kao uzrocno posljedicni mehanizam. Ne *dokazati*, nego *opisati*. Ako ga idemo opisati mozemo reci samo da svaki random generirani broj nema nikakve veze s nicim tj. nije se mogao ni na koji nacin predvidjeti, nema uzrok.

Zbilja ne vidim kakve to veze ima s pojmom tocka ili broj jedan i tim dokazima koje spominjes, pa nisu dokazi axioma tj. nedostatak dokaza za *axiome* isto sto i nedostatak uzroka svakog iduce generiranog *random broja*..... . Guras cijelo vrijeme previse u matematiku a ovo nema veze s matematikom nego eventualno logikom i fizikom, determinizmom. Pa nije axiom isto sto i random broj.

I kad si vec to rekao, ne vidim zasto bi imali beskonacnu regresiju ako bi npr kvantna razina ipak bila 100% deterministicka tj. ako bi pokazalo da ne postoji nikakva nasumicnost na kvantnoj razini?

Nije to nekakva specifičnost, to imaš svugdje.

Kako dokazati da je 1 prvi prirodni broj i da nema prirodnih brojeva manjih od 1? Rekao Giuseppe, eto kako. Slijedi iz prvog i drugog aksioma. A oni nemaju uzroka niti razloga.

Ponoviti cu na jos jedan nacin.

Kada kazem da fundamentalna nasumicnost se ne moze opisati kao uzrocno posljedicni mehanizam, to znaci da ne mozemo na logican opisati kako fundamentalna nasumicnost funkcionira (kao sto bi opisao neku drugu matematicku funkciju ili mehanicki ili elektricni sklop itd) tj. ne mozemo predvidjeti koji ce iduci npr. broj proizvesti jer ne postoji "kako", "kako" je "magican" - neopisljiv, nelogican.
Znaci kada taj iduci broj nastane - ne znamo mu uzrok, ne znamo zasto je bas taj broj a ne neki drugi!
Uzrok mu je "fundamentalna nasumicnost" kao i svakom iducem broju koji tako nastane. Svi ti brojevi ce mozda biti razliciti, s istim "uzrokom" - "fundamentalna nasumicnost" koja je zapravo "ne-uzrok". Ne znamo zasto je prvo ispao jedan broj, pa onda drugi itd, ne mozemo nista o tome reci, nema "kako?", nema nikakve veze, nikakvog smisla, potpuni nedostatak logike je izmedju svakog iduce generiranog random broja, zato random generirani brojevi i teze ireducibilnosti. To je ideja fundamentalne nasumicnosti.

Ti pricas o tome da aksiomi nemaju "uzroka"? Zbilja ne razumijem kako da to uopce dovedem u kontekst s ovim sto ja pricam. Kod mene *brojevi koje proizvodi random funkcija* nemaju uzroka, a ti to usporedjujes s "aksiomima koji nemaju uzroka"...zbilja ne razumijem....

Crna rupa nije uništavač informacija. Danas nije sporno da ona ostaje očuvana na horizontu događaja. Dvadesetak godina trajala je rasprava, ali riješena je, nakon Bekensteina, Susskinda, t'Hoofta i konačno Maldacene više nema dvojbe.

Nisam znao, no dobro, poanta ostaje

Štoviše, informacija je ključna u modernoj fizici.

Zato i napominjem, izvor nasumicnosti bi uzrokovao prekide u "informiranju" tj. deterministickom slijedu.

Čini se da je nasumičnost alfa i omega svega

Da, cini se

[krena]

Čini se da je nasumičnost alfa i omega svega????


Na malim skalama jeste. Ali na velikim skalama je situacija jako determinirana.

[mravac8]

krena kaže:

Čini se da je nasumičnost alfa i omega svega????


Na malim skalama jeste. Ali na velikim skalama je situacija jako determinirana.

Nasumičnost je alfa i omega svega kod - determinista.

A deterministi su oni ljudi koji misle da je sve pred-određeno, i to u tolikoj mjeri da ni slobodna volja ne postoji već je ona samo iluzija jednog organa specifičnog za homo sapiensa.

[medonaodmoru]

mravac8 kaže:

Nasumičnost je alfa i omega svega kod - determinista.

A deterministi su oni ljudi koji misle da je sve pred-određeno, i to u tolikoj mjeri da ni slobodna volja ne postoji već je ona samo iluzija jednog organa specifičnog za homo sapiensa.

Nema to veze sa slobodnom voljom a bome nema puno ni sa deterministima. Fundamentalna neodređenost je jedno a statistika mnoštva nešto posve drugo. Naš svijet je svijet mnoštva tj. svijet statistike i vjerojatnosti. U svijetu mnoštva, stvari se ne događaju tako kako se događaju zato što moraju već zato što je najvjerojatnije da će se tako dogoditi. Drugi zakon termodinamike je tako čisto matematički zakon, moglo bi se reći statistički, pa je stoga i neumoljiv. Tu statističku neumoljivost mi nazivamo determinizmom. Zbog nje čuda ne postoje.

[addx]

@wand,
Naletio na zanimljiv clanak/studija "u korist" pilot-wave interpretacije tj. u studiji su rekreirali kvantne efekte (slit eksperiment) na makro razini koristeci mehaniku fluida, vrlo zanimljivo

https://www.wired.com/2014/06/the-ne...ality/#slide-1

In a groundbreaking experiment, the Paris researchers used the droplet setup to demonstrate single- and double-slit interference. They discovered that when a droplet bounces toward a pair of openings in a damlike barrier, it passes through only one slit or the other, while the pilot wave passes through both. Repeated trials show that the overlapping wavefronts of the pilot wave steer the droplets to certain places and never to locations in between — an apparent replication of the interference pattern in the quantum double-slit experiment that Feynman described as “impossible … to explain in any classical way.” And just as measuring the trajectories of particles seems to “collapse” their simultaneous realities, disturbing the pilot wave in the bouncing-droplet experiment destroys the interference pattern.

....

Droplets can also seem to “tunnel” through barriers, orbit each other in stable “bound states,” and exhibit properties analogous to quantum spin and electromagnetic attraction. When confined to circular areas called corrals, they form concentric rings analogous to the standing waves generated by electrons in quantum corrals. They even annihilate with subsurface bubbles, an effect reminiscent of the mutual destruction of matter and antimatter particles.

...

In each test, the droplet wends a chaotic path that, over time, builds up the same statistical distribution in the fluid system as that expected of particles at the quantum scale. But rather than resulting from indefiniteness or a lack of reality, these quantum-like effects are driven, according to the researchers, by “path memory.”Every bounce of the droplet leaves a mark in the form of ripples, and these ripples chaotically but deterministically influence the droplet’s future bounces and lead to quantum-like statistical outcomes. The more path memory a given fluid exhibits — that is, the less its ripples dissipate — the crisper and more quantum-like the statistics become.

Clanak cak i ulazi u ono sto ja cesto volim reci: da nista nije zapravo kvantificirano, svemir je potpuno analogan. Sve diskretne energetske vrijednosti su posljedica harmonicnosti medjudjelovanja na specificnim frekvencijama/orbitama.

The quantum statistics are apparent even when the droplets are subjected to external forces. In one recent test, Couder and his colleagues placed a magnet at the center of their oil bath and observed a magnetic ferrofluid droplet. Like an electron occupying fixed energy levels around a nucleus, the bouncing droplet adopted a discrete set of stable orbits around the magnet, each characterized by a set energy level and angular momentum. The “quantization” of these properties into discrete packets is usually understood as a defining feature of the quantum realm.

[mravac8]

medonaodmoru kaže:

Zbog nje čuda ne postoje.

Zavisi kako definiraš čudo. Recimo, meni je čudo to što, u stvari, ne stojimo na čvrstom podu već, kako glasi podnaslov jedne knjige: Stajati s obje noge čvrsto na ničemu.