Natrag   Forum.hr > Društvo > Religija > Teologija i religijska praksa

Teologija i religijska praksa Religije/denominacije, teološka i ostala vjerska pitanja

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 04.09.2008., 10:14   #21
Nasljedje je po muskoj liniji i radjanje sinova (odnosno molitve i obredi u tu svrhu) je bitan faktor u obiteljskom zivotu.

Ekonomski vlada robna razmjena, ne postoji novac.

U pocetku nomadsko pleme stocarstvo ima dominantnu ulogu te je kao i u drugim nomadskim stocarksim kulturama lik goveda vrlo prisutan i u vjerskom zivotu (“sveta krava”, koristenje usporedbe sa kravom kao simbolom ljepote itd). Vremenom izgubivsi nomadski karakter razvija se ratarstvo.

Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:22   #22
vede



Rijec veda dolazi od samskritskog vid – znati, odnosno (po predpostavci) indo-evropskog izvornika koji znaci vidjeti ili znati. Termin u najuzem smislu moze oznacavati samo starije vedske tekstove Samithe, ali najcesce obuhvaca i kasnije Brahmane, Aranyake i Upanishade. U sirem smislu termin vedskih tekstova moze obuhvacati i kasniju literaturu Purana i Itihasa (koje nisu Shruti), a u najsirem i cijelokupni opus tekstova relevantnih za hinduizam.

Ovdje cemo govoriti o vedama u najuobicajenijem smislu (Samithe, Brahmane, Aranyake, Upanishade).

Iako se predpostavlja da su prvi zapisi veda nastali oko 2st p.k. usmena tradicija je postajala puno duze, po mnogima su to najstariji postojeci vjerski tekstovi. No tesko je tu odredjivati precizne datume.

Sam vedski period se obicno stavlja u raspon od negdje sredine drugog tisucljeca p.k. do budhistickog perioda koji je prakiticki znacio kraj stare tradicije, a opadanje utjecaja budhizma u drugoj polovici prvog st je znacio i ozivljavanje novog, modernijeg hinduizma koji ono sto danas pretezno pod tim pojmom podrazumjevamo, a koji se puno vise priblizio duhovnim potrebama pojedinca, posebno kroz sljedbe koje su naglasavale bogostovlje sa ljudskom, emotivnom komponentom.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:25   #23
Kako je vec receno vede spadaju u shruti, dakle objavljene tekstove za koje se vjeruje da buduci vjecne nemaju autora, vec samo pre(do)nosioce u vidu vedskih proroka (Rishia).

Prihvacanje vedskih tekstova je ono sto cini zajednicke temelje po kojima prepoznajemo hinuizam i rezlikujemo njegove pripadnike (astika) od onih religija nastalih na tlu Indije koje su se iz njega izdvojile (nastika) poput buddhizma. Dakle bez obzira na razlicita tumacenja, preferiranje razlicitih djelova ili cak stavljanje veda u drugi plan sve hindu sljedbe prihvacaju autoritet veda.



1 - Samithu – osnovne najstarije tekstove veda u obliku metrickih stihova, mantri formiraju:

Rig Veda
Yajur Veda
Sama Veda
Atharva Veda

Doduse i neki kasniji djelovi se pripajaju pojedinoj vedi tako da se svaka od njih u sirem smislu sastoji od Samithe te Brahmana, Aranyaka i Upanishada koje joj pripadaju.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:26   #24
One (Samithe) predstavljaju najstariji korpus vedske literature, a prva (najstarija) medju njima je Rig Veda u kojoj su pak najstarije 2-7 knjige, a po nekima jos starija 9. Najmladje su 1. i 10.

Kako je receno od Samitha Rig Veda se smatra originalnim djelom, a u skladu s tumacenjima Brahmana prve tri spomenute vede su predstavljale izvorni kanon „trostrukog svetog znanja“ od kojih se prva sastoji od izvornih himni, druga se bavi ritualima, a treca mantrama koje se koriste u soma ritualima, najcesce prearanzirajuci Rig Vedske himne. Mantre Rig i Sama veda su u stihovima, predvidjene za glasna recitiranja, a Yajur mantre su u proznom obliku. Dakle oslanjajuci se na Rig Vedu druge dvije su vise svojevrsna uptstva svecenicima u obavljanju ritualnih zadaca i ne predstavljaju nezavisnu i drugaciju skupinu znanja od bhe.

Atharva je kasniji tekst, neovisniji od Rig vede, sadrzi vise originalnih himni i bazira se vise na samoj mantri (recitaciji, bajanju), tj zanemaruje obredni dio u postizanju ciljeva obredne prakse.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:27   #25
2 - Brahmane su komentari tih tekstova, svaka se odnosi na pojedinu Samithu, a u proznom obliku pojasnjavaju zrtvene obrede.

3 - Aranyake- „tekstovi divljine“ su zavrsni dio Brahmana i bave se „opasnim“ ritualima koji se stoga moraju proucavati izvan naselja.

4 - Upanishade – tesktovi filozofske prirode, najcesce u obliku dialoga, koji se bave osnovnim pitanjima postojanja, svemira, duse, Boga itd. Sadrze duhovniju interpretaciju veda i osnova su Vedante.
Za razliku od brahmana i aranyaka koje se prestaju pisati nakon vedskog perioda upanishade nastaju i nakon njega.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:31   #26
klasicna filozofija

Nakon vedskog perioda razvijaju se klasicne filozofske skole indije koje djelimo u dvije kategorije - astika (ortodoksne) i nastika (neortodoksne poput budhizma).

Ortodoksne skole tog perioda, osobito vedanta, cine osnovu daljnjeg razvoja religije i de facto predstavl-jaju hinduizam u danasnjem smislu.

Sest je takvih ortodoksnih skola:

1 – SAMKHYA
Najstariji od navedenih sistema zakljucuje kako se svo postojanje svodi na Purushu ( bitak, praizvor) i Prakriti (materija, kreacija, aktivna energija) koja je odredjena trima kvalitetama/gunama sattve (uravno-tezenost, svetost), rajasa(aktivnost, dinamicnost) i tamasa (tromost, inertnost). Svjet nastaje kroz mjesanje duse s materijom i dizbalans navedenih kvaliteta, a a oslobodjenje se postize otkrivanjem prirode duse kao razlicite od uvjetovanih guna.



2 – YOGA
Srodna samkhyi sa nesto izrazenijim teistickim elementima. U biti samkhya s uvedenim Bogom. Samkhya se nesto vise bavi objasnjenjem trenutnog stanja u kojem smo se zatekli, a yoga metodologijom njegovog razrjesavanja.

3 – NYAYA
logika, analiticka filozofija. Ima bitnu ulogu u razvoju metodologije istrazivanja koja je kasnije koristena u vecini Indijskih tradicija.
Izvornim sljedbenicima nyaye ona je pak predstavljala i nesto vise, vjerodostojan sistem sam po sebi sposoban dovesti do oslobodjenja.
Bavi se metodologijom procjenjivanja vjerodostojnosti podataka koji mogu biti dobiveni kroz opazanje, zakljucivanje, usporedbu ili svjedocenje.

Zadnje uređivanje Beljki : 04.09.2008. at 15:00.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:33   #27
4 – VAISHESHIKA
atomisticki pluralizam. Sva materija se moze rasclaniti na atome, Brahman je temeljna sila i uzrok svjes-nosti u njima. Skola je srodna nyayi sa slicnom metafizikom (iako od cetiri izvora znanja nyaye vaishes-hika prihvaca samo prva dva navedena) i vremenom su se sjedinile.

5 – PURVA MIMASA
bazirana na vedskoj tradiciji bavi se prvenstveno proucavanjem i tumacenjem veda te dokazivanjem njihove vjerodostojnosti. Propagiraju apsolutnu vjeru u vede, svakodnevno odrzavanje vatrenih zrtvenih obreda, koristenje mantri, zivot u skladu sa dharmickim principima isl. Smatraju kako sama teznja za oslobodjenjem drugih sistema, buduci isto zelja, onemogucava potpunu slobodu koju je moguce postici tek dosljednim sljedjenjem poropisa iznesenih u vedama. Vremenom se metafizicki priblizila modernijem hinduizmu, ali iako nema veliki uticaj na metafiziku jako je utjecala na svakodnevni vjerski i obredni zivot.

6 – VEDANTA
bavise metafizikom i zasniva na filozofskim i ezotericnim kasnijim djelovima veda, tj na upanishadama. Vise se temelji na kontemplativnom nego ritualnom naporu iako se ni on ne odbacuje. Buduci je u filozofskom/metafizickom smislu imala najveci uticaj na moderni hinduizam medju navedenim skolama njoj je posvecena zasebna tema.

Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:35   #28
vedanta

Vedanta je filozofsko-duhovna tradicija, jedna od tzv tradicionalnih indijskih filozofija koja se temelji na upanishadama koje su najmladji i najsuptilniji dio veda. Bavi se iskljucifo filozofskim i duhovnim pitanjima odnosno nastoji proniknuti osnovna pitanja egzistencije. Sama rijec koja se tvori od veda (vede, znanje) i anta (kraj, sustina, vrhunac) oznacava o cemu se radi..

Dakle za razliku od ritualizirane brahmanske religije veda koja se bavila prvenstveno obrednim zrtvama i nacinima udovoljavanja bozanstava/kozmickih slia u hinduizmu se slicno drugim religijama javljaju i vise misticne, ezotericne tekovine koje se bave ekskluzivnije duhovnim temama i praksama. Vecina danasnjih vecih smjerova u hinduizmu je u najmanju ruku pod velikim utjecajem vedante, tj. ona je u dobroj mjeri zasluzna za udaljavanje od cisto ritualnog stovanja stavljajuci osobni kontemplativni napor, razumjevanje, predanost itd iznad izvanjskih obrednih praksi iako se i one odrzavaju i imaju svoju ulogu. U tom smislu je vedanta usko povezana sa preporodom hinduizma u post budhistickom razdoblju te njegovim razvojem prema danasnjem obliku.

Iako se mogu primjetiti promjene u tom stavu kod nekih suvremenijih predstavnika kao i gotovo svi tradi-cionalni vjerski pravci i vedanta ogromnu paznju pridaje spisima koji su vrhovni autoritet i stavljaju se iznad osobnih zakljucaka i promisljanja.

Buduci dosta hermeticne upanishade i drugi tesktovi kojima se vedanta bavi (Bhagavad Gita, Brahma sutra itd) su iznimno podlozne razlicitim tumacenjima pa stoga postoje i znacajne razlike izmedju razlicitih smjerova onoga sto danas nazivamo vedantom.

Osnovna pitanja kojima se bave, a u odnosu na tumacenja kojih se razlikuju jesu pojmovi Bahmana, Ishvare, Jive, Atme i Maye odnosno njihove prave prirode i medjuodnosa.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:36   #29
Najpoznatiji pravci vedante su:

1 - ADVAITA, glavni predstavnik Shankara.

Nedualizam (doslovno a = ne, negacija + dvaita = dvojstvo, dualizam). Najpoznatija na zapadu s kojom se cesto pogresno poistovjecuje pojam vedante opcenito. U njenom tumacenju jedino je Brahman (apsolut, istinska nepromjenjiva realnost bez svojstava, osobnosti, kvaliteta i mogucnosti opisivanja) realan, a sav naizgled dualan materijalni svjet i pojedinacna osobnost iluzija nastala Mayom, iluzornom energijom Brahmana te je u stvarnosti nepostojeci.

2 – VISHISTADVAITA, glavni predstavnik Ramanuja.

Tzv kvalificirani nedualizam – sustinsko jedinstvo u razlicitosti.
Vrhovna Svijest je osobno bice u liku Vishnua. Postoje tri realnosti – Bog (Vishnu) kao jedina nezavisna stvarnost te materija (prakriti) i osobna dusa (jiva) koje ovise o njemu i nisu samostalne. Tj kvalificirani dualizam oznacava jedinstvenu cjelinu ali sa razlicitim kvalitetama, karateristikama. Brahman jest jedina stvarnost, ali se ispoljava kroz mnostvo i razlicitost.

3 – DVAITA, glavni predstavnik Madhava.

Cisti dualizam.
Materija, osobne duse i Bog su potpuno odvojeni i vjecni.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:37   #30
4 – DVAITADVAITA (bhedabheda glavni predstavnik Nimbaraka

Dusa (jiva, cit) i materija/svijet (jagat, acit) se razlikuju od Brahmana po kvalitetama ali su ovisni o nje-mu ne samo u djelovanju nego i u samom postojanju tj ne mogu postojati bez njega.. Ishvara je upravljac, dusa „uzivaoc“, subjekt iskustva, a materija „uzivano“, objekt iskustva. Brahman (koji je poistovjecen sa Krishnom) se ocituje u univerzalnom, apsolutnom i nedogucivom obliku, ali i u obliku s kvaliteta-ma/osobnom obliku obiljezenom blazenstvom, ljepotom i bliskim odnosom s osobnom dusom. Stuje se prvenstveno Radha-Krishna.

5 - SHUDDHADVAITA, glavni predstavnik Vallabha

Najvise monisticka/nedualisticka medju vaishnavskim tradicijama.
Vrhovna stranost nije nedifinirana vec apsolut ispunjen bozanskim kvalitetama koja je izvor, odrzavatelj i unistavatelj kreacije. Vrhovni apsolut, Brahman je opisan kroz tri kvalitete – Sat(postojanje), Chitt(svjest) i ananda (blazenstvo). Najvise blazenstvo je istovremeno najjdublja priroda konacne stvarnosti i ostvariti ga je cilj ljudskog zivota. Brahman je i bezoblican i uoblicen, a sljedbeniku se prikazuje u onom obliku na koji meditira, tj kojega stuje.U konacnici je Brahman jedina stinska stvarnost koja se svojevoljno mani-festira u obliku materije i osobne duse.
No kao vaishnavska tradicija svoj cilj postizu kroz bhakti, a u tome uvode ideju pushti bhaktia bozijom miloscu zadobivenu cistu, neuzrokovanu i nesebicnu ljubav prema Bgu predpostavlja spisima propisanoj duhovnoj praksi. Bezuvjetna ljubav prema bogu i predanost su ne samo put vec i cilj duhovnosti po sebi.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:39   #31
vaishnavizam

Vaishnavizam je uz shaktizam i shaivizam jedna od tri osnovne bhakti (devocijske i teisticke) tradicije hinduizma i najrasirenija medju njima.


U osnovi monoteisticka religija u centru stovanja ima Vishnua (odatle i ime), odnosno neku od njegovih manifestacija (Vishnu, Narayana, Venkateshwara itd) ili nekoga od avatara, fizickih utjelovljenja (najcesce Krishna ili Rama). Druga bozanstva hindu panteona se smatraju nizim, polubogovima sa odredjenim funkcijama u „duhovnom svijetu“ poput andjela, arhandjela ili svetaca u krscanstvu.


Kao i vecem djelu modernog hinduizma osnovni tekstovi su im iz kasnijeg razdoblja (Purane) te pojedine upanishade dok se cetiri vede rijedje proucavaju. Spisima daju veliko znacenje kao i tumacenjima istih od strane acharaya (duhovnih vodja), posebno unutar inicijacijske linije (parampara) kojoj pripadaju. Tendencija je prema fundamentalnom, doslovnom tumacenju spisa za razliku od modernijih tendencija neohinduizma koji ih ponekad tumaci i vise simbolicki.

Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:47   #32
U socialnom smislu obicaji i moralni principi su vise-manje slicni ostalim pravcima u hinduizmu kojega upravo to uz odredjene zajednicke vedske osnove i isprepletenost mitologija cini jedinstvenim, usprkos velikim vjerskim razlikama.

Izvanjski se vaishnave najvise razlikuju po specificnim oznakama na celu i tijelu, tzv. tilaku te po koristenju tulsia (japa mala, kantha mala itd). Po njima se takodjer i medjusobno razlikuju.



Kao i mnogim drugim pravcima vazan moment u duhovnom zivotu sljedbenika jest mantra inicijacija (mantra diksha) kojom se (slicno krstenju) ulazi formalno u vaishnavsku zajednicu, odnosno specificno duhovno nasljedje kojemu ucitelj pripada, a koji ima iznimnu vaznost u zivotu sljedbenika.



Praksa im je prvenstveno tipicna bhakti yoga (devocijska praksa) sto znaci obredno stovanje (puja, yajna), meditacija na lik Boga (ishta dhyana), duhovne pjesme (bhajan), inspiracija kroz duhovnu literaturu koja sa nerjetko uz filozofske teme bavi i dogadjajima (tzv lilama – igrama) iz zivota odabranog oblika Boga, japa (ponavljanje mantre koja sa sastoji od bozijih imena) isl. U tom smislu kao i u teoloskom to je hindu pravac najslicniji zapadnim monoteistickim religijama., ne racunajuci modernije sinkretisticke sljedbe koje imaju i cistih islamskih ili krscanskih elemenata. Uz tu osnovnu praksu postoje i razlicita mjesanja i interesi za drugacije yogicke prakse.

Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:48   #33
Kao tipicni primjer bhakti yoge postavlja se ideal u razlikovanju stovatelja i onoga kojega se stuje (tj nije krajnji cilj jedinstvo s Bogom). No objasnjenje tog odnosa izmedju osobe i Boga te stupnja njihove razdvojenosti da tako kazemo se razlikuje izmedju razlicitih pravaca unutar vaishnavizma kao i objasnjenje mnogih drugih teoloskih pitanja.

Medju tim razlicitim pravcima (sampradayama) isticu se cetiri glavne skole:

1 - Brahma sampradaya sa glavnim predstavnikom Madhavom – zastupaju cisti dualizam, odnosno dvaita vedantu.

2 - Lakshmi (ili Sri) sampradaya sa glavnim predstavnikom Ramanujom – zastupaju tzv kvalificirani dualizam ili vishisthadvaita vedantu.

3 - Rudra sampradaya sa glavnim predstavnikom Vallabacharyom – zastupaju nedualizam odnosno shud-dadvaitu, koji se ipak razlikuje od Shankarinog nedualizma advaita vedante kojeg obicno povezujemo sa tim pojmom.

4 - Kumara sampradaya sa glavnim predstavnikom Nimbarakom – zastupaju dvaitadvaitu, prevedimo kao dualnost u jedinstvu.

Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:51   #34
Sve ove skole su imale izrazenu ulogu u reafirmiranju hindu nasljedja nakon perioda kad je budizam ozbiljno prijetio. Nakon sto je Shankara sa filozofijom u dobrom djelu srodnom odredjenim budhistickim pravcima poceo filozofsku reafirmaciju ostala je potreba intelektualno, teoloski i pomocu spisa dokazati autenticnost i filozofsku vrijednost nazovimo to pucke religioznosti, tj devocijskih kulteva. Iako je vaishnavska tradicija postajala i prije, posebno se u tome isticu juznoindijski vaishnavski sveci-alvari, tek su ovi reformatori dali cvrsti filozofski okvir i prosirili vaihnavizam kakav i danas poznajemo.



Ima citav niz manjih vaishnavskih skupina od kojih cemo za sada navesti samo dvije, a dalje ako bude interesa i vremena.

Jedna je Ramanandi ogranak poznat po svecima poput Kabira i Tulsidasa.

Drugi je Gaudya vaishnavizam koji je formalno inicijacijski povezan sa Brahma sampradayom, medjutim u ima dosta razlika u filozofiji, praksi i de facto predstavlja zasebno nasljedje, na zapadu posebno popularno kroz predstavnike jednog od svojih ogranaka u obliku ISKCONA (Hare Krishna pokret).
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:53   #35
shaktizam



Shaktizam je jedan od glavnih pravaca hinduizma koji se usmjerava na stovanje Najviseg nacela u zenskom njegovom zenskom vidu Bozanske Majke. Obuhvaca beskonacni raspon ispoljenja najviseg stvaralackog nacela od „divljih i nasilnih“ do dobrocudnih i majcinskih. Stovanjem se sila preobrazbe u svim tim oblicima se zeli udobrovoljiti i iskoristiti bilo za duhovni razvoj bilo za svjetovna postignuca. Pri tome se kao i kod ostalih religija cesto prihvacaju razna bozanstva lokalnih kulteva pretvarajuci ih u ovaj ili onaj vid Bozanske Majke. Najjaci utjecaj shaktizma je u sjeveroistocnim drzavama Bengala i Assama.



Pojam Shakti (Bozanska sila, energija, djelatna snaga) ili Devi (Bozica) postoji i u mnogim drugim kultevima, bilo otjelovljene kao par muskom bozanstvu, bilo apstraktno kao bozija stvaralacka i djelatna sila, medjutim u ovoj skupini vjerskih pokreta ona ima prednost nad transcendentalnim „muskim“ vidom najvise stvarnosti. Najcesce se stuje ili kao vrhovno neovisno bozanstvo (dakle poistovjecena sa Brahmanom i izvorni prauzrok svega – Brahman je nemanifestirana Shakti, Shakti je Brahman „u akciji“) ili kao supruga Shive. I u tom drugom slucaju najcesce, kako je receno, preuzima glavnu ulogu te je iskljucivo ona stovana kao aktivna, pokretacka sila univerzuma dok se ispoljenje Shive kao potpuno transcendentalno ne smatra toliko bitnim. Obrcu se dakle uloge i „muski“ aspekt postaje ovisan o zenskom i moze se ispoljavati i dovesti do ispunjenja tek kroz „zenski“. Bez zenskog vida postojanja on je nepokretan, nedjelatan, neispoljen.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:54   #36
Najstarije povijesne naznake shakti kulteva su kipici iz Mehrgarha datirani cca 5500 godine p.k. Osnove svojih danasnjih oblika dobivaju negdje u razdoblju od 4 – 7 st., a tekstualno se zasnivaju na Tantrama (odakle i naziv tantrizma) koje se odlikuju obrednim i magijskim karakterom za razliku od mitoloskog, filozofskog i metafizickog Purana, Upanishada isl.


Opcenito ove sljedbe svrstavamo u dvije glavne i geografski odredjene skupine: Srikula i Kalikula, odnosno Sri (Lakshmi) i Kali obitelj (kula).

Sri kula je bliza brahmanskoj ortodoksnoj predaji i prisutnija je na jugu (kao i ortodoksni pravci opceni-to). Kalikula je vise neortodoksnog karaktera i prisutnija na sjeveru i istoku. (iako nije bas najpreciznije, npr i u Sri kuli postoje dvije glavne skupine od koje jedna slijedi lijevi, a duga desni put).
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:56   #37
U nacinima na koji se Shaktizam, koji je od svih velikih tradicija najprozetiji tantrom, izrazava mozemo zamjetiti nekoliko usmjerenja: narodno-magijski, devocijski, asketski/yogicki i slicno. No i to je tipicno za vecinu religija.


Kao cesto „narodski“ kult ima kako je spomenuto veliki broj razlicitih ne samo predmeta stovanja, vec i obreda, mitologija itd. Najpoznatiji likovi svakako su Kali i Durga. Obredi stovanja, posebno Kali, znaju sadrzavati zrtvovanja zivotinja, medjutim toga je sve manje i sve se vise zamjenjuje „ciscim“ oblicima stovanja koji su blizi rasirenim i opce prihvacenim standardima vjerskog zivota u hinduizmu.. U povijesti je zabiljezen cak i kult stovatelja Kali pripadnici kojega su u njeno ime presretali i ubijali ljude, pretezno davljenjem. Taj kult su u potpunosti uspjeli iskorjeniti tek engleski vlastodrsci u vrijeme kolonijalizma.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:57   #38
Na zapadu je za upoznvanje sa ovim tradicijama, knkretno sa tantrom i shaktizmom Bengala, nezaobilazan i jos uvijek najznacajniji rad Sir John Woodroffe-a (pseudonim Artur Avalon) koji je jedan od rijetkih autora sto se isticu ozbiljnoscu pristupa i dubinom poznavanja tematike u podrucju koje je zbog svog okultnog i ponekad relativistickog (s obzirom na moralne i asketske principe religija) karatera posebno privlacno osobama sklonima vjerskoj manipulaciji.

Zbog povezanosti Shaktizma sa tantrom, kao i cesto krivo razumjevane ovog termina na zapadu ne bi bilo lose malo se time pozabaviti.

Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 10:59   #39
Tantrizam je vrlo sirok pojam koji moze znaciti i vrlo ortodoksnu praksu stovanja sukladnu svim „cistunskim“ vedskim propisima, moze znaciti okultnu magijsku praksu „najcrnijeg“ karaktera, moze znaciti vrlo suptilnu filozofiju i praksu srodnu yogi (u stvari hatha yoga je prilicno tantrickog karaktera). Moze oznacavati sve tradicije koje dolaze mimo arijevske vedske, a moze i znaciti seksologiju s prizvukom orjentalne egzotike i obecanja nedozivljenih culnih uzitaka s cime se izgleda u nekom opcem zargonu pocela gotovo iskljucivo, ali prilicno netocno poistovjecivati na zapadu. Tzv lijeva staza (vama marga) odnosno okultne prakse koje ukljucuju i spolnost nije iskljucivo vezana za shaktizam ili shaivizam niti tantru u filozofskom smislu itd. Naime postoje i vaishnavski kultevi (koje ortodoksni vaishnave nazivaju apa-sampradayama, tj laznim ili deformiranim nasljedjima) koji su usvojili takve prakse, spominju se odredjene prakse i u hatha yoga tekstovima cisto iz tehnickih razloga oslobodjeni obredne prirode itd. Od svih upotreba tog termina ovaj rasireni na zapadu je vjerojatno najiskrivljeniji.

Kada se govori o Shaktizmu tantra oznacava odredjene vrste obrednog (hramskog) stovanja i duhovne discipline koje se sluze mantrama, yantrama, (hatha, kundalini) yogom isl kao i odgovarajuce inicijacijsko nasljedje i filozofiju.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2008., 14:47   #40

Beljki, hvala ti za ovo
Innocent is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:13.