Anketa- Hrvati kajkavci i čakavci

[jimmy jazz]

libertango kaže:

Bednjanski
Ja ipak nisam izvorni govornik mama mi je Zagorka a bednjanski je stvarno specifičan, ja kada sam naišla na tu pričicu o zecu još sa obilježenim naglascima kako se pravilno izgovara, bilo mi je kao da čitam mađarski ili nešto slično...



– Žalosno je da se autentični bednjanski govor, kao i njegova inačica vrbljanskog, danas promatraju kao egzotika, kao nešto smiješno. Mi i ne znamo da imamo govor s kojim su Hrvati za vrijeme dinastije Slavnikovića na ove prostore stigli iz Bijele Hrvatske. Zbog vjekovne izoliranosti našeg područja, taj je govor ostao „konzerviran“ u svom izvornom obliku i stoga na njega moramo biti ponosni i ne izvrgavati ga ruglu kao što to javno čine neki političari rodom iz našega kraja. Iako sam prije tri godine napisala program za učenje bednjanskog govora u školama, on do danas nije realiziran. Ostvarimo tu ideju dok još nije kasno, jer mnoge priče i legende ovoga kraja već su zaboravljene – istaknula je prof. Barica Pahić-Grobenski, književnica i pjesnikinja, na subotnjoj skupštini Zavičajnog kluba Vrbno.

http://www.iportal.hr/clanak_.asp?ID=3172

A za one koje zanima zašto zajec ima krotki rap cijela priča (na književnom):

Zašto zec ima kratak rep

ovo o lisici i zajecu bolse zvuci na kajkavskom pa postaj kajkavski!

Vednjanski govor ima najvec starih slavenskih naglaski i glasi, to je istina, al govor se cez vreme sigurno nekaj menjal.
Inace reci su iste kak v recimo medjimurskom govoru, sam je izgovor malo drugacki pa negda zglediju da su i drugacke reci.

[Libertango]

jimmy jazz kaže:

ovo o lisici i zajecu bolse zvuci na kajkavskom pa postaj kajkavski!

Zöke zôjec ïmu krõtki rãp
Jänput su sa madvëd, lesïco i zôjec
pegyed'ili z jänim gespedaorëm, do mu
bôuju celi den krumper skaopöli zo
lyenjëc mâdo. Yenï su sa med syebu
degevyerili, do bôuju mâd stëprum zo
večârju pejëli, a tök düge nôj bôu
mâd ped jänim drîevem v hlõdu.
Sï trêi su pečäli kepöti i kepöli su.
Dõ ja bïle vrîema zo frëštykelj, zokri_
nojänput lesico: »Tÿj sym tÿj! Kmâm
dýejdam!« Madvëd ju zopto, do kîe
ju zyevä. Lesïco mu edgevëri do ju
zovu v kýmstve. Madvëd je račä, do
nôj ïda. Lesïco ja edëšlo i privlïeklo sa
k lyencü i pejîelo ja dëber fertõlj mado.
Dõ ja dësio nôuze, peitöli su ju
madvëd i zôjec, kök sa dietä zyevä.
a yenö ja räklo, do sa zyevä
pečaitëk.
Glêi tök ja noprâovilo k ebëdu i s
jÿžini, süme do su ju t dvâo peitöli k
ebëdu, kök sa dietä zy_vä, y_nö ja
räklo, do sa zyevä sredeinö. a k jÿžini
ja räklo, do sa zyevä sveršaitëk.
Do su bïli ped vâčer s pëslem getëvi,
ïšli su sï trêi tõ, dë su mâd estövili.
Dõ su tõ dëšli, nöšli su süme prõzni
lyenjëc, a mâdo nïč. Madvëd kmâm
ekriv lesïcu, do ja yenö mâd pejelo.
Äli lesïco sa pëčma klãiti i
prekleinjöti, do yenö tëgo ne
noprâovilo, nëg do ja sigÿrne zôjec
mâd pyejël. Madvëd nö te račä, do
tye nä mra bïti, kôjti ja ën celi dîen ž
njm dëlol i nïkum sa ëd njego ne
gienül.
Nö te lesïco račä: »Znâuta vêi kîj.
Hëjma, mêi si trêi spâot, po këmu bôu
jÿtre vjêytre ped rapëm mõsne ed
mâdo, enîe go ja pyejël.
Madved i zôjec sa zlëža s tem, i si
trêi prãidu spâot. Lesïco sa vjêytre
pêrvo zbyd'lo i spâozi, do ja një šel
mâd edzõdi vÿn, nomâoža bërze zôjcu
ped rapëm z enem, prebyd medvëdo
i peköža mu zõjčev rãp.
Madvëd čemâren zokriči nõd
zôjcem: »Ïtok si têi mâd pyejël!«
Zôjec sa prestrâoši i pëčma biežöti, a
madvëd zo njm. Düge ja nogounjöl
madvëd zôjeo i no krôju go detïro no
jäden plyet. Zôjec dêykna no plyet, a
madvëd go pogrâobi zo rãp i vtêrgne
mu go. Ed te dýeb nëmu zôjec rapö.

Neki naglasci fale jer sam imala problema s pejstanjem evo link na stranicu o bednjanskom a tamo sam našla i priču i prijevod.

http://www.bednja.hr/download/Jedvaj...nski_govor.pdf

[jimmy jazz]

am dobro je

Vse se lefko cita.
npr.

Hëjma, mêi si trêi spâot
je jednostavno
Hojmo mi vsi tri spat

E to je pravi jezik kak spada ne ova glupost od stokavskog kaj su nam namentuli.

[Johnny Quid]

jimmy jazz kaže:

ovo o lisici i zajecu bolse zvuci na kajkavskom pa postaj kajkavski!

Vednjanski govor ima najvec starih slavenskih naglaski i glasi, to je istina, al govor se cez vreme sigurno nekaj menjal.
Inace reci su iste kak v recimo medjimurskom govoru, sam je izgovor malo drugacki pa negda zglediju da su i drugacke reci.

Čuj, kaj uzdižeš međimurje kad su oni štokavizirani.Pojdi uz slovensku granicu, tam se poveda kak spada

http://www.youtube.com/watch?v=d14ApXF8exE

[jimmy jazz]

Johnny Quid kaže:

Čuj, kaj uzdižeš međimurje kad su oni štokavizirani.Pojdi uz slovensku granicu, tam se poveda kak spada

http://www.youtube.com/watch?v=d14ApXF8exE

Nisth ne uzdizem Medjimurje, neg falim bednjanski!
Medjimurski sem povezal s bednjanskim govorom za koji se veli da je tuliko razliciti, a ja nalazim iste reci i v jednom i v drugom, jer i jen i drugi su zadrzali kajkavske reci.

A Medjimurje ti nije nikak stokavizirano. Deca (staresha) govore pravi medjimurski, za stokavce nepojmljivo.

Da tak kajkavski govore i mlajsi V Prigorju iz sela okoli Zagreba..nazalost tomu nije tak i imam dojam kak da su im Hercegovci ideal
Tam se dosta stokaviziralo.

Humski govor ne poznam, no vec sem komentiral da je to proglasenje kulturnim dobrom dvosjekli mac, jer me podsjeca na stvaranje i sticenje rezervati..dotud je doslo! Mesto da se ide van v javnost, stokavsko dominrani sustav pokusava to zastiti kak da su Kajkavci Indijanci v Ameriki.

[Johnny Quid]

Istinu zboriš.Ali ja ti garantiram da su međimurci štokavizirani.Tolko su u banani da tam postoji i torcida.Zamisli ko se se normalan može poistovjetit sa dalmatinskim nogometnim klubom u međimurju?
pametnom dosta

Puno bolje tu stoje zagorci kojima je prirodno bednjanski bliži.Ali opet s druge strane, dva sela pored bednje se ne razmeju sa bednjancima.

[jimmy jazz]

Johnny Quid kaže:

Istinu zboriš.Ali ja ti garantiram da su međimurci štokavizirani.Tolko su u banani da tam postoji i torcida.Zamisli ko se se normalan može poistovjetit sa dalmatinskim nogometnim klubom u međimurju?
pametnom dosta

Puno bolje tu stoje zagorci kojima je prirodno bednjanski bliži.Ali opet s druge strane, dva sela pored bednje se ne razmeju sa bednjancima.

Budem pogledal onaj video o humskom doma.

A naj mi Medjimurje stokavizirati, to je riznica kajkavskog govora. Tam nalazim josh puno reci iz kajkavskog knjizevnog predi neg su ga ukinuli.
Npr, pelda, alduvati i kaj vse drugo ne..iako i te reci pomali nestaju...

Zato treba pisati.

Medjimurje ti je jos navek svojevrsni otok, iako se na granci s Zagorjem govor ne razlikuje bash prevec od susednog zagorskog, kak i na granici s Podravinom. Prelazi su tecni, nezamjetni. Isto kak i prelazi Zagorje v Prigorje, gdi cak nit Medvednica ne predstavlja nikvu granicu med naseljima na jednoj i drugoj strani.

Zagorcima je bednjanski sigurno blizeshi zbog izgovora i naglaska kak ou ue i te spike uove uone..a bednjanski i je originalni zagorski govor.

Za Torcidu v Medjimurju stvarno neznam , al nit ja za ovakov Dinamo nebi nikak navijal

[sunshinestar]

Rijeka
Rijeci kao regionalnomu središtu gravitira Istra, riječko zaleđe (Gorski kotar),
Hrvatsko primorje do Novoga10 te kvarnerski otoci (ponajprije Krk i Cres). Iako
je tradicionalni govor Rijeke bio čakavski ekavski (Rijéka se zapravo izvorno
zvala Rēkȁ), danas se riječki urbani govor teško može smatrati čakavskim. Osim
intonacije i čakavizama, kao što je već spomenuto kondicionalno bin, biš i sl.,
malo je čakavskoga ostalo u riječkom urbanom idiomu koji je nastao zbog velika miješanja mnoštva doseljenika. Tako je i u Rijeci, kao i u Zagrebu, nastao
jednonaglasni dinamički sustav bez duljinske oprjeke pa je naglasni sustav riječki
i zagrebački u najvećoj mjeri jednak (što je često i predmet komentiranja
običnih ljudi). Razlike su jako male, primjerice zagrebački n'e_može prema riječkomu
ne_m'ože, ili zagrebački n'ožič prema riječkomu nož'ič i sl. Tako govornici
čakavskih idioma oko Rijeke, koji su u načelu tronaglasni ( “, ˆ i ̃, uz
duljinu ˉ – prednaglasnu, a u nekim govorima i zanaglasnu), žele li govoriti
standardom, preuzimaju riječki jednonaglasni dinamički sustav. Tako oni umjesto
ženä, sũša govore ž'ena, s'uša11. Također, s obzirom na to da riječki urbani
govor ne razlikuje /č/ i /ć/, govornici izvornih čakavskih idioma koji odreda
razlikuju /č/ i /t’/ preuzimaju riječko srednje /č/. To doduše ne vrijedi za sve
govornike jer određen dio njih zadržava svoje čakavsko /t’/ govoreći i standardom.
Valja istaći i da je gradski govor Pule naglasno u velikoj mjeri sličan riječkomu
i takav se jednonaglasni dinamički sustav može smatrati i regionalnom
koiné (pa se gdjegdje i širi na štetu izvornih mjesnih čakavskih sustava), iako je
bitno napomenuti da čakavski u Istri i okolici u posljednje vrijeme sve više dobiva
na prestižu kao autohton govor toga dijela Hrvatske.

[Negromant]

sunshinestar kaže:

Rijeka
Rijeci kao regionalnomu središtu gravitira Istra, riječko zaleđe (Gorski kotar),
Hrvatsko primorje do Novoga10 te kvarnerski otoci (ponajprije Krk i Cres). Iako
je tradicionalni govor Rijeke bio čakavski ekavski (Rijéka se zapravo izvorno
zvala Rēkȁ), danas se riječki urbani govor teško može smatrati čakavskim. Osim
intonacije i čakavizama, kao što je već spomenuto kondicionalno bin, biš i sl.,
malo je čakavskoga ostalo u riječkom urbanom idiomu koji je nastao zbog velika miješanja mnoštva doseljenika. Tako je i u Rijeci, kao i u Zagrebu, nastao
jednonaglasni dinamički sustav bez duljinske oprjeke pa je naglasni sustav riječki
i zagrebački u najvećoj mjeri jednak (što je često i predmet komentiranja
običnih ljudi). Razlike su jako male, primjerice zagrebački n'e_može prema riječkomu
ne_m'ože, ili zagrebački n'ožič prema riječkomu nož'ič i sl. Tako govornici
čakavskih idioma oko Rijeke, koji su u načelu tronaglasni ( “, ˆ i ̃, uz
duljinu ˉ – prednaglasnu, a u nekim govorima i zanaglasnu), žele li govoriti
standardom, preuzimaju riječki jednonaglasni dinamički sustav. Tako oni umjesto
ženä, sũša govore ž'ena, s'uša11. Također, s obzirom na to da riječki urbani
govor ne razlikuje /č/ i /ć/, govornici izvornih čakavskih idioma koji odreda
razlikuju /č/ i /t’/ preuzimaju riječko srednje /č/. To doduše ne vrijedi za sve
govornike jer određen dio njih zadržava svoje čakavsko /t’/ govoreći i standardom.
Valja istaći i da je gradski govor Pule naglasno u velikoj mjeri sličan riječkomu
i takav se jednonaglasni dinamički sustav može smatrati i regionalnom
koiné (pa se gdjegdje i širi na štetu izvornih mjesnih čakavskih sustava), iako je
bitno napomenuti da čakavski u Istri i okolici u posljednje vrijeme sve više dobiva
na prestižu kao autohton govor toga dijela Hrvatske.

Milijane, dižeš četiri godine staru temu da bi iznio ovu svoju originalnu misao?

[Noricum]

Užas,nametnuli nam stranjski jezik.

[Michael Collins]

Nije mi toliko problem štokavski, iako bih volio da je čakavski standard, ali to neko inzistiranje na razlici č i ć, mi je besmisleno, i dalje bez sarkazma tvrdim da bi trebali uvesti zajednički simbol za č i ć, i da se standard približi govoru velike većine Hrvata koji tu razliku ne poznaju, što u sjevernim krajevima što u obalnim

[demon]

Michael Collins kaže:

Nije mi toliko problem štokavski, iako bih volio da je čakavski standard, ali to neko inzistiranje na razlici č i ć, mi je besmisleno, i dalje bez sarkazma tvrdim da bi trebali uvesti zajednički simbol za č i ć, i da se standard približi govoru velike većine Hrvata koji tu razliku ne poznaju, što u sjevernim krajevima što u obalnim

Većina Hrvata razlikuje č i ć u svom govoru, no na drugoj strani većina Hrvata je i nepismena pa tu razliku koju čuju i raspoznaju ne znaju napisati.

[Michael Collins]

demon kaže:

Većina Hrvata razlikuje č i ć u svom govoru, no na drugoj strani većina Hrvata je i nepismena pa tu razliku koju čuju i raspoznaju ne znaju napisati.

Demon, znaš da te volim jarane, ali kenjaš

Naravno da se to može naučiti i naravno da makar polovica Hrvata zna razliku.

Ali dobro znaš što sam mislio, kakav je to standard - AKO SE MORA UČITI, zar nije standard ono što imaš u sebi najranije.

[sunshinestar]

demon kaže:

Većina Hrvata razlikuje č i ć u svom govoru, no na drugoj strani većina Hrvata je i nepismena pa tu razliku koju čuju i raspoznaju ne znaju napisati.

Ovo je čista kontradikcija.
Kako može biti izvorni govornik nepismen u svom materinjem jeziku?

Očito hrvatski govorni standard odstupa dosta od teoretskog standardnog, odnosno da teoretski standard onaj iz lingističkih "laboratorija", nije živo govor.
Po samoj definiciji jezika mislim da je sasvim jasno koji bi se trebao prilagoditi.

[Michael Collins]

sunshinestar kaže:

Ovo je čista kontradikcija.
Kako može biti izvorni govornik nepismen u svom materinjem jeziku?

Očito hrvatski govorni standard odstupa dosta od teoretskog standardnog, odnosno da teoretski standard onaj iz lingističkih "laboratorija", nije živo govor.
Po samoj definiciji jezika mislim da je sasvim jasno koji bi se trebao prilagoditi.

bome, sada kada smo ja i sunčec na istoj strani, nema nam stajanja

[Gluskab]

Michael Collins kaže:

Ali dobro znaš što sam mislio, kakav je to standard - AKO SE MORA UČITI, zar nije standard ono što imaš u sebi najranije.

Sve se uči, i govor i pisanje i pečenje mesa. Ništa nemaš u sebi najranije.

[Michael Collins]

Gluskab kaže:

Ne zajebava tebe samo č i ć nego i ije i je. Ti spadaš u "elitu" polupismenih na ovom forumu, pišeš na hrvatskom jeziku malo bolje od slastičara Albanca.
Jači od tebe je samo jedan davno banirani lik koji piše "područije, oružije, pijesma".

nemoj sad češ me rasplakati

sve mi diraj gramatiku mi ne diraj

Šalu na stranu mene doslovno boli za gramatiku, a na stranim forama sprdam te gramar nazi fanatike, no ja sam tu nebitan, ta ja sam samo obični forumaš, bitno je što je gotovo polovica Hrvata to nešto strano i neprirodno

[Gluskab]

Michael Collins kaže:

bitno je što je gotovo polovica Hrvata to nešto strano i neprirodno

Uopće nema dileme da u Hrvatskoj ima dosta polupismenih ljudi i da osnovne škole neki završavaju nezasluženo,ali to nije razlog da se neke stvari ne uči.
U abecedi ne postoji neprirodno, samo nenaučeno.

[thatfeel]

Michael Collins kaže:

Nije mi toliko problem štokavski, iako bih volio da je čakavski standard, ali to neko inzistiranje na razlici č i ć, mi je besmisleno, i dalje bez sarkazma tvrdim da bi trebali uvesti zajednički simbol za č i ć, i da se standard približi govoru velike većine Hrvata koji tu razliku ne poznaju, što u sjevernim krajevima što u obalnim

I dž/đ i ije/je. Više od pola Hrvata ne koriste i ne razlikuju ta slova u govoru uopće. A i oni koji razlikuju često krivo pišu. Ali probaj to reČi našim vrlim jezikoslovcima, odmah če te objesiti. "Sve mi diraj, samo ne moje drage komplikacije koje se ne koriste u govornom jeziku, stvaraju nepotrebne zavrzlame i čine cijelu naciju nepismenom".

[sunshinestar]

Gluskab kaže:

Uopće nema dileme da u Hrvatskoj ima dosta polupismenih ljudi i da osnovne škole neki završavaju nezasluženo,ali to nije razlog da se neke stvari ne uči.
U abecedi ne postoji neprirodno, samo nenaučeno.

hajmo ga još više mjenjat.
Hajmo izvlačit neke arhaizme napisane na glagoljici.
hajde da lingvisti ispadnu još si malo važniji.
Hajd da još malo više bude nepismenih.
Hajd još malo drame napravit.
Ajmo još da nam lingvisti budu po naslovnicama još malo drmaili o propasti i usnovratu školstva.
hajde da traže još par novih institucija kojma je funkcija sastančarenje lingvista, dnevce, recikliranje njihovih knjiga sa novim honorarima.
Ajde da nas spase od propasti.