Razmjena mišljenja o srednjim školama/fakultetima

[kajpa]

MAJAMAMA kaže:

Dakle smatram da nikako ne treba na početku života (složimo se da je 14 godina zaista početak, zametak zapravo nekog života) osobu prepustiti desetljećima tragične krivnje jer nije dobila drugu priliku,

Ali ...s tim se u stvari slazem i ja...a vjerujem i drugi. Ali situacija je takva da se u osmom razredu bira skola. A to hoce li se osoba prepustiti desetljecima ...to ovisi uveliko o toj samoj osobi..ako se ne probudi sa 15 ili 16, moze doci k sebi i sa 18 ili 20.
Nitko nije prepusten desetljecima krivnje zato jer je mozda u osnovnoj prosao s 4 ili tri i nije upisao gimnaziju.
Pa taj isto ima sanse biti uspjesan u mnogocemu...a na kraju krajeva moze i upisati fax. Uopce ne razumijem o cemu ti pricas.

Nekoga je zanimalo... imam 28 godinica, majka sam, stalno zaposlena studentica s tri ispita do kraja, suprugom i unajmljenim stanom u Zagrebu, radim u struci u kojoj krvavo zarađujem već službenih 5, a neslužbenih 10 godina... dakle mlada sam i po mnogima ovdje neiskusna, a po sebi još voljna ne razmišljati o ljudima kao o gotovim proizvodima s 14 godina, ma ni s 28 godina ako baš želite!!!

Imas 28 godina i studiras. Nekako mi se cini da te mozda ta odluka (ma kakva bila) nije odredila u tvojoj cetrnaestoj, nego da si eto pronasla i drugu priliku i nisi prepustena desetljecima krivnje...i patnje.

Moja je teza da bi svaki građanin ove naše debilne države trebao moći svladati isti program iz 3, dakle TRI osnovna predmeta za daljnji život - dakle matematike, hrvatskog (materinjeg nam) jezika i stranog jezika.

Teza ti je jako zgodna, ali mislim da nisi u pravu...dobar dio njih to ne moze svladati

Zato što bi moler ili trgovac ili automehaničar morao moći svladati hrvatski jezik i pročitati isti korpus književnih djela kao gimnazijalac, a da ga ovaj "guzonja" ne bi jednog dana etiketirao kao nepismena majmuna ili vladao njime iz sabornice nekim kvaziintelektualnim pošalicama u vidu ozbiljnih intelektualnih izjava i taktikom "zavadi pa vladaj".

Mislis da su ovi u sabornici neki intelektualci, obrazovaniji od tog automehanicara?
Ako bas hoce, taj moze citati i u slobodno vrijeme...nametnuti preopsiran program svima imo nema logike. Ali...ok, trebalo bi provjeriti koliko su strukovnjaci zainteresirani za dodatne sate i prosirenje programa.

Što se tiče ovog stava da su djeca koja imaju loše ocjene u osnovnoj lijena ili intelektualno zakinuta, evo imam blizak primjer osobe koja je u osnovnoj i srednjoj bila te "sreće" pa je sad, nakon zaista mukotrpna truda bliže okoline i poticanja na napredak isplivala kao jedna od intelektualno zrelijih osoba u svojoj generaciji... i takvih je mnogo.

Naravno da je i naravno da takvih ima...
Evo ja imam prijatelje koji su se u srednjoj drogirali i bili uzasni djaci, danas imaju privatne uspjesne poslove, obitelj...sve po propisu..
Medjutim zbog takvih se ne moze uvesti neko novo pravilo pri upisu...tipa ne primamo odlikase, nego one koji misle da su pametni.

Zaključujemo da nismo sa 7 ili 14 ili 18 ili 23 cjelovite osobe, slažemo se s tim da neka ponašanja treba kazniti, da ne treba poticati nerad, ali nisam to ni rekla. Rekla sam da treba osmisliti sustav u kojem će osoba i biti degradirana na nižu razinu ako to pokaže intelektualnim ili bilo kojim sposobnostima, ali također biti nagrađena ukoliko se pokaže da napreduje...

Imas neki prijedlog kako bi nekoga tko je OS prosao s 3 upisao se u strukovnu i tamo dobro uci i ima dobre ocjene trebalo nagraditi? Direktnim upisom na fax bez obzira sto ima 500 boljih od njega, ili sto?

Naravno, ne ide to unedogled, negdje mora postojati onaj presudni moment odabira krajnjeg zanimanja, ali mora li to biti u osnovnoj školi.

Ne mora..mnogi se predomisle i smisle i puno kasnije, ...cak prekinu fax, pa upisu drugi, jer su krivo odabrali.
Zasto mislis da ako ne upises gimnaziju, da ti je sudbina odredjena i da kasnije ne mozes vise nista?
Evo decko iz mog susjedsva...ne znam u koju je srednju isao, ali islo mu jako lose...problemi, jedinice, markiranje... Jedva je to nekako izgurao i jedva docekao da se zaposli. Radio je neko krace vrijeme...i onda odlucio studirati, sad je uspjesni student strojarstva.

[morbidangel]

MAJAMAMA kaže:

Moja je teza da bi svaki građanin ove naše debilne države trebao moći svladati isti program iz 3, dakle TRI osnovna predmeta za daljnji život - dakle matematike, hrvatskog (materinjeg nam) jezika i stranog jezika.

Zašto?

Zato što za 2 može i frizerka naučiti integrale i derivacije, a za 5 i složene jednadžbe s tri nepoznanice bome, a što će joj možda otvoriti oči u vezi s činjenicom da ne diže kredit od 100 000 eura na 30 godina, nego da će pola života plaćati kamate... i da je to neodrživ sustav (malo puno karikiram, ali shvatit ćete poantu).

Zato što bi moler ili trgovac ili automehaničar morao moći svladati hrvatski jezik i pročitati isti korpus književnih djela kao gimnazijalac, a da ga ovaj "guzonja" ne bi jednog dana etiketirao kao nepismena majmuna ili vladao njime iz sabornice nekim kvaziintelektualnim pošalicama u vidu ozbiljnih intelektualnih izjava i taktikom "zavadi pa vladaj".

Zato što bi jedna pedikerka, čistačica, konobarica (pogotovo) morala moći svladati jedan strani jezik u svom životu, e da mu isto ono iz gornjeg odjeljka ne bi radio neki belosvetski kvaziintelektualac (ne mora biti ni kvazi-).

Teza ti je u startu pogrešna. Zapravo čak ni nije teza nego samo želja.

Bilo bi lijepo kad bi stvarno svaki učenik mogao (kad bi htio) savladati ta tri "osnovna" predmeta, ali na žalost svih nas, ne mogu. Shvati: N.E. M.O.G.U. Ne mogu!
Niti će prosječna frizerka ikad naučiti integrirati, niti će prosječni maler ikad čitati (i razumijeti) Baudelairea ili Shakespearea (eventualno nekakvu skraćenu verziju). Sigurno imaš u rodbini kakvog školarca, malo razgovaraj s njime, osobito ako je "prosječan" učenik, daj nek ti pokaže bilježnicu itd. odmah će ti biti jasnije.
Ej, u osmom razredu sam vidio nepismenije učenike od moje 90-godišnje bake koja je išla samo 4 razreda pučke škole, pa one koji još dobro ne čitaju i nemaju dovoljan fond riječi da bi uopće shvatili tekst i odgovorili na pitanja ispod, pa učenike koji s dva trokuta ne znaju nacrtati dva paralelna pravca itd. da se više ne prisjećam te tragikomedije.

I uspoređivanje likovnog s "osnovnim" predmetima (pišem pod navodnicima jer bi se dalo raspravljati koji su osnovni) je valjana analogija. Nemaju svi iste slikarske, crtačke i kiparske sposobnosti, pa tako nemaju ni potrebne sposobnosti za savladavanje težeg programa matematike, stranog i materinjeg jezika.

[zbunjenixx]

MAJAMAMA kaže:

Moja je teza da bi svaki građanin ove naše debilne države trebao moći svladati isti program iz 3, dakle TRI osnovna predmeta za daljnji život - dakle matematike, hrvatskog (materinjeg nam) jezika i stranog jezika.

Zašto?

Zato što za 2 može i frizerka naučiti integrale i derivacije, a za 5 i složene jednadžbe s tri nepoznanice bome, a što će joj možda otvoriti oči u vezi s činjenicom da ne diže kredit od 100 000 eura na 30 godina, nego da će pola života plaćati kamate... i da je to neodrživ sustav (malo puno karikiram, ali shvatit ćete poantu).

Zato što bi moler ili trgovac ili automehaničar morao moći svladati hrvatski jezik i pročitati isti korpus književnih djela kao gimnazijalac, a da ga ovaj "guzonja" ne bi jednog dana etiketirao kao nepismena majmuna ili vladao njime iz sabornice nekim kvaziintelektualnim pošalicama u vidu ozbiljnih intelektualnih izjava i taktikom "zavadi pa vladaj".

..

Jasno je da bi svaki građanin trebao moći svladati siti program iz 3 osnovna predmeta, ali SAMO OSNOVNI PROGRAM, a neki napredni program samo za one koji su to sposobni. ne treba mehaničaru ni frizerki integral ili derivacija.
mehaničaru treba tablica množenja i pitagorin poučak.

nažalost, masa studenata na 2-3godini (tehničkih fakulteta) ne zna gradivo iz 2-3 razreda gimnazije (mislim na matematiku), masa studenata ne zna složiti 3 rečenice, polupismeni su. a najfascinantnije je kad netko tko završi filozofski ne zna padeže (a ima ih kolko hoćeš, pretežno iz kajkavskog govornog područja).

[MMovca]

morbidangel kaže:

Teza ti je u startu pogrešna. Zapravo čak ni nije teza nego samo želja.

Bilo bi lijepo kad bi stvarno svaki učenik mogao (kad bi htio) savladati ta tri "osnovna" predmeta, ali na žalost svih nas, ne mogu. Shvati: N.E. M.O.G.U. Ne mogu!
Niti će prosječna frizerka ikad naučiti integrirati, niti će prosječni maler ikad čitati (i razumijeti) Baudelairea ili Shakespearea (eventualno nekakvu skraćenu verziju). Sigurno imaš u rodbini kakvog školarca, malo razgovaraj s njime, osobito ako je "prosječan" učenik, daj nek ti pokaže bilježnicu itd. odmah će ti biti jasnije.
Ej, u osmom razredu sam vidio nepismenije učenike od moje 90-godišnje bake koja je išla samo 4 razreda pučke škole, pa one koji još dobro ne čitaju i nemaju dovoljan fond riječi da bi uopće shvatili tekst i odgovorili na pitanja ispod, pa učenike koji s dva trokuta ne znaju nacrtati dva paralelna pravca itd. da se više ne prisjećam te tragikomedije.

I uspoređivanje likovnog s "osnovnim" predmetima (pišem pod navodnicima jer bi se dalo raspravljati koji su osnovni) je valjana analogija. Nemaju svi iste slikarske, crtačke i kiparske sposobnosti, pa tako nemaju ni potrebne sposobnosti za savladavanje težeg programa matematike, stranog i materinjeg jezika.

Evo upravo danas bila na frizuri kod žene koja čita Kafkin Dvorac... svidjela joj se moja interpretacija pa čita, i nije ju sram pitati kad ne zna... i uči i meni se srce razgali kad vidim kako upija!

Frend mi ima informatičku firmu, a jedva prolazio srednju...

Takvo unižavanje nečijih sposobnosti može proizaći samo iz bolesna društva u cijelosti.

Što se tiče osnovnih predmeta, mislim da bi se i tu dalo što ispraviti, ali generalno nisu to neka visoka potraživanja iz tih triju predmeta, a nepotrebno se smanjuje opseg potrebna znanja svim školama koje nisu gimnazije... što naravno pogoduje sustavu u kojem mudonje vladaju "neobrazovanom" masom...

Smisao moga zvanja i životnog poziva jest taj da vjerujem i poštujem činjenicu da nitko nije intelektualno zakinut ukoliko zaista nema za to predispozicije koje su zdravstveno uvjetovane, a takvi su označeni kao oni s posebnim potrebama, dakle svi ostali imaju mogućnost, samo sam ja ta koja tu mogućnost iz njih vadi... to ti je kao s Aristotelovim mimesisom... kamen u sebi već sadrži potenciju postajanja nečim, to nije samo kamen i njegova je sadržina ona mogućnost koja u njemu živi...

Ta čak i oni s posebnim potrebama razvijaju sposobnosti koje nadilaze bilo čija očekivanja jer su odmah označeni kao oni koji ne mogu... zašto zdrava djeca ne bi mogla dostizati puni potencijal... zašto bi odluku o dosegu svoga potencijala morala donositi sa 14 godina?

Što se tiče nagrađivanja, nisam mislila na izravan upis na faks (klasično balkansko silogiziranje - daj mu na pladnju), nego sam mislila na mogućnost da se dijete, ukoliko pokaže napredak, ponovno premjesti iz jednog oblika obrazovanja u drugi, u kojemu može napredovati dalje...

Naravno, zamisao ne opstoji jer smo mi idiotsko društvo koje zapravo i ne treba obrazovati ništa drugo osim gimazijalaca jer obrt nam izumire pod utjecajem stotina godina zatiranja kritičkog razmišljanja o svijetu oko nas... nas je već davno pregazila ta osnovna razina kolonijalizacije, neobrazovani smo, neuki i nenaučeni na eksterno pozicioniranje u odnosu na život... a mislimo, kao jedared i Ivica Kičmanović, da iz blata na asfalt prelaziš nekim tamo naukovanjem... koje se na kraju ispostavi lažnim i u službi sistema, još zatupljenijim od onoga iz kojeg bježiš...

Moja utopija, moj život, samo se nadam da ću u sljedećih 40 godina prenijeti ovu ljubav i ovaj način razmišljanja u kojem ne dam da me smjeste među one koji neće uspjeti na što više novih generacija... jer i sama sam bila (u nekom segmentu) dio te ekipe koja nije predodređena za uspjeh (u socijalnom i psihološkom smislu) pa mi se svaki dan objelodanjuje da je svaka njihova ladica u koju su me trpali pukla pod snagom volje...

Evo ni pravnicima ne trebaju integrali, meni isto nije trebalo nakon srednje, FER-ovcima nije trebao Strij liti divji čovik... možemo tako unedogled. Primarna tri predmeta moraju biti ista kako bi se svima omogućile iste polazne točke, a o tome što je potrebno i što je zastarjelo u našem kurikulumu možemo satima... Također, ako hoće? Svaki bi normalan roditelj morao biti sposoban djetete odgajati tako da zna koje su mu obaveze i što su temeljna znanja u obrazovnom sustavu, a to je već toliko ogroman problem da mi se riga jer podrazumijeva shvaćanje ovih novih roditelja da moraju biti roditelji, a ne dočekivači pred školom i očajnici koji djecu valjda nisu htjeli imati.

[kajpa]

MAJAMAMA kaže:

Evo upravo danas bila na frizuri kod žene koja čita Kafkin Dvorac... svidjela joj se moja interpretacija pa čita, i nije ju sram pitati kad ne zna... i uči i meni se srce razgali kad vidim kako upija!

Frend mi ima informatičku firmu, a jedva prolazio srednju...

Takvo unižavanje nečijih sposobnosti može proizaći samo iz bolesna društva u cijelosti.

Nikako ne mogu dokuciti sto tebe muci...
Tip je jedva prolazio srednju, a sad ima informaticku firmu...to je nesto lose? Ili je dokaz da ga skolski neuspjeh nije odredio.
I moj je frend bio los djak i danas ima informaticki obrt... uspio je. Sto bi jos trebalo?

Ta čak i oni s posebnim potrebama razvijaju sposobnosti koje nadilaze bilo čija očekivanja jer su odmah označeni kao oni koji ne mogu... zašto zdrava djeca ne bi mogla dostizati puni potencijal... zašto bi odluku o dosegu svoga potencijala morala donositi sa 14 godina?

Pa i nemoraju...moraju samo odabrati srednju skolu...kasnije se mogu razvijati i iskoristavati svoje potencijale koliko zele.

Što se tiče nagrađivanja, nisam mislila na izravan upis na faks (klasično balkansko silogiziranje - daj mu na pladnju), nego sam mislila na mogućnost da se dijete, ukoliko pokaže napredak, ponovno premjesti iz jednog oblika obrazovanja u drugi, u kojemu može napredovati dalje...

A kako to realizirati?
Ok, ja sam za...ako netko polozi sve predmete koji je imao gimnazijalac do tog nekog trenutka...nek se upise. Ali ne u vecernjoj, nego u toj gimnaziji u koju zeli.

Naravno, zamisao ne opstoji jer smo mi idiotsko društvo koje zapravo i ne treba obrazovati ništa drugo osim gimazijalaca jer obrt

I informatika je obrt. Mislis na neki odredjeni obrt?

Moja utopija, moj život, samo se nadam da ću u sljedećih 40 godina prenijeti ovu ljubav i ovaj način razmišljanja u kojem ne dam da me smjeste među one koji neće uspjeti

Nitko nikog ne bi smio smjestavati medju one koji nece uspjeti.
Tvoj frend koji je bio los u skoli, i moja dva (i jos mnogo njih) su uspjeli...
Biti upisan u strukovnu skolu nije neuspjeh, niti je sudbonosni znak zivotnog neuspjeha. Kao sto biti upisan u gimnaziju nije garancija bas nicega, nikakvog uspjeha...bas naprotiv, moje je misljenje da ce mozda dalje dogurati onaj tko odabere sa zeljom neku strukovnu skolu nego onaj koj upise gimnaziju reda radi, jer ne zna sto bi.

na što više novih generacija... jer i sama sam bila (u nekom segmentu) dio te ekipe koja nije predodređena za uspjeh (u socijalnom i psihološkom smislu) pa mi se svaki dan objelodanjuje da je svaka njihova ladica u koju su me trpali pukla pod snagom volje...

Ne zam tko je tebe i zasto utrpavao, ali ocito je da si dogurala dalje od strukovne skole. Ako mozes ti, mogu i drugi.

[happygoose]

Samo zelim reci da u sushtini shvacam MAJAMAMA-u i njezinu frustraciju.Sustav je slozen tako da stvara elite i one malo manje elitne...ali to je ionako rashirena pojava i u EU...nije to nesto specificno za rh. opcenito zemlje istocne europe i pojedine zapdane su opterecene fahovskim obrazovanjem mladih...

vecina se nece sloziti, no jedino je rijeshenje IMHO, jedan standard, jedna srednja skola za sve...pa nakon mature neka odlucuju sto ce i kako ce...oni koji zele zvanje ili neki od poziva, tipa frizer, automehanicar se vrlo brzo i vrlo lako moze kroz politehnicke skole(a nakon srednje) obrazovati i raditi praksu.Time se ne gubi nista na opcem obrazovanju koje bi dobli u srednjoj.Oni koji zele dalje na pravo, medicinu ili astorfiziku mogu dalje na fakultete.

Time bi digli i opcu obrazovanost populacije, koja je prilichno niska.A trziste rada bi bilo puno fleksibilnije.

mislim da drzava nema pravo odlucivati o necjem pozivu i odabiru zvanja sa 14 godina.a najveci resurs koji imamo su ljudi.

Optereceni smo titulama, elitama, pozicijama u drustvu...zato i imamo takav sustav srednjeg obrazovanja...
mi uporno i dalje skolujemo generacije mladih ljudi koji nece raditi niti dana u struci.uporno i dalje mislmo da cemo istim metodama dobiti bolje ako ne i fantasticne rezultate...

[miss daisy]

MAJAMAMA kaže:

Moja je teza da bi svaki građanin ove naše debilne države trebao moći svladati isti program iz 3, dakle TRI osnovna predmeta za daljnji život - dakle matematike, hrvatskog (materinjeg nam) jezika i stranog jezika.

Zašto?

Zato što za 2 može i frizerka naučiti integrale i derivacije, a za 5 i složene jednadžbe s tri nepoznanice bome, a što će joj možda otvoriti oči u vezi s činjenicom da ne diže kredit od 100 000 eura na 30 godina, nego da će pola života plaćati kamate... i da je to neodrživ sustav (malo puno karikiram, ali shvatit ćete poantu).

happygoose kaže:

vecina se nece sloziti, no jedino je rijeshenje IMHO, jedan standard, jedna srednja skola za sve...pa nakon mature neka odlucuju sto ce i kako ce...

je li onda rješenje da u toj jednoobraznoj srednjoj školi imamo samo osnovnu razinu matematike/hrvatskog?

dakle, matematika ne bi išla do derivacija i integrala.

jer MAJAMAMA, ne mogu svi to svladati.
derivacije i integrali (nek me ispravi neki prof. matematike ako griješim) su u stvari samo niz formula, a da bi ti uspješno izašao na kraj s njima, ti moraš znati sve prethodno gradivo matematike. inače ne ide.

i ne, ne mogu to svi. u mojoj osnovnoj školi, ljudi su imali problema sa dijeljenjem. na kraju osmog razreda, dobrom dijelu ljudi matematika je bila omraženi predmet. a do kud stigne gradivo osnovne škole iz matematike, do kvadratne jednadžbe?


znači, ako je rješenje isti srednjoškolski program, odnosno "isti program iz 3, dakle TRI osnovna predmeta za daljnji život" tada bi on trebao biti bliži strukovnim školama, nego gimnazijama.
pa mogu postojati izborni iz npr. "napredne matematike", za one koji ne muče muku s trigonometrijskim funkcijama.

međutim, ne vidim kako će to znatnije utjecati na taj nazovi "elitizam". opet će samo manji dio učenika tih srednjih škola svladavati "napredne predmete", i opet će manji dio ići na fakultete.

istina, pomaknut će se dob u kojem se rade ti "životni izbori". ali, izbori se na kraju krajeva rade čitav život. i rezultat istog izbora, odabira srednje škole npr., ne znači da će osobe biti jednako sretne/nesretne u životu.
frizerka može imati uspješan obrt i zapošljavati 5 osoba, dok će prof. matematike životariti sa 5000 kn do penzije, a dipl. pravnik neće možda nikad naći posao u struci.

družim se sa ljudi raznolikog obrazovanja, od osobe koja je nakon osnovne napustila srednju i onda kasnije završila večernju, ljudi sa trogodišnjim strukovnim školama, pa do ljudi koji su na doktoratima, koliko je tko uspješno interpretirao Shakespearea ili rješavao zadatke o sinusu i kosinusu stvarno na kraju ne znači previše, puno tu više varijabli ulazi u obzir.


na kraju, ljudi nemaju i nikad neće imati iste polazne točne ne samo zato što nemaju jednake sposobnosti i vještine, već i što ne odrastaju u istim uvjetima. to je utopija, a najbliže tome u RL bi bilo da djecu odgajaju nekakvi državni internati, pa da svi kreću od istog, a samo na temelju sposobnosti (genetskih predispozicija) te usmjeravaju dalje (hint: sjeverna koreja ).

[kajpa]

miss daisy kaže:

i ne, ne mogu to svi. u mojoj osnovnoj školi, ljudi su imali problema sa dijeljenjem. na kraju osmog razreda, dobrom dijelu ljudi matematika je bila omraženi predmet.

istina, pomaknut će se dob u kojem se rade ti "životni izbori". ali, izbori se na kraju krajeva rade čitav život. i rezultat istog izbora, odabira srednje škole npr., ne znači da će osobe biti jednako sretne/nesretne u životu.
frizerka može imati uspješan obrt i zapošljavati 5 osoba, dok će prof. matematike životariti sa 5000 kn do penzije, a dipl. pravnik neće možda nikad naći posao u struci.

na kraju, ljudi nemaju i nikad neće imati iste polazne točne ne samo zato što nemaju jednake sposobnosti i vještine, već i što ne odrastaju u istim uvjetima.

Osnovni smisao strukovnih je valjda to da dijete sa 17-18 godina ima kruh u rukama, da je naucilo nesto raditi. Mnogi nemaju mogucnosti (intelektualne/materijalne) i/ili volje za ici dalje i zele se nakon srednje zaposliti. Netko zeli biti frizer/maler/automehanicar...nametati mu 4 godine srednje (s polugimnazijskim programom), pa da se tek nakon toga upisuje u neku skolu za to sto zeli nema bas smisla...
Ima djece koja u OS prolaze sasvim solidno (cak s 5), pa onda u nekom drugom srednje odluce napustiti skolovanje - znam ih dvoje takvih...jedno nesto pokusava u vecernjoj (gimnazija), a drugo se prebacilo u trogodisnju....da sto prije to nekako zgotovi...zavrsi srednju.
Mnogima se opcija s 4 godine strukovne skole s programom koji je zahtjevan kao gimnazijski, nikako ne bi dopala...narocito opcija da nakon ta 4 razreda mora jos ici u skolu jer u te 4 godine ne dobiva nikavu struku....obzirom da je izbor prebacen s 14 na 18 godina..
Koja bi onda bila svrha takvih strukovno-gimnazijskih skola, ako na kraju dijete niti ima papir niti zna nesto raditi?
Kao sto si napisala...uspjesnih ljudi ima ..bez obzira kakvi su bili u OS i kakav su odabir napravili sa 14 godina...nije to bas tako sudbonosan odabir. Onaj tko ima volju naci ce nacina da zavrsi ono sto zeli. (obiteljska podrska je dobrodosla, ali neki i bez toga uspiju)

[SummerNight]

ja sam druga generacija trogodisnjih skola. upisala sam fotografsku jer mi je to bilo fora iako sam upala i u tekstilnu na dizajn, ovo je bio 3 godine a kako mi skola nije bila najdraza stvar na svijetu, tako sam odabrala trogodisnju.
Tada se jos govorilo da cemo moci na fax bez problema.
I sto je najgore od svega, imali smo gotovo identican program s 4godisnjima jer jos nisu postojale knjige za trogodisnje skole
neke lekcije su bile preskocene, ali vecinom je cetverogodisnji program zguran u 3 godine bio.
i tako, negde pocetkom 3 razreda su nam rekli da necemo moci na fax. I da nam nece organizirati nikakavu 4tu dopunsku godinu koju bi mogli zavrsiti oni koji zele.
Pa sam nakon srednje upisala dopisnu i zavrsila ekonomsku dopisno, uz rad. I onda sse upisala na fax.
Ono sto sam htjela reci je da kad nesto hoces onda te trogodisnja skola nece u tome sprijeciti.
ali svakako bi se trebala omoguciti dodatna besplatna godina onima kojima dodje iz dupeta u glavu malo kasnije.
Jer naprosto nije istina da oni koji imaju lose ocjene u osnovnoj, nemaju kapacieta za fax.
postoji i pubertet, postoji milion stvari koje utjecu na ocjene.

[kajpa]

SummerNight kaže:

j
Pa sam nakon srednje upisala dopisnu i zavrsila ekonomsku dopisno, uz rad. I onda sse upisala na fax.
Ono sto sam htjela reci je da kad nesto hoces onda te trogodisnja skola nece u tome sprijeciti.

ali svakako bi se trebala omoguciti dodatna besplatna godina onima kojima dodje iz dupeta u glavu malo kasnije.

To bi bilo ok..samo pitanje je kakva bi to bila godina....ako je ta neka skola trogodisnja i zavrsila je...sto bi onda bilo u toj cetvrtoj godini...program neke druge skole..ili ...
Ako pak smisle tu cetvrtu godinu...onda bi bilo logicnije da jednostavno ne bude vise trogodisnje, vec da bude cetverogodisnja.
Ali u svakom slucaju slazem se da bi neka opcija...polaganja nekih ispita ili vec nesto ...u toj godini trebala postojati kako bi svi mogli na fax.
Ili u stvari, mozda bi trebalo svima dozvoliti pristup maturi, pa ako onaj iz trogodisnje zna vise...neka ima pravo upisa.
Ali...ne bi bilo fer isto vrednovati ocjene iz srednje..jer nije isto sto je netko ucio 4 godine, a netko 3...pa onda mozda ubaciti neki koeficijent ...(kao za B razinu na maturi) koji bi malo manje vrednovao te ocjene iz trogodisnje.

Jer naprosto nije istina da oni koji imaju lose ocjene u osnovnoj, nemaju kapacieta za fax.

Nije.
Kao sto nije apsolutna istina da ga imaju oni koji prolaze u OS s 5.

postoji i pubertet, postoji milion stvari koje utjecu na ocjene.

Istina.

[SummerNight]

a ne znam kakva, svojedobno je srednja graficka imala tu 4tu godinu koju si mogao zavrsiti.
pretpostavljam da bi se prilicno lako mogao sloziti program neki, i dalje strukovni ali s 4tim stupnjem kao nekom nadogradnjom.
i, ne znam da li je jos uvijek takvo stanje, ali kad je meni ta tematika bila vazna, ljudi iz 4godisnjih strukovnih skola su imali losije mogucnosti da se upisu na nastavni strukovni fax od ljudi iz gimnazija jer nisu imali predmete koji su se uzimali u obzir.

[happygoose]

kajperinja kaže:

Osnovni smisao strukovnih je valjda to da dijete sa 17-18 godina ima kruh u rukama, da je naucilo nesto raditi.

ali nemaju ga, kruh jel.i zapravo mladi su najmanje zastupljeni u strukturi zaposlenih...i imamo neslavno mjesto u europi po zaposlenosti mladih ljudi...

niti imamo trziste, niti ekonomiju da zaposlimo ljude koji imaju "kruh" u rukama...

tako da ti mitovi o zaposljavanju nakon srednje su samo to.mitovi.

zato sad imamo programe zaposljavanja koji placaju 1600 kuna, ne bi li dobili iskustvo i praksu...

[kajpa]

happygoose kaže:

ali nemaju ga, kruh jel.i zapravo mladi su najmanje zastupljeni u strukturi zaposlenih...i imamo neslavno mjesto u europi po zaposlenosti mladih ljudi...

niti imamo trziste, niti ekonomiju da zaposlimo ljude koji imaju "kruh" u rukama...

Da, jasno, ali to o cemu pricas je nesto drugo...struku imaju..kuhari, pizzmajstori ...frizeri, stolari (vidjeh na ambienti mlade stolare...cini mi se da stvarno znaju sto rade) nakon skole ipak kolko-tolko znaju nesto raditi...(naravno, ne super bas isti cas, ali mogu traziti posao u struci)

tako da ti mitovi o zaposljavanju nakon srednje su samo to.mitovi.

A kad ce se frizerka zaposliti ako ne nakon srednje...trebala bi i neki faks zavrsiti ili sto? Nisam mislila dan -dva nakon srednje, niti godinu nakon srednje...vec sa strukom srednje skole.

zato sad imamo programe zaposljavanja koji placaju 1600 kuna, ne bi li dobili iskustvo i praksu...

Ko, kome, sto?

[MMovca]

Profulale ste smisao, riječ je o tri osnovna predmeta...

Drugo, moje je razmišljanje sezalo, evo pojednostavit ću to... do tih razmjera da bi se nekoga gimnazijalca moglo zbog loših usjeha (ne samo ocjenama) šupiti u nešto niže klase, a nekog iz strukovne u gimnaziju, išlo bi to do trogodišnje razine ukoliko bi bilo potrebno... dakle sustav u kojem su djeca fluentna, moguće je, ako se pojavi želja i volja, varirati do određene granice kad bi se moralo odlučiti za fakultet.

Razine znanja iz triju osnovnih predmeta morale bi se preispitati i naravno osuvremeniti tako da bi se primjerice matematičko znanje prikazalo u primjeni više nego samo kroz rješavanje zadataka... postojali bi dodatni programi za one koji bi se profilirali ranije, koji bi znali što žele od ranije dobi, ali bi svi primili i mogli primiti u startu isto znanje... s tim bi se moglo bolje raditi i ljudi bi bili obrazovaniji.

Slično je s fakultetima - sveučilište koje je otvoreno, mogućnost odabira specijalizirana studija tek na primjerice diplomskom studiju, a onda usmjereno napredovanje... mogućnost slušanja primjerice atomske fizike i povijesti umjetnosti kao jednakovrijednih glavnih predmeta, a usavršavanje nakon određenog razdoblja...

[beryozinka]

Majamama, u osnovi razumijem što želiš reći i slažem se s tim da bi svi trebali imati jednake mogućnosti. U principu u ovoj državi još uvijek to i imamo: svi idu u jednake (po programima) osnovne škole. (To kako se u njima uči tj. ne uči je drugi par rukava). Ali, ne slažem se s tobom da bi se gimnazijalce moglo "šupirati", kako ti kažeš, u strukovne škole i obrnuto, jer je profil tih škola potpuno drugačiji. Gimnazijalac, bio on dobar ili loš, dobija u toj školi usmjerenje za neke, nazovimo ih još uvijek tako, "duhovne znanosti" tipa filozofija, sociologija, itd. tj. čitav je program usmjeren da stvara intelektualce, "knjiške tipove", dok su u strukovnoj školi, ako i ima tih predmeta tipa estetika, sociologija itd., ti predmeti gledaju samo kao nadogradnja struci, a ne možebitno buduća struka sama. To je velika razlika, po mom mišljenju, i zbog toga mislim da je ovo što si iznijela gore zapravo vrlo nepravedna i nemoguća ideja.

[happygoose]

kajperinja kaže:

Da, jasno, ali to o cemu pricas je nesto drugo...struku imaju..kuhari, pizzmajstori ...frizeri, stolari (vidjeh na ambienti mlade stolare...cini mi se da stvarno znaju sto rade) nakon skole ipak kolko-tolko znaju nesto raditi...(naravno, ne super bas isti cas, ali mogu traziti posao u struci)

A kad ce se frizerka zaposliti ako ne nakon srednje...trebala bi i neki faks zavrsiti ili sto? Nisam mislila dan -dva nakon srednje, niti godinu nakon srednje...vec sa strukom srednje skole.

Ko, kome, sto?

stvarno..ja stvarno ne kuzim je li ti ne razumijes napisano ili trolas bezveze...

mladi su nezposhljivi...ni oni veci ne mogu naci posao...a a ko si 40 ili 50 godina ravno lutriji...

[buditedobro]

MAJAMAMA kaže:

Evo upravo danas bila na frizuri kod žene koja čita Kafkin Dvorac... svidjela joj se moja interpretacija pa čita, i nije ju sram pitati kad ne zna... i uči i meni se srce razgali kad vidim kako upija!

Frend mi ima informatičku firmu, a jedva prolazio srednju...

Takvo unižavanje nečijih sposobnosti može proizaći samo iz bolesna društva u cijelosti.

Što se tiče osnovnih predmeta, mislim da bi se i tu dalo što ispraviti, ali generalno nisu to neka visoka potraživanja iz tih triju predmeta, a nepotrebno se smanjuje opseg potrebna znanja svim školama koje nisu gimnazije... što naravno pogoduje sustavu u kojem mudonje vladaju "neobrazovanom" masom....

Potpuno razumijem i podržavam što si napisala.

[mlada38]

po mom mišljenju uz ocjene iz osnovne škole bi se trebao pisati i neki prijemni koji bi bio bitniji od ocjena jer one su stvarno tako nerealne.
neki nastavnici lako davaju dobre ocjene, neki opet traže jako puno i strogi su na ocjenama, neki smanje gradivo koje treba naučiti jer ga smatraju preopširnim, neki opet pitaju do najsitnijh detalja....znači, dolaze djeca iz 5 različitih škola i znanje za ocjenu 5 je različito.
dalje, u nekim školama imate nastavnike npr. tehničkog, vjeronauka, likovnog, glazbenog koji zaista briju da je njihov predmet jako bitan pa se djeca dobro oznoje učeći ga, naravno manje je vremena za one osnovne predmete o kojima govorimo, rezultat- slabije i ocjene i znanje.
što se tiče dodatnih bodova, mislim da su djeca koja pohađaju izvannastvne aktivnosti te bodove zaslužili, moja kćer (7. razred-vrlo dobar učenik, ali sam jako osjetljiva na nju ) ide u glazbenu školu i na folklor u čemu je jako uspješna, ali njezino vrijeme koje dnevno može provesti za knjigom je realno puuuuuuuno manje od onoga koji samo ide u školu, dakle, ne podcjenjujem dijete kojemu se ne da ništa sa strane, ali cijenimo dijete koje želi nešto više.

[kajpa]

mlada38 kaže:

što se tiče dodatnih bodova, mislim da su djeca koja pohađaju izvannastvne aktivnosti te bodove zaslužili, moja kćer (7. razred-vrlo dobar učenik, ali sam jako osjetljiva na nju )

Sto znaci ova recenica, tj. ovaj "ali"...kave veze ima njen skolski uspjeh s ostatkom recenice?

ide u glazbenu školu i na folklor u čemu je jako uspješna, ali njezino vrijeme koje dnevno može provesti za knjigom je realno puuuuuuuno manje od onoga koji samo ide u školu,

I vrijeme onog djeteta koje se puno igra vani je puno manje od onog koje sjedi cjele dane uz knjigu.
Kao i onog koji doma veze goblene, bavi se origamijem, ili mozda dosta pomaze po kuci roditeljima u kucanskim poslovima...ili u nekom obiteljskom poslu.
To sto neko dijete nema vremena za skolu jer za to vrijeme plese folklor...meni ne bi trebalo imati nikavu vezu s upisima, jer skole upisuju one koji imaju bolje ocjene, koji vise znaju, koji su vise pokazali u skoli. Mozda tvoja ne bi bila bolji djak niti da je imala vise vremena... Nekako mi se ne cini da je plesanje folklora bitno za upis u gimnaziju...i nije mi u redu da od dvoje djece prednost pri upisu dobije onaj sa losijim ocjenama (pretpostavit cemo da se radi o losijem znanju , iako naravno to ne mora biti tocno, ali druge vage za sada nema) od onog koji je u svoje slobodno vrijeme radio ono sto ga veseli - npr. plesao.
Po meni bi takve bodove dobivali samo oni cija aktivnost ima veze sa skolom u koju se upisuju.
Btw. koliko onda dobiva bodova za muzicku i folklor?

dakle, ne podcjenjujem dijete kojemu se ne da ništa sa strane, ali cijenimo dijete koje želi nešto više.

I ja ga cijenim.
Ali ne bih za to dala bodove za upis.

[miss daisy]

MAJAMAMA kaže:

Drugo, moje je razmišljanje sezalo, evo pojednostavit ću to... do tih razmjera da bi se nekoga gimnazijalca moglo zbog loših usjeha (ne samo ocjenama) šupiti u nešto niže klase, a nekog iz strukovne u gimnaziju, išlo bi to do trogodišnje razine ukoliko bi bilo potrebno... dakle sustav u kojem su djeca fluentna, moguće je, ako se pojavi želja i volja, varirati do određene granice kad bi se moralo odlučiti za fakultet.

meni nije jasno kako bi ti ovo provela u praksi, pa ako možeš malo pojasniti?

ja sad zamišljam kako bi ti svake školske godine radila izmjene učenika po školama, što je naravno nemoguće, jer kako da netko nakon dvije godine frizerske ide u gimnaziju ili obratno, kad mu nedostaju te dvije godine gimnazijskog programa ili struke.
a da ne govorimo da tada dijete mijenja razred i prijatelje, ponavljačima koji ostaju u istoj školi je to stres, a kamoli ovako da ih u druge škole stalno seliš.

i gdje bi ti s neuspješnim gimnazijalcem, kako ćeš odlučiti je li za frizersku ili građevinsku? morat će se okušati u svim zanimanjima pa ćemo metodom pokušaja i pogrešaka doći do ispravne srednje škole, koju će završiti sa 30 godina?

Slično je s fakultetima - sveučilište koje je otvoreno, mogućnost odabira specijalizirana studija tek na primjerice diplomskom studiju, a onda usmjereno napredovanje... mogućnost slušanja primjerice atomske fizike i povijesti umjetnosti kao jednakovrijednih glavnih predmeta, a usavršavanje nakon određenog razdoblja...

problem takve otvorenosti je što je se kasno počneš usavršavati, tj kad ćeš početi savladavati ono što ćeš raditi?
jer lijepo je obrazovati renesansnog čovjeka, ali svi mi na kraju završavamo srednje škole i fakultete da bismo stekli znanje potrebno za rad, a ne znanje samo po sebi.
na kraju, kome je to toga, uvijek može čitati i učiti u slobodno vrijeme, baš kao što tvoja frizerka čita Kafku. vidiš da je srednjoškolsko obrazovanje nije svelo na 24 sata, ljudi sebe sami na to svedu.