Filozofija Misaone teme lišene dogme |
|
|
17.11.2016., 00:49
|
#41
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 13,559
|
Quote:
mantisa kaže:
Ja mislim da je utemeljena na stvarnosti. I provjerena u stvarnosti.
Od pocetaka ljudskog razmisljanja.
Ne znam samo dal nam je urodjena (ili samo potencijal) ili ju naucimo.
|
A na čemu je utemeljena stvarnost? Da stvarnost nije logična, onda ne bi bilo ni logičkog razmišljanja.
|
|
|
17.11.2016., 00:50
|
#42
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2013.
Postova: 30,222
|
Quote:
Nea-- kaže:
Ali, odakle ti ideja za eksperimentiranje?
Kako si došla do toga da ćeš eksperimentom nešto ustanoviti?
Zašto baš eksperimentom? A ne npr bacanjem kamena udalj?
|
Bacanje kamena je eksperiment.
Ako postavimo neki zakon koji bi trebao objasnjavati pojave u prirodi, onda bi trebalo provjeriti da li on zbilja funkcionira.
Potreba za logikom se pojavila radi predvidjanja onog sto ce se desiti u buducnosti.
|
|
|
17.11.2016., 00:52
|
#43
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2013.
Postova: 30,222
|
Quote:
Jednostavko kaže:
A na čemu je utemeljena stvarnost? Da stvarnost nije logična, onda ne bi bilo ni logičkog razmišljanja.
|
Da. Ili bi ono bilo drugacije.
|
|
|
17.11.2016., 00:58
|
#44
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 13,559
|
Quote:
mantisa kaže:
Da. Ili bi ono bilo drugacije.
|
Ne bi bilo drugačije, nego ga ne bi ni bilo. Razmišljanje je razmišljanje samo ako je logično. Ne može postojati "drugačija" logika.
|
|
|
17.11.2016., 01:02
|
#45
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2003.
Postova: 1,931
|
WAND 1
Quote:
A koje su to sposobnosti ? Prvi put čujem...
|
Preteška je to materija za tvoj uzrast.
|
|
|
17.11.2016., 01:15
|
#46
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2013.
Postova: 30,222
|
Quote:
Jednostavko kaže:
Ne bi bilo drugačije, nego ga ne bi ni bilo. Razmišljanje je razmišljanje samo ako je logično. Ne može postojati "drugačija" logika.
|
Mozda se nisam precizno izrazila. Razlika - da nema logike ili da ona funkcionira po drugacijoj logici.
|
|
|
17.11.2016., 01:22
|
#47
|
Amidst the grass
Registracija: Jan 2014.
Postova: 3,799
|
Quote:
Ljubo kaže:
WAND 1
Preteška je to materija za tvoj uzrast.
|
|
|
|
17.11.2016., 01:38
|
#48
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 13,559
|
Quote:
mantisa kaže:
Mozda se nisam precizno izrazila. Razlika - da nema logike ili da ona funkcionira po drugacijoj logici.
|
Da nema logike ne bi bilo mišljenja uopće. Ne može se govoriti o drugačijoj logici, jer bi onda trebalo reći po čemu je ona drugačija, a to je nemoguće. To je kao da kažeš da u nekoj zamišljenoj stvarnosti možda postoji postoji trokut s četiri stranice. Logika stvarnosti i logika mišljenja su jedno te isto, inače spoznaja ne bi bila moguća.
|
|
|
17.11.2016., 01:58
|
#49
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2013.
Postova: 30,222
|
Quote:
Jednostavko kaže:
Da nema logike ne bi bilo mišljenja uopće. Ne može se govoriti o drugačijoj logici, jer bi onda trebalo reći po čemu je ona drugačija, a to je nemoguće. To je kao da kažeš da u nekoj zamišljenoj stvarnosti možda postoji postoji trokut s četiri stranice. Logika stvarnosti i logika mišljenja su jedno te isto, inače spoznaja ne bi bila moguća.
|
To je tesko zamisliti sto bi bilo drugacije u nekoj drugacijoj stvarnosti. U matematici i fizici postoje teorije koje su podosta neobicne nasim iskustvenim predodzbama.
Ali, zapravo smo sad dosli do onog sto sam rekla na pocetku, a to je da logika je utemeljena na nasoj stvarnosti i nasem iskustvu. Iskustvo je eksperiment.
|
|
|
17.11.2016., 02:12
|
#50
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 13,559
|
Quote:
mantisa kaže:
To je tesko zamisliti sto bi bilo drugacije u nekoj drugacijoj stvarnosti. U matematici i fizici postoje teorije koje su podosta neobicne nasim iskustvenim predodzbama.
Ali, zapravo smo sad dosli do onog sto sam rekla na pocetku, a to je da logika je utemeljena na nasoj stvarnosti i nasem iskustvu. Iskustvo je eksperiment.
|
Drugačija stvarnost je mašta, a ne stvarnost. Stvarnost je po definiciji sve, nema druge stvarnosti osim "naše". Ali ima smisla pitati je li ona takva kakvu je mi poznajemo. Drugim riječima, radi se o istini, a do istine se ne može doći bez mišljenja i logike. Naravno, potrebno je i iskustvo.
|
|
|
17.11.2016., 09:43
|
#51
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 14,115
|
Quote:
Sigmund kaže:
Nauči prvo što je aksiom. Aksiomi nisu proizvoljne zamisli, nego su to očite, temeljne istine koje se ne izvode iz neke temeljnije istine. Oni su sami sebi dokaz. Nikakvi aksiomi se ne provjeravaju eksperimentom, ne mogu se provjeriti eksperimentom, niti ima ikakve potrebe da se provjeravaju eksperimentom. Osim toga, logično razmišljanje nije stvar osjećaja.
|
Izuzev intuitivnih ( očitih) aksioma na kojima je utemeljena logika.
|
|
|
17.11.2016., 09:56
|
#52
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 14,115
|
Quote:
Ljubo kaže:
Temeljna nauka je NAUKA O SVESTI i njenih sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti i radnji. Iz Nauke o Svesti se mogu izvesti sve druge nauke - i fizika i logika i matematika i sve ostalo. Svest je jedina prirodna sila i pojava koja postoji i bez nje ne može da bude ničega - ni materije koja, kao kretanje je samo jedna od fizičkih sposobnosti i radnji Svesti, ni prirodnih nauka zajedno sa fizikom i matematikom, ni filozofije zajedno sa logikom, ni psihologije zajedno sa društvenim i duhovnim naukama koje se bave Uzrokom sveta. Nebitno što se u okviru duhovnih nauka još uvek ne shvata i ne zna da je Uzrok sveta Svest, koja sve zna, sve može, sve hoće i sve čini.
Predmet izučavanja svih nauka kojima se ljudska Svest bavi je postojanje sveta u svojstvu Posledice. Nauka o Svesti se bavi postojanjem Uzroka sveta i daje konkretne odgovore na tri osnovna egzistencijalna pitanja ŠTA postoji, KAKO postoji i ZAŠTO postoji to što postoji.
Opširnije o tome u mojoj knjizi "Zakon postojanja", linkovi:
http://ul.to/7hccc0ps (hr)
http://ul.to:80/1lj60snq (sr)
http://ul.to:80/jit9x5an (eng)
besplatno,
ili video na Youtube pod naslovom "Zakon postojanja".
|
Nauka nije isto što i znanost.
Naukom nazivamo - za razliku od pojedinačnih znanosti- zajedničkim ciljem ili svrhom - povezane rezultate pojedinih znanosti koji služe istoj praktičnoj primjeni. Tako npr nazivamo naukom medicinu jer ona povezuje rezultate i fizike i kemije i fiziologije i psihologije...
Iz:
Filipović, "Filozofijski riječnik"
Tema je: temeljna znanost
|
|
|
17.11.2016., 10:05
|
#53
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 14,115
|
Quote:
nitko drugi kaže:
Naravno da nije.
Temeljna znanost je ona koja se ne temelji ni na čemu drugome, koja može utemeljiti samu sebe. Npr. fizikalisti tipično kažu: psihologija se može utemeljiti na biologiji i kemiji, biologija na kemiji i fizici, kemija na fizici, fizika je temeljna.
Samo, fizika ne može biti temeljna. Da bismo imali fiziku preduvjeti su barem matematika i znanstvena metoda (kako god shvaćena, u minimalnom smislu kao naprosto intelektualno poštenje). Dakle i jedno i drugo logički prethodi fizici. Fizika stoga nije samoutemeljujuća.
Da se matematika ne bavi prvenstveno fizičkim predmetima klasično je mjesto od pitagorejaca i Platona nadalje. Tek mali dio matematičara skloni su fizikalizmu u matematici.
Znanstvena metoda je normativna: ona kaže da to i to treba činiti da bismo nešto smatrali činjenicom. A norme se, što je opet klasično mjesto od Humea nadalje, ne daju izvesti iz činjenica, npr. fizikalnih.
Ako netko misli matematiku i normativnost izvesti iz fizike, sretno mu bilo. Dalek je put pred njim.
|
Redukcionistički gledano:
Ako je materija temelj svega što postoji onda je fizika temeljna znanost.
To je znanost koja teži "teoriji svega"
|
|
|
17.11.2016., 11:56
|
#54
|
meta-fizičar
Registracija: May 2008.
Lokacija: tu
Postova: 9,545
|
Quote:
Orah kaže:
Redukcionistički gledano:
Ako je materija temelj svega što postoji onda je fizika temeljna znanost.
To je znanost koja teži "teoriji svega"
|
A koja to fizika? Ova koja se radi po institutima i fakultetima i uči po školama, ili neka druga, neka "tražena znanost"? Ja govorim o ovoj koja postoji. Ta koja postoji zasnovana je (barem) na matematici i znanstvenoj metodi. Istodobno, ta fizika ne utemeljuje ni jedno ni drugo.
To je neki argument. Odgovaraš na moj argument tako da potpuno preskačeš taj argument. Štajaznam, to mi je čudno.
|
|
|
17.11.2016., 12:34
|
#55
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2012.
Postova: 13,619
|
Fizika-kao-znanost nije nesto temeljna - iz perspektive naobrazbe covjeka, obuke covjeka. Tu su sigurno temeljnije filozofija, logika i matematika.
No iz perspektive svog predmeta iliti podrucja kojeg izucava, ona jest temeljna, pogotovo u materijalistickim okvirima.
|
|
|
18.11.2016., 00:08
|
#56
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 14,115
|
Quote:
nitko drugi kaže:
A koja to fizika? Ova koja se radi po institutima i fakultetima i uči po školama, ili neka druga, neka "tražena znanost"? Ja govorim o ovoj koja postoji. Ta koja postoji zasnovana je (barem) na matematici i znanstvenoj metodi. Istodobno, ta fizika ne utemeljuje ni jedno ni drugo.
To je neki argument. Odgovaraš na moj argument tako da potpuno preskačeš taj argument. Štajaznam, to mi je čudno.
|
Ako fizika spada pod prirodne znanosti tada nije zasnovana na matematici koja ne spada pod prirodne znanosti već je strukturna znanost i
kako se fizika primarno bavi prirodom ( a sve proizlazi iz prirode) možemo je okvalificirati kao temeljnu znanost.
|
|
|
18.11.2016., 00:52
|
#57
|
Lord Of The Dance
Registracija: Sep 2013.
Postova: 2,271
|
Quote:
mantisa kaže:
Mislila sam na to da je stvarnost oblikovala nas osjecaj sto je logican nacin razmisljanja.
Ako aksiomi nemaju nikakvu pretenziju opisivati bilo kakvu stvarnost, onda mogu biti proizvoljni i doista se ne trebaju dokazivati. U fizici se provjeravaju eksperimentom.
No, na koji nacin smo definirali koja nas vrsta razmisljanja vodi od aksioma do nekog zakljucka koji proizlazi iz njega?
|
Iako nije jasno koji je Mantisin stav i što je točno traži, pretpostavimo kako želi svesti temeljno znanje na fiziku budući da uporno traži eksperiment. Tema se može, nepravedno, razgranati u različitim smjerovima gdje možemo ispustiti ono bitno.
Mantisa je kao primjer aksioma uzela Newtonove aksiome koji su, zaista, utemeljeni na opažajnome. Pitanje je koliko su ti aksiomi zaista "aksiomi". Ako ćemo uzeti aksiome druge vrste, možemo govoriti o Euklidovim aksiomima. Recimo peti: Cjelina (x-a) je veća od dijela (x-a). Kao što je vidljivo naša spoznaja nije proširena ovim aksiomom nego je postala razgovjetnija.
Pitanje mantisi: misliš li da postoji, neki, logički mogući svijet u kojem je cjelina manja od dijela? Postoji li (mogući) svijet, kako god bio uređen, u kojem neka stvar nije identična samoj sebi? Postoji li trokut koji nema tri kuta?
Ja bih rekao da ne postoji.
Postoji li zamislivo stanje u kojem nema fizikalnog? Ja mislim da postoji.
Mantisa, ukoliko si skeptična u vezi snage logike, koliko onda tek trebaš biti skeptična u vezi čitave stvarnosti koja te okružuje. Sigurnije je mjesto tvoj vlastiti um nego nešto upitno izvanjsko.
Ne proizlazi, kao što ti pretendiraš tvrditi, logika iz eksperimenta. Logika i stvarnost su jedna te ista stvar koje progovaraju na različiti način (panlogizam). Fizika je hrabrija, logika pouzdanija.
Na kraju krajeva, ukoliko je fizika temeljna, onda bismo ovo pitanje eksperimentalno istražili - što je nemoguće.
__________________
Non piu andrai, farfallone amoroso.
|
|
|
18.11.2016., 01:11
|
#58
|
David Rudisha
Registracija: Jan 2007.
Lokacija: U zamišljenom svijetu.
Postova: 8,340
|
Fizika je temeljna prirodna znanost, i osnova za sve tehničke znanosti.
Ali nipošto nije najvažnija, svaka znanost je neophodna za svijet i čovječanstvo.
Sociologija je krovna društvena znanost. Ako su prirodne znanosti na dnu (temeljne), a društvene na vrhu, moglo bi se reći da su fizika i sociologija najudaljenije.
Postoje znanosti koje sadrže elemente i društvenih i prirodnih znanosti. (geografija, psihologija)
Kada bih ipak morao izabrati najvažniju znanost od svih to bi bila medicina, koja se pak temelji na biologiji.
Ali i fizika je svakako jedna od najvažnijih, najstarijih i najutjecajnijih.
__________________
“Because the people who are crazy enough to think they can change the world, are the ones who do.”-Steve Jobs
|
|
|
18.11.2016., 01:18
|
#59
|
Lord Of The Dance
Registracija: Sep 2013.
Postova: 2,271
|
Quote:
dr. diego kaže:
Fizika je temeljna prirodna znanost, i osnova za sve tehničke znanosti.
Ali nipošto nije najvažnija, svaka znanost je neophodna za svijet i čovječanstvo.
Sociologija je krovna društvena znanost. Ako su prirodne znanosti na dnu (temeljne), a društvene na vrhu, moglo bi se reći da su fizika i sociologija najudaljenije.
Postoje znanosti koje sadrže elemente i društvenih i prirodnih znanosti. (geografija, psihologija)
Kada bih ipak morao izabrati najvažniju znanost od svih to bi bila medicina, koja se pak temelji na biologiji.
Ali i fizika je svakako jedna od najvažnijih, najstarijih i najutjecajnijih.
|
A jesi se pogubio u suvišnim razlikovanjima.
Iznađi što je to znanstvenost. Što je to ono znanstveno u svakoj mogućoj znanosti. Tako ćeš biti bliže.
__________________
Non piu andrai, farfallone amoroso.
|
|
|
18.11.2016., 01:41
|
#60
|
U samoizolaciji
Registracija: Aug 2015.
Postova: 2,384
|
Quote:
wand_1 kaže:
Koncentiraj se, ne pratiš priču. To bi bio kolega addx, a ne ja. Ja se nikad nisam drogirao, najbliže tome sam bio kada sam prije spavanja pio cink-magnezij aspartat (ZMA) dok sam se aktivno bavio sportom. Tad sam znao sanjati pizdarije
|
Ma znam, zezam se očigledno.
Znači ni alkohol ne piješ? To je u redu.
Što se tiče uvodnog posta, slažem se s cijelim uvodnim postom, tako da eto.
Osim što bih možda mogao dodati da u cijeloj toj priči s "reduciranjem" jest uobičajeno da se fizika dalje reducira na matematiku i mislim da je suludo misliti da se fizika samoutemeljujuća.
S druge strane, ako gledamo istočnjačke filozofije i (predmoderne) znanstvene sustave, čini mi se da oni nisu toliko opsjednuti pitanjima "utemeljenja" u znanosti, odnosno da su skloniji onome što bi suvremeni zapadnjački um nazvao "koherentizam" nego "fundacionalizmu". A i Hegel je "koherentistički" filozof (ako netko pristaje na te pojmove).
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 08:45.
|
|
|
|