Krsni list kao uvjet za upis u srednju školu

[kajpa]

mestar kaže:

Ne jer u likovnoj akademiji je program usko vezan za vještine.
Kod sportaša se radi o standardnom gimnazijskom programu, samo uz, kako kažeš, prilagođenu satnicu. Tako se i kod katoličkih škola radi o standardnom obrazovnom programu uz prilagođenu odgojnu komponentu, prilagođenu točno određenom svjetonazoru.

Mogli su recimo kao uvjet za upis uvesti neki razgovor (vezan uz motivaciju za upis te skole), pa onda na tom razgovoru ispitati svjetonazor (izmedju ostalog i propitati se o sakramentima i poznavanju katolicke tematike), pa neke koji nisu tu bili uspjesni odluciti ne primiti.
Ovako su to rijesili tim krsnim listom. Njihova skola, njihov uvjet, jasno da ima nezadovoljnih, ali meni je stvarno nekako logicno da u svojoj skoli zele vjernike, (jasno, imanje krsnog lista bas i nije dokaza zato, ali ..), a ako im zakon to omogucava, nema se o cemu raspravljati. Osim mozda o potrebi mijenjanja zakona.

[happygoose]

mestar kaže:

Katoličke škole su u cijelom svijetu poznate upravo po izvrsnosti.
Rekao bih da je to prilično općepoznato.

Naravno, ima i drugih dobrih škola i zaista nema potrebe da ljudi na silu guraju djecu u katoličke škole. Osim ako ne žele preko dječjih leđa voditi neke svoje svjetonazorske ratove.

ljudi idu u katolicke skole zbog obrazovanja, barem tamo gdje krsni list nije uvjet, a ne zbog vjere...

imam priju koja je islamske vjerosipovjesti i dio skolovanja je zavrshila u katolickom samostanu/ skoli.

nitko je nije pitao za krsni list...

[happygoose]

kajperinja kaže:

Mogli su recimo kao uvjet za upis uvesti neki razgovor (vezan uz motivaciju za upis te skole), pa onda na tom razgovoru ispitati svjetonazor (izmedju ostalog i propitati se o sakramentima i poznavanju katolicke tematike), pa neke koji nisu tu bili uspjesni odluciti ne primiti.
Ovako su to rijesili tim krsnim listom. Njihova skola, njihov uvjet, jasno da ima nezadovoljnih, ali meni je stvarno nekako logicno da u svojoj skoli zele vjernike, (jasno, imanje krsnog lista bas i nije dokaza zato, ali ..), a ako im zakon to omogucava, nema se o cemu raspravljati. Osim mozda o potrebi mijenjanja zakona.

pa u nishta nije sporno, osim fnanciranja te iste skole.

[mestar]

Svako pojedinačno pravo i obaveza u društvu rezultat je odnosa političkih snaga. Štoviše, otišlo se i korak dalje uvođenjem institucije "pozitivna diskriminacija" pa neki društveni segmenti, kao primjerice seksualne i nacionalne manjine, imaju daleko veća prava nego što im je politička/lobistička moć. I to je ok, dokaz snage jednog uređenog društva. I po nekima bi to trebalo vrijediti za sve - osim za katolike. A to neće ići, ne može se marginalizirati politička snaga tolikog broja ljudi. Odjednom je sekularizam postao sinonim za antiteizam. To neće proći.

[happygoose]

tko ovdje napada katolike?uostalom prema zadnjem cenzusu , katolici kao vjeroispovjest nisu manjina...

jesam gdje previdjela da je netko napao katolike/krscane...?

mora da sam losh katolik.

[Lord Byron]

Gilda. kaže:

Pa tako neki žele da im sin bude profesor zemljopisa ili trener rukometa kad odraste a neki da promiče vjeru ili bude teolog ili kaj ti ja znam?

Ovo nije zadaća gimnazije. Ni trener rukometa ni teolog.

[Lord Byron]

mestar kaže:

Odjednom je sekularizam postao sinonim za antiteizam. To neće proći.

Boldano zvuči kao prijetnja.

Skupi li se kritična masa birača, proći će - baš kao što je i sadašnje stanje "prošlo" tako što se skupila kritična masa birača.

[mestar]

Lord Byron kaže:

Boldano zvuči kao prijetnja.

Skupi li se kritična masa birača, proći će - baš kao što je i sadašnje stanje "prošlo" tako što se skupila kritična masa birača.

Točno, kritična masa, razumijemo se. O tome i govorim.
Btw, boldano i jest prijetnja ili bar upozorenje, jer se sada na mala vrata, mimo političke i uopće društvene snage katolika (bolje rečeno kršćana na razini Europe) nameće liberalni sustav vrijednosti. No, odmičemo od teme.

[chocolatecookie]

mestar kaže:

Kao drugo, krsni list je predispozicija da si katolik, a biti katolik je minimum da bi mogao sudjelovati u cijelom školskom programu. Nekatolik nema što tražiti na vjeronauku, nema što tražiti na misi, nema što tražiti u molitvi itd.

Ima li Hrvat što tražiti na satu srpskog jezika? Ima li Hrvat što tražiti na nastavi koja se odvija na talijanskom u Liceu? Ima li dijete roditelja ateista što tražiti u židovskoj osnovnoj školi?

Drugi par rukava je što su katoličke škole na glasu kao dobre odgojno-obrazovne sredine pa se masa ljudi želi ugurati. Ne pada vam na pamet da se izbacivanjem katoličanstva gubi upravo ta esencija koja te škole čini posebnima?

U konkretnom slučaju, "esencija" je bila jedino nastava pokojnih jezika s većom satnicom nego u općoj gimnaziji.