Bog i slobodna volja

[mirandola]

servantes kaže:

Ako je Juda imao izbor onda Isus nije mogao znati što će on učiniti. Ako je znao, tada Juda nije imao izbor jer Juda onda ne bi bio čovjek već stroj.
U logici ne postoji pojam "božanskog znanja". Uostalom što to znači? Kako Bog može znati?

Slažem se. Nije zdravorazumski, kao što ni filozofija nije zdravorazumska jer bi inače bila u potpunosti prirodna svakom ljudskom umu. Pa i onom neuvježbanom. Božansko je znanje "pred-znanje".
Odlično pitanje: kako Bog može znati. Ne znam kako, igramo se tako što znanje mislimo kao percepciju.

[mirandola]

Nea-- kaže:

Što to znači da je "božansko znanje kronološki prije ali logički poslije čina"? Da ga logički ne može biti prije samog čina? To je točno.
Ali kako ga može biti "kronološki prije čina" ako ga logika tada ne dopušta? Kronologija nema veze s logikom i zaobilazi je? Kronologija je nelogična?
Daj objasni malo ovo razdvajanje pojmova kronološki i logički, ovu tipično teološku mentalnu akrobaciju, da ne kažem slobodni stih



Ako su konvencije nelogične i netočne, onda ih treba rušiti a ne o njima razgovarati, i to se još pretvarati da o njima razgovaramo "razumno".

Čini mi se da si opterećena KC-om i razno raznim autoritetima i da te to opterećenje odvede od teme. Nepotrebno.
Nije kronologija "nelogična" u smislu da je iracionalna. "Nelogična" je u smislu da je ona prije u vremenu, bez logičkog početka čina. Dok je, logički, čin potreban kao prvi (logički prvi!) da bi formirao, već prethodno znanje.
Dakle, u jednoj se spoznaji vidi više elemenata. Svaku "percepciju" radi razumijevanja možemo rastaviti na više faktora kako bismo ju razumjeli, pa tako i ovu.

[wand_1]

mirandola kaže:

Kada kažem kronološki, mislim na prije u vremenu (ni ne može biti drugačije jer prethodi svakom mogućem govoru vremenitosti), u smislu logike mislim da je poslije jer "ako A, (tek) onda B". Logika u smislu kako ju ti vidiš (rekao bih), formalno, apstrahira od svega pa tako i od vremena.

Nije jasno što hoćeš reći, osim što trubiš kako je sama stvar nelogična. To je najlakše.

Da bi bilo iole jasnije, trebao bi reći a) misliš li da je čovjek, zbog božanskog pred-znanja, automat, tj. da nije slobodan ili b) misliš li da Bog ne zna što će čovjek učiniti. Tek se u a) ili b) može govoriti o nekakvoj kontradikciji, ali ju onda treba i prokazati.

S druge sam strane ja pokušavao dati dva odgovora (iako ih ima više i svaka 'teorija' odgovara prethodno zacrtanoj koncepciji Boga, tj. ovisno je li teizam, panteizam, panenteizam).

Vać kada govoriš o logičkim greškama, rekao bih da si to ti. Naravno, ja to tvrdim s puno manje drskosti nego ti. Jer sam skroman.

Ako ti nakon svega ne možeš ili ne želiš razumjeti o čemu se radi, ja ti više ne mogu pomoći.

Stalno ponavljanje da ima nekakva božja logika, da se definicije boga mijenaju iz posta u post i konstatno izbjegavanje konkretnih odgovora na konkretna pitanja je smiješno i bez veze.

Ne možeš čovjeka razumom uvjeriti da se odrekne stavova koje razumom nije niti stekao.

Kod mene nećeš baš tako lako naći logičkih grešaka jer sam se dugo bavio disciplinama u kojima logika igra daleko veću ulogu nego u teologiji.

Mislim, što reći kada ti netko kaže da je bog kronološki nešto zna prije, a logički poslije To nije zapravo nikakva logička pogreška, to je čista glupost, jer su prije i poslije kronološki termini, a sama kronologija podliježe logici

[wand_1]

mirandola kaže:

Nije kronologija "nelogična" u smislu da je iracionalna. "Nelogična" je u smislu da je ona prije u vremenu, bez logičkog početka čina.

Kronologija je prije u vremenu ? Logički 'početak'? Nije li početak kronološki termin ?

Dok je, logički, čin potreban kao prvi (logički prvi!) da bi formirao, već prethodno znanje.

Ovo 'prvi' i 'prehodno' su kronološki termini.

[mirandola]

wand_1 kaže:

Kronologija je prije u vremenu ? Logički 'početak'? Nije li početak kronološki termin ?



Ovo 'prvi' i 'prehodno' su kronološki termini.

Ma nije isto. Jesi li čuo ikada za sintagmu "prije po bitku" primjerice?

[mirandola]

wand_1 kaže:

Ako ti nakon svega ne možeš ili ne želiš razumjeti o čemu se radi, ja ti više ne mogu pomoći.

Stalno ponavljanje da ima nekakva božja logika, da se definicije boga mijenaju iz posta u post i konstatno izbjegavanje konkretnih odgovora na konkretna pitanja je smiješno i bez veze.

Ne možeš čovjeka razumom uvjeriti da se odrekne stavova koje razumom nije niti stekao.

Kod mene nećeš baš tako lako naći logičkih grešaka jer sam se dugo bavio disciplinama u kojima logika igra daleko veću ulogu nego u teologiji.

Mislim, što reći kada ti netko kaže da je bog kronološki nešto zna prije, a logički poslije To nije zapravo nikakva logička pogreška, to je čista glupost, jer su prije i poslije kronološki termini, a sama kronologija podliježe logici

Ma čovječe, ja i dalje ostajem u definiciji Boga koju si ti dao: sve-(znanje, moć, dobrota). Upravo ti radiš logičku pogrešku. Iz modalne logike.

Edit: Vidljivo mi je koliko ne razumiješ mnogo stvari. Vidljivo mi je zbog toga što furaš prvoloptaške, da ne kažem banalne, kritike koje se tiču kakti kontradikcije među božanskim atributima. Ono nevjerojatno mi je što ti s takvim kritikama nastupaš kao da si izmislio toplu vodu, a ne kao da te kritike postoje već stoljećima, a da se ovakva koncepcija Boga svejedno "obranila", a brani se i danas. Ja bih sam sebe mučio ovim pitanjem više nego ti s takvim banalnostima. Okej, nije nešto čime si se bavio, ali uz to još oholo tvrditi da drugi ne razumiju tvoje prvoloptaške kritike, ogromna je i ohola samoobmana.

[Nea--]

wand_1 kaže:

Bogami, ovdje nitko nije pazio na vjeronauku osim mene

Hvali se, hvali...


Ja mislim da Mirandola prepisuje iz Karla Rahnera.

[Nea--]

mirandola kaže:

Čini mi se da si opterećena KC-om i razno raznim autoritetima i da te to opterećenje odvede od teme

Gle, tko bi rekao da ćeš i ti naposljetku pribjeći mrskoj psihologiji ....
No, to je često sudbina teologa i svećenika: na kraju podlegnu upravo onome što su kod drugih najviše napadali


Da li mi možeš pokazati gdje sam to točno "odlutala od teme" .... ?

[Nea--]

mirandola kaže:

Ono nevjerojatno mi je što ti s takvim kritikama nastupaš kao da si izmislio toplu vodu, a ne kao da te kritike postoje već stoljećima, a da se ovakva koncepcija Boga svejedno "obranila", a brani se i danas

Da se takva koncepcija Boga uspješno "obranila" od stoljetnih kritika, ne bi danas više imala potrebu braniti se.
Ukratko, nije se obranila, i brani se i dalje... i to uglavnom istim mentalnim akrobacijama kojima je, istina, lakše proći kao da su originalne nego "banalnim kritikama" na koje se očito ne zna dati uvjerljivi odgovor.

[mirandola]

Nea-- kaže:

Da se takva koncepcija Boga uspješno "obranila" od stoljetnih kritika, ne bi danas više imala potrebu braniti se.
Ukratko, nije se obranila, i brani se i dalje... i to uglavnom istim mentalnim akrobacijama kojima je, istina, lakše proći kao da su originalne nego "banalnim kritikama" na koje se očito ne zna dati uvjerljivi odgovor.

Joj Nea... Branjenja ne bi bilo kada ne bi bilo napada. Pokušavao sam komunicirati, niste dopustili kategoričkim tvrdnjama. Wandovim o logičkim pogreškama (koje nije pokazivao) i kako ja ne razumijem pa mi ne treba niti objašnjavati, a tvojim o historijatu Crkve i ideološkim motivacijama što je valjda, na neki mističan način, relevantno. Da stvar bude bolja, manje se vas dvoje slažete, nego svatko od vas sa mnom. Treba vas potjerati ili u birtiju na lokanje ili na podforum "budizam" radi relaksacije.

[Nea--]

mirandola kaže:

Joj Nea... Branjenja ne bi bilo kada ne bi bilo napada. Pokušavao sam komunicirati, niste dopustili kategoričkim tvrdnjama. Wandovim o logičkim pogreškama (koje nije pokazivao) i kako ja ne razumijem pa mi ne treba niti objašnjavati, a tvojim o historijatu Crkve i ideološkim motivacijama što je valjda, na neki mističan način, relevantno. Da stvar bude bolja, manje se vas dvoje slažete, nego svatko od vas sa mnom. Treba vas potjerati ili u birtiju na lokanje ili na podforum "budizam" radi relaksacije.

Kada se nešto uspješno obrani, napada obično više nema

To kako se netko inače slaže s nekim relevantnije je za diskusiju o crkvenom bogu od historijata crkve?

[servantes]

mirandola kaže:

Slažem se. Nije zdravorazumski, kao što ni filozofija nije zdravorazumska jer bi inače bila u potpunosti prirodna svakom ljudskom umu.

Ja još nisam sreo čovjeka koji nema svoju filozofiju života. Što je najčudnije, u njegovom svijetu, ona savršeno funkcionira.

Božansko je znanje "pred-znanje".

Znanje ili jest ili nije. Ne može biti neko "pred" ili "post", osim ako ne uvedeš vrijeme u priču. A čim uvedeš vrijeme u priču ono je u kontradikciji s pojmom "Bog". "Bog" bi valjda trebao biti bezvremenit.

Odlično pitanje: kako Bog može znati. Ne znam kako, igramo se tako što znanje mislimo kao percepciju.

Da li je to znanje zenonov mudrac koji jednostavno zna, dok nemudri da bi znali moraju učiti, a samim tim i donositi sudove, ili je to neko imaginarno sveznanje iz kojeg svako konačno biće crpi neki mali djelić?

[valtortianus]

Zar je tako tesko shvatit da Bog moze gledati buducnost i da jedino radi te svoje izvanredne sposobnosti moze nepogresivo znati sve sto ce neki covjek u toj buducnosti slobodno odluciti i to njegovo gledanje buducnosti ni malo ne umanjuje slobodu nase volje koju Bog uvijek i potpuno postiva.Jer covjek je stvoren na sliku Bozju tj.kao mali bog i buduci da veliki Bog uziva savrsenu slobodu volje,On je tu istu savrsenu slobodu zelio udijeliti i covjeku da Mu covjek bude u svemu slican i da po toj divnoj slobodi moze zasluzit bilo nagradu,bilo kaznu. Nevjerovatno je da to neki na ovom forumu uporno i tvrdoglavo odbijaju i gube se u ispraznim i beskorisnim raspravama dok im Sotona priprema put u pakao. Kakav bi to bio Bog kad bi samo jednog covjeka osudio na pakao ako taj covjek svojom slobodnom voljom tu kaznu nije u potpunosti zasluzio? To je ona najodvratnija i najbezboznija Calvinova hereza koja nema nikakve veze ni sa Bozjom Objavom ni sa zdravim razumom. Dajte se urazumite ljudi! Pa nismo vise mala djeca kojoj sve treba nacrtat. U onome sto je sam Bog objavio ne moze biti nikakve kontradikcije. I Bog je znao za Judinu izdaju ne samo dan prije Posljednje vecere,nego je to znao oduvijek,davno prije stvaranja svemira. Jer Bog je oduvijek zelio stvoriti covjeka i oduvijek je znao da se taj covjek nakon Pada nece moci sam spasiti i zato je oduvijek zelio zrtvovati svog Sina za spasenje covjeka i oduvijek je znao da ce jedan covjek tog Sina izdati. U toj zrtvi vjecnog Sina Bozjeg prepoznajmo veliku Bozju ljubav prema nama i nastojmo svim silama na tu ljubav odgovoriti. To je mnogo bolje nego se gubiti u beskorisnim raspravama.

[- Sizif -]

valtortianus kaže:

Zar je tako tesko shvatit da Bog moze gledati buducnost i da jedino radi te svoje izvanredne sposobnosti moze nepogresivo znati sve sto ce neki covjek u toj buducnosti slobodno odluciti i to njegovo gledanje buducnosti ni malo ne umanjuje slobodu

Ako je to unaprijed poznato, onda to nije sloboda odlučivanja, nego datost.


Ako vjeruješ u Isusovo poznavanje budućnosti, onda se postavlja pitanje: Je li Juda u trenutku kad je došao taj čas mogao odlučiti drugačije? Nije. Jer da je odlučio ne izdati Isusa, ispalo bi da Isus govori pogrešno. Dakle, izbor nije ni postojao pa samim tim ni sloboda.

[valtortianus]

Varas se. Juda je u tom trenutku mogao i trebao odlucit drugacije i da je stvarno drugacije odlucio onda bi Bog i prije stvaranja svijeta vidio tu drugaciju odluku i ne bi u Starom zavjetu prorekao Isusovu izdaju. Juda je mogao,da je samo htio,postati veliki svetac kao i ostali apostoli jer je kao i oni primio od Boga iste naravne i nadnaravne darove(razum,savjest,dusu,znanje,gledao je kao i oni Isusova cuda i upijao njegov sveti nauk) Iz objava M.Valtorte saznajemo da je se i Juda mnogo puta pokajao radi svog pokvarenog zivota i pokusao se vratit na pravi put ali nije imao ustrajnosti. I sada u paklu prima zasluzenu kaznu kao najveci krivac medju svim ljudima.

[- Sizif -]

valtortianus kaže:

Juda je u tom trenutku mogao i trebao odlucit drugacije i da je stvarno drugacije odlucio onda bi Bog i prije stvaranja svijeta

To je onda zadanost jer svatko čini samo ono što je unaprijed znano, a ne mogućnost izbora, tj. sloboda.

[servantes]

valtortianus kaže:

Zar je tako tesko shvatit da Bog moze gledati buducnost i da jedino radi te svoje izvanredne sposobnosti moze nepogresivo znati sve sto ce neki covjek u toj buducnosti slobodno odluciti i to njegovo gledanje buducnosti ni malo ne umanjuje slobodu nase volje koju Bog uvijek i potpuno postiva.

Drugim riječima Bog uopće nema slobodnu volju jer u potpunosti i nepogrešivo može znati budućnost. To bi bio neki neslobodni Bog. Implicitno, slobodnu volju može imati samo čovjek koji ne zna svoju budućnost, a ne zato što mu neki Bog to dopušta ili ga poštiva.

[krena]

Wikiceha kaže:

Primjer sa Judom je sljedeći;
Isus je znao da će biti izdan, međutim nije znao točno tko će ga izdati, samo jedan od 12 ice.
U tom primjeru je slobodna volja. Mogao ga je i bilo tko od apostola izdati.

To je neka priča o božjem znanju.
Slično kao programer.
Znaš da će se nešto dogoditi, no nije ti bitno tko će točno to napraviti.

Znao je na posljednjoj večeri: "To što radiš - radi brže" !!

21Rekavši to, potresen u duhu Isus posvjedoči: Zaista, zaista, kažem vam: jedan će me od vas izdati! 22Učenici se zgledahu među sobom u nedoumici o kome to govori. 23A jedan od njegovih učenika - onaj kojega je Isus ljubio - bijaše za stolom Isusu do krila. 24Šimun Petar dade mu znak i reče: Pitaj tko je taj o kome govori. 25Ovaj se privine Isusu uz prsa i upita: Gospodine, tko je taj? 26Isus odgovori: Onaj je kome ja dadnem umočen zalogaj. 27Tada umoči zalogaj, uze ga i dade Judi Šimuna Iškariotskoga. Nakon zalogaja uđe u nj Sotona. Nato mu Isus reče: Što činiš, učini brzo! 28Nijedan od sustolnika nije razumio zašto mu je to rekao. 29Budući da je Juda imao kesu, neki su mislili da mu je Isus rekao: Kupi što nam treba za blagdan! - ili neka poda nešto siromasima. 30On dakle uzme zalogaj i odmah iziđe. A bijaše noć.

Samo ovo nije fer. Izgleda da je to namješteno izdajstvo. Judu je Krist drogirao sa zalogajem

wand_1 kaže:

Krena, koncentriraj se.

Igramo šah i kompjuter prije nas zna koji je najbolji potez, ali ne zna koji ćemo mi potez odigrati posebno kad smo ovako glupi, jeli Znači, slobodni smo odabrati savim glupi potez iz tog complexitry treea. Kompjuter zna koji su sve mogući potezi u nekoj situaciji. čak i koji su vjerojatni, ali nema načina znati koji ćemo mi odigrati.

Dakle, nije pitanje da li Bog zna što je najbolje za nas, nego da li zna što ćemo odabrati.

Ako zna što ćemo odabrati, to znači da je naš izbor predodređen (jer ga drugačije nije moguće sa sigurnošću znati) i da slobodne volje i slobodnog izbora nema.

Je li ti barem tebi jasno ?

Ako vidi Bog da ćeš odigrati potez koji nije u njegovoj zamisli, onda on potajno intervenira. Kao što je Judi Krist dao zalogaj, pa je onda Satan ušao u njega.

A davno prije toga je Jahve o otvrdnuo srce faraonu da bude još uporniji da ne pusti izraelce iz Egipta.

Izlazak 7:3-4 kaže: „Ja ću učiniti da otvrdne srce faraonu, i umnožit ću znakove i čudesa u zemlji egipatskoj.



p.s.

Evo i teološke škole o Božjem ne-sveznanju: https://www.gotquestions.org/Hrvatsk...ni-teizam.html
»Otvoreni teizam«, koji je još poznat kao »teologija otvorenosti« i »Božja otvorenost«, pokušaj je objašnjavanja Božjega predznanja u odnosu na čovjekovu slobodnu volju. Argument otvorenog teizma u suštini glasi: (1) ljudska bića su zbilja slobodna, (2) kada bi Bog poznavao budućnost u apsolutnom smislu, ljudi tada ne bi mogli biti slobodni, (3) stoga, Bog ne zna s apsolutnom sigurnošću sve o budućnosti. Otvoreni teizam smatra da se budućnost ne može znati. Dakle, Bog zna sve što se može znati, ali ne zna budućnost.

Inače ima rasprava o tome na ovoj stranici :
https://www.forum.hr/showthread.php?t=285149&page=84

ali se tu Bog spominje kao Laplaceov demon !
https://geek.hr/znanost/clanak/lapla...#ixzz2BlLMxdPw

[Sekhem]

Bagi9 kaže:

http://www.martinus.dk/en/articles/i...&artikelnr=580

Ovdje je Martinusova analiza 'Imaju li ljudi slobodnu volju'

Razumio sam što je Martinus htjeo reći to jest da većina čovječanstva u današnje doba nema apsolutnu slobodnu volju te da se za malu nijansu razlikuju od životinja, a to je da posjeduju veću kontrolu nad fizičkim oblicima energije. Tek pojedinci su malo napredniji jer su uspostavili kontrolu nad suptilnijim oblicima energije univerzuma te razvijaju osjetljivost i dolaze u dodir sa dijelovima svijesti koji mogu utjecati na te energije i kontrolisati ih.

Riječ yoga u prevodu unija je nauka ili drevna znanost koja je na žalost u današnje doba izgubila svoju izvornost toliko modificiranih oblika je nastalo da se više ne zna njena prava svrha koja je bila da ujedini sve dijelove svijesti između kojih postoje razne barijere. Da se dosegne najveći stupanj svijesti putem kojeg će se držati pod savršenom kontrolom niži dijelovi svijesti.

[krena]

Sekhem kaže:

Razumio sam što je Martinus htjeo reći to jest da većina čovječanstva u današnje doba nema apsolutnu slobodnu volju te da se za malu nijansu razlikuju od životinja, a to je da posjeduju veću kontrolu nad fizičkim oblicima energije. Tek pojedinci su malo napredniji jer su uspostavili kontrolu nad suptilnijim oblicima energije univerzuma te razvijaju osjetljivost i dolaze u dodir sa dijelovima svijesti koji mogu utjecati na te energije i kontrolisati ih.

Riječ yoga u prevodu unija je nauka ili drevna znanost koja je na žalost u današnje doba izgubila svoju izvornost toliko modificiranih oblika je nastalo da se više ne zna njena prava svrha koja je bila da ujedini sve dijelove svijesti između kojih postoje razne barijere. Da se dosegne najveći stupanj svijesti putem kojeg će se držati pod savršenom kontrolom niži dijelovi svijesti.

Slobodna volja ?? Što je to ?

Lao-ce kaže:

Superiorno te nije te,

i tako ima te

Inferiorno te ne odvaja se od te,

i tako nije te.

Superiorno te je ne-aktivno (wu-wei) i besciljno.

Inferiorno te je aktivno i ima cilj.

Doslovan prijevod ima snagu i dubinu koja se gubi takvim parafrazama, kao: „Superiorna vrlina nije svjesna sebe kao vrline, i stoga je zaista vrlina. Inferiorna vrlina ne može bez vrline, i stoga nije vrlina."

Kad bi konfucijevac preporučio vrlinu koja zavisi od izvještačenog pokoravanja pravilima i propisima, taoista bi uka­zao da je takva vrlina konvencionalna i nije prava. Čuang-ce je sastavio izmišljen dijalog između Konfucija i Lao-cea:

„Kaži mi", reče Lao-ce, „ od čega se sastoji milosrđe i du­žnost prema susjedu?"

„Sastoje se", odgovori Konfucije, „od sposobnosti čovjekove da se raduje svim stvarima; i od sveopće ljubavi, bez elementa sepstva. To su odluke milosrđa i dužnosti prema susjedu. "

„Kakva priča!", uzviknu Lao-ce. „Zar sveopća ljubav ne proturiječi sebi? Nije li tvoje isključivanje sepstva pozitivna manifestacija sepstva? Gospodine, ako biste vi htjeli da Im­perija ne izgubi izvor prehrane — evo univerzuma, njegova je pra­vilnost vječna; evo sunca i mjeseca, njihov sjaj je nepre­stan; evo su zvijezde, njihovo grupiranje nikad se ne mijenja; ovdje su ptice i zvijeri, oni su u stadu bez razlike; ovdje drve­će i žbunje, oni rastu nagore bez, izuzetka. Budite kao oni; pratite Tao i bit ćete savršeni. Čemu onda ova uzaludna bor­ba s milosrđem i dužnošću prema susjedu, kao da lupate po dobošu tražeći bjegunca. Avaj! Gospodine, mnogo ste zbrke unijeli u čovjekov um.

Taoistička kritika konvencionalne vrline odnosila se ne samo na moralnu sferu, već i na umjetnosti, zanate, i trgovinu. Prema Čuang-ceu:

Č'ui, majstor zanatlija, crtao je krugove rukom bolje ne­go šestarom. Prsti su mu se tako prilagođavali prirodno pre­ma stvari s kojom je radio da nije bilo potrebe da prikriva pažnju na to. Mentalne su mu sposobnosti, zbog toga, osta­le Jedno (t. j., integrirane), ne nailazeći na prepreku. Da bi­smo bili nesvjesni stopala, cipele treba da su lake. Da ne. bismo bili svjesni struka, opasač treba da bude labav. Inteli­gencija koja je nesvjesna pozitivnog i negativnog podrazumijeva da je srce (hsin) opušteno ...A onaj koji, počinjući opušteno, nikad nije opušten, nesvjestan je opuštenog u opuštenosti.

Kao što majstor svog zanata koji je ovladao teom može i bez vještačkog pomagala, tako i slikar, muzičar, ili kuhar nemaju potrebe za konvencionalnom klasifikacijom svojih umjetnosti.

Tako Lao-ce kaže:

Pet boja zaslijepit će čovjeku vid.

Pet zvukova zaglušit će čovjeku sluh.

Pet okusa otupit će mu čulo okusa.

Potjera i lov načinit će ga divljim.

Stvari do kojih se teško dolazi pokvarit će mu vladanje.

Stoga mudrac opskrbljuje stomak a ne oko.

Ovo se nikako ne smije shvatiti kao mržnja jednog askete prema čulnim zadovoljstvima, stvar je upravo u tome da se osjetljivost oka na boje umanjuje utvrđenim stavom da po­stoji samo pet pravih boja. Postoji beskrajni kontinuitet ni­jansi i sabiti ih u odjeljke sa nazivima odvraća pažnju od te tananosti. Zbog toga „mudrac opskrbljuje stomak a ne oko", što će reći, sudi po konkretnom sadržaju doživljaja, ne po njegovom skladu sa čisto teoretskim standardima.

Sve u svemu, te je nezamisliva oštroumnost i stvaralačka moć pri spontanom i prirodnom djelovanju — moć koja biva blokirana kad čovjek pokuša da njom ovlada formalnim metodama i tehnikama. Isto je i sa stonoginom vještinom da koristi stotinu nogu odjednom.

Stonoga je bila sretna sasvim,

Sve dok je kornjača u šali

Ne upita: „Koja noga ide poslije koje?"

Smetena sva stonoga leže. „ O sudbe moje!"

I stonogi misli počeše da se roje,

Razmišljajući kako da se pokrene.

Duboko uvažavanje tea prožima cjelokupnu kulturu Dale­kog istoka, čak toliko da je postao osnovni princip svake umjetnosti i zanata. Mada je točno da te umjetnosti koriste ono što je, za nas, veoma teška tehnička obuka, stalno se ima na umu da je svaka obuka samo drugorazredno sreds­tvo, a da je vrhunsko umjetničko djelo uvijek s primjesom slučajnosti. To nije tek majstorsko prikrivanje slučajnosti, stav spontanosti pri čemu se umišljenost ne primjećuje. To leži na daleko dubljoj i pravoj osnovi, jer kultura taoizma i zena nudi da čovjek bude osoba koja će, nenamjerno, postati izvor čudesne slučajnosti.

Taoizam je izvorni kineski put oslobođenja koji je, u spo­ju s indijskim mahajana budizmom, proizveo zen. To je oslobođenje od konvencija i oslobođenje stvaralačke moći tea. Svaki pokušaj da se on opiše i formulira riječima i misao­nim (jedan-po-jedan) simbolima mora ga, neizbježno, izopa­čiti. Ovo poglavlje, tako napisano, čini se da je neka „vitalistička" ili „naturalistička" alternativa. Jer su zapadni filo­zofi omađijani otkrićem da ne mogu misliti izvan izvjesnih dobro utabanih staza — da, ma koliko pokušavali, njihove „nove" filozofije postaju potvrda prastarih stavova, monističkih ili pluralističkih, realističkih ili nominalističkih, vitalističkih ili mehanicističkih. To je stoga što su to jedine al­ternative koje misaone konvencije pružaju, i oni ne mogu raspravljati ni o čemu a da ga ne izlože u svojim vlastitim terminima. Kada pokušamo da pridodamo treću dimenziju dvodimenzionalnoj površini ona će, neophodno, izgledati kao da manje ili više pripada ovim dvjema alternativama du­žine i širine. Po riječima Čuang-cea:

Da je jezik podoban, jedan dan bio bi sasvim dovoljan da se izlžzi Tao. Budući nepodoban, toliko je potrebno da se objasni materijalno iskustvo. Tao je nešto s one strane ma­terijalnog iskustva. On se ne može prenijeti ni riječima ni šutnjom.
http://www.magicus.info/pr2.php?id=10939