FAQ: Struja

[Veky]

Poštovani forumaši, lijepo molim da cijenite Vekyjevu dobru volju da vam pomogne savjetima i da ovaj topic ne koristite za chat, trollanje i spam. Svi takvi upisi bit che kartonirani i brisani.

Hvala, atlantis



FAQ struja:

1. Što je struja, kako "izgleda" ?

2. Što mogu sam, a za što mi treba majstor?

3. Vrste zaštite od el. udara.

4. Što je i kako se spaja FID ?

5. Vrste osigurča i kategorije

6. Izjednačavanje potencijala

7. Spoj sa križnim i izmjeničnim prekidačem.

8. Vrste kabela i primjena

9. Kako se spaja električni kuhinjski štednjak?

10. Pokrenem mješalicu, izbaciva mi FID.

11. Uključim aparat za elektrolučno varenje, izbacuje mi osigurač.

hajde kolege... obradite i vi ostale teme. Komentirat ćemo i nadopuniti određene točke pa neka Atlantis to sve na kraju pospaja, pročisti i uobliči u jedan FAQ.

[Veky]

1. Što je struja, kako "izgleda" ?

Wikipedija:
Električna struja je tijek električnog naboja, tj. usmjereno gibanje njegovih nosilaca.
Električna struja može biti istosmjerna ili izmjenična.
Struja teče kroz metale, elektrolite, plinove i poluvodiče. Nosioci naboja u metalima su slobodni elektroni, u elektrolitima negativni i pozitivni ioni (anioni i kationi), u plinovima ioni i elektroni, a u poluvodičima elektroni i šupljine.
Metali koji obiluju slobodnim elektronima su dobri vodiči struje, npr. srebro, bakar i zlato. Slobodni elektroni su oni elektroni koji nisu u atomu, npr. omjer slobodnih i neslobodnih elektrona u bakru je 1:1, a to znači da na svaki kubični centimetar bakra dolazi 1·1022 slobodnih elektrona, pa se bakar odlikuje dobrom vodljivošću.
Dogovorom znanstvenika određen je tehnički smjer struje kao smjer gibanja pozitivnog naboja (od pozitivnog prema negativnom polu). Kako se elektroni gibaju u suprotnom smjeru to znači da je njihov naboj negativan.
Elektroni se u vodiču usmjereno gibaju pod utjecajem električnog polja, pa zbog toga na krajevima vodiča mora postojati razlika potencijala, tj. napon. Kad nema električnog polja, gibanje elektrona je kaotično, što znači da je svaki smjer jednako moguć i to brzinom od oko 1000 km/s (srednja termička brzina). Djelovanjem električnog polja elektroni dobivaju dodatnu zajedničku komponentu brzine gibanja prema pozitivnom polu (klizanje) od svega nekoliko mm/s (driftna brzina).

Električne veličine su napon, struja, frekvencija. Moguće je mjeriti napon, struju, frekvenciju (voltmetar, ampermetar, frekvencmetar) , promatrati valni oblik (osciloskop, spektralni analizator).

Prema naponu dijelimo je na niskonaponsku, srednjenaponsku i visokonaponsku.
Struju prema smijeru toka elektrona dijelimo na istosmjernu ili izmjeničnu. Istosmjerna struja ima smijer kretanja i polaritet, izmjenična struja nema polaritet.
Izmjenična struju karakterizira titrajna karakteristika Tu titrajnu karakteristiku definira frekvencija i valni oblik.
Tako je još prema frekvenciji možemo podijeliti na NF i VF (niskofrekventna i visoofrekventna područja).
Prema valnom obliku možemo je podijeliti na neponavljajuće oblike, ili na ponavljajuće oblike (npr. kvadratni, pilasti, trokutasti, sinusni oblik).

Postoji i posebna situacija, kada je na vrijednosti istosmjerne veličine (offset) superponiran neki izmjenični oblik. (Primjerice, napajanje antenskog pojačala obavlja se istim kabelom kojim prolazi i VF signal, telefonska linija i sl.)
Izmjeničnu struju još definira i broj faza, pomak između faza i fazni pomak napona i struje.
Izmjenična struja internacionalno je označena oznakom AC, a istosmjerna oznakom DC. Uz oznaku DC označavaju se i polariteti stezaljka oznakama + i -.


I kako ja znam koje je koja struja, daj mi primjere ?

Niskonaponska niskofremventna struja (NN NF) nalazi se u tvojoj kući (220V).
Niskonaponska niskofrekventna višefazna struja nalazi se u tvojoj kući sa 3-faznim priključkom (380V), ali i na generatorskim stezaljkama alternatora u automobilu.

Niskonaponsku istosmjernu struju nalaziš i na akumulatoru, baterijama, raznim "adapterima", napajanju osobnog računala...
Visokonaponsku istosmjernu struju nalaziš u televizoru (-27kV), tranvajskoj i željezničkoj mreži, ionizatoru zraka, el. upaljaču plinskog štednjaka...

Niskofrekventnu struju imaš u kućnoj el. instalaciji. VF struje imaš u mikrovalnoj pećnici, u antenskom sustavu, unutar svog mobitela, unutar računala.

Izmjeničnu komponentu superponiranu na istosmjernu imaš na napajanju elektrostatičnog mikrofona, na telefonskoj liniji (40-80V), u antenskom sustavu, na LNB konverteru satelitskog prijemnika, aktivnim zvučničkim kutijama...


I, koju od tih struja smijem dirati ili po njoj prćkati, a koju ne smijem?
Ne smiješ "dirati" ni jednu koja ubija. Ne smiješ raditi, modificirati ili koristiti dijelove instalacija, izvore ili trošila ukoliko ne
poznaješ princip rada, veličine koje su u pitanju, međuodnose veličina i njihove norme, utjecaj na zdravlje, život i okolinu.
Drugim riječima, ne diraš nešto što ne poznaš i to u 100% iznosu poznavanja. I tada treba puna pozornost i poduzimanje mjera razne zaštite.
No o tome u ostalim točkama.