Služnost puta / prolaza

[koivulakotitytt]

puno hvala!

piše dakle da je nužni prolaz služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom.. a da se na nužni prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnosti prolaza nije što posebno propisano. (vidi se da je pisano za vrijeme tuđmana )

S obzirom da kod mog susjeda nije slučaj da nema druge putne veze s javnim putom, da li ja mogu negdje provjeriti da je točno to o čemu on govori. Da li postoji mogućnost da piše u gruntovnici da on ima služnost puta ili kaj već?? Jel netko zna?

[Fitz]

Pa rekoh ti, može se pogledati u gruntovnici, može i online, trebaš (samo) znati broj čestice .

[PLEASURE69]

Molio bih savjet , Kako da susjedu ukinem služnost prolaza kroz moj haustor ?
Koja je procedura,koliko traje i koliko košta ?
Lik je stvarno dosadan sa zlouporabom prolaza više,ometa mi privatnost i moram ga se riješiti...

[Wedding]

PLEASURE69 kaže:

Molio bih savjet , Kako da susjedu ukinem služnost prolaza kroz moj haustor ?
Koja je procedura,koliko traje i koliko košta ?
Lik je stvarno dosadan sa zlouporabom prolaza više,ometa mi privatnost i moram ga se riješiti...

sluznost mu mozes jedino ukinut onda kada mu taj doticni prolaz nije jedini tj ako ima drugi prolaz za proci... ako mu je to jedini pristupni put tada mu ne mozes nista

[Sledgehammer]

Glede služnosti prolaza, koja po turopoljskim selima nisu nikakva rijetkost, imam jednu situaciju: tri parcele, nazovimo ih A, B i C, idu jedna iza druge. A je prva do javnog puta, onda je B i na kraju je C.

Kroz sva ta dvorišta do one zadnje parcele C ide put, koji nije nigdje ucrtan, ne postoji sudsko rješenje o služnosti puta, postoji jedino pravni princip dosjelosti korištenja (izvršavanjem dugim nizom godina) za parcele B i C (kojeg nitko ni ne želi osporavati), jer je situacija takova već debelo preko 25-30 godina.

Između parcela A i B, kao i između B i C, postoje kapije, koje se maltene nikada i ne zatvaraju. No sada je, uslijed pasa koji žive sa vlasnicima na parceli B, došlo do manjih nesporazuma koje parcela C (ona koja prolazi i kroz dvorište B i kroz dvorišta A da bi došla do javnog puta) osporava.

Zanima me nekoliko stvari:

1. Obzirom je princip služnosti prolaza nešto što određuje sud svojim rješenjem (služnost se osniva sudskom odlukom), i kojeg nitko ne bi ni želio osporavati ni sa parcele A ni sa parcele B, korisnike B parcele (jer A tu ni ne živi, niti ga to brine) zanima kako doći do sudskog rješenja za parcelu C da može koristiti i dalje služnost puta kroz dvorište B? Tko taj postupak pred sudom (i kojim?) mora pokrenuti – da li onaj tko je tu “žrtva” i tko trpi služnost puta, ili onaj kome je u interesu imati služnost puta – znači C? Na koji način se to pokreće?

2. Kada bi sud dosudio služnost parcele (sa čime bi se svi složili, nitko nema alternativni put do javne ceste), kako bi izgledao taj “ugovor” na temelju sudske presude, pri čemu mislim prvenstveno – obzirom se služnost “ugovara” – da se ta služnost i plaća, tj. da parcela C plaća određeni iznos (koliki bi on mogao biti??) parceli B preko čijeg dvorišta prolazi, obzirom B trpi zbog te služnosti prolaza (nema slobodu svoje pse imati slobodne u zatvorenom dvorištu, parcela C ima i privat obrt koji uzrokuje da dosta vozila krstari prolazom kroz dvorište B…)? Odricanja u smislu privatnosti, korištenja svojeg dvorišta, buke, manjka slobodnog kretanja itd su znatna za parcelu B.

3. Da li to pravo u postupku mora voditi baš vlasnik kuće, ili to može i npr. podstanar koji živi u toj kući godinama (po ovlasti vlasnika)??

Tu sam c/p neke navode sa pravnog dijela portala i ovog foruma glede tumačenja osnovnih stavki, pa molim da se ta tumačenja uklope u moj slučaj… molim odgovore od nekoga tko zna…

==
Služnost se ne dobiva nego ugovara, dakle i plaća... može se tražiti nužni prolaz ako nema drugog načina ali isto uz naknadu... nema gratis.
==
Služnost prolaza se uvijek osniva sudskom odlukom.
Pretpostavke da ga tražiš su da do te nekretnine nema nikakve ili prikladne putne veze (preuzak ili prestrm) i da je korist od nužnog prolaza veća od štete na poslužnoj nekretnini.
To ti mora biti kumulativno ispunjeno.
==
Stanari tih kuća su na temelju dosjelosti (izvršavanjem dugim nizom godina) stekli pravo služnosti puta preko tvog zemljišta. Iako to pravo nije upisano u zemljišne knjige, ono postoji i stanari bi mogli putem tužbe zahtijevati od tebe da im priznaš postojanje te služnosti i da trpiš njezino izvršavanje, a to bi se onda i upisalo. Služnost bi se u tom slučaju priznala po pravcu u kojem se do tad izvršavala.
==
Nema služnosti bez obeštećenja strane koja je dužna trpjeti služnost.
==
Neka pitanja u vezi služnosti prolaza i provoza

Prema članku 186. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

Kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika (što je moguće i u konkretnom slučaju), svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine, a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti.

Nadalje, prema članku 190. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je hodati tom stazom te tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je služiti se i kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Sadržaj prava hodanja stazom te prostor za izvršavanje tog prava uređeni su stavcima 2. i 3. istog članka.

Sukladno navedenim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasnik nekretnine, eventualni suvlasnik (supruga, dijete ili neka druga osoba), odnosno zajednički vlasnik, kao ovlaštenici, imaju pravo u izvršenju služnosti puta prolaziti poslužnom nekretninom, s time da pravo prolaza po povlasnoj nekretnine imaju, u smislu članka 190. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ukućani i posjetitelji.

Pritom treba naglasiti i jednu tezu koja proizlazi iz stajališta zauzetog u Odluci Županijskog suda u Varaždinu, br. Gž-1063/09-2 od 18. siječnja 2010.: Prolazima i provozima za korist svoje nekretnine, a na teret poslužne nekretnine ovlaštenici nisu stekli neograničena prava na dijelu poslužne nekretnine kroz koji je presudom utvrđeno da postoji pravo stvarne služnosti staze i kolnika, već su stekli pravo svakodobnog prolaza i provoza u korist svoje nekretnine.

Drugim riječima, na dijelu poslužne nekretnine, a kojim se ovlaštenici služnosti prolaza i provoza imaju pravo služiti, mogu se služiti isključivo za prolaze i provoze, a ne mogu npr. ostavljati svoj automobil, graditi ili vršiti bilo kakve druge radnje osim provoza i prolaza.

[Hell-0]

Jedno pitanje - susjed koristi puteljak do svoje kuće, ali je problem što je taj puteljak posred mog zemljišta, tj. dijeli mi zemljište na 2 dijela. Da li ja mogu eliminirati taj put? Napominjem da susjed ima alternativni put do svoje kuće. I smije li se on pozivati na one fore o korištenju puta preko 20 godina? Hvala.

[Sledgehammer]

Prolaz mu moraš dati ako nema drugog puta i načina da dođe do svojega, a put možeš eliminirati ako on nema sudsku odluku o služnosti puta i isti nije u određenom koridoru ucrtan u katastar. No onda mu možeš dati put negdje drugdje, recimo uz ogradu, a ako ima negdje drugdje prolaz i put do javne površine, onda mu nedaš nigdje...

Fore o korištenju puta postoje i u zakonu i zovu se "dosjelost".

[Hell-0]

Sledgehammer kaže:

Prolaz mu moraš dati ako nema drugog puta i načina da dođe do svojega, a put možeš eliminirati ako on nema sudsku odluku o služnosti puta i isti nije u određenom koridoru ucrtan u katastar. No onda mu možeš dati put negdje drugdje, recimo uz ogradu, a ako ima negdje drugdje prolaz i put do javne površine, onda mu nedaš nigdje...

Fore o korištenju puta postoje i u zakonu i zovu se "dosjelost".

Velika hvala na odgovoru. Jedino mi nije jasno ovo sa koridorom ako je ucrtan u katastar. Ne znam jeli ucrtan ili nije, ali bez obzira na to, ta kuća ima alternativan pristup koji se aktivno i svakodnevno koristi. Pa sad ne kužim što je važnije - to što kuća ima drugi pristup mimo ovog što ide kroz moje zemljište ili ucrtanost u katastar?

[Sledgehammer]

Ono što je ucrtano u katastar je zakon, to je napravljeno temeljem sudske odluke. Znači, ako je ucrtan, bez obzira na druge prolaze, on ga ima pravo koristiti, tu mu se ne može ništa, osim podići novu tužbu sa zahtjevom za stupanje u posjed cijele svoje nekretnine. Naravno, prije toga to mora biti dokazivo da susjed ima drugu mogućnost.

[Hell-0]

Hvala majstore

[Sledgehammer]

Dobar odvjetnik za nekretnine to riješi u kratkom roku.

[pausiniana]

nisam pravnica ali sjećam se nešto dok sam radila kod odvjetnika da smo imali tužbi vezano za pravo služnosti...moraš doći do svoje nekretnine nekako, nećeš helikopterom..

[Sledgehammer]

To nije sporno da moraš doći, ali je sporno pod kojim uvjetom i u kojem opsegu, a to je i pravni temelj za naplatu te služnosti.

[zg29]

Pozdrav svima, imam pitanje vezano za služnost puta.

Na slici je žutom bojom označen sporni put. Crvena i ljubičasta kuća žele ostvariti/zadržati pravo korištenja ovog puta. Crvenoj kući taj put koristi da bi se moglo pristupiti u garažu koja se nalazi u prizemlju kuće. Ljubičastoj kući je to jedini pristup u bilo kojem pogledu.

Put je od svog nastanka pa do 2006 glasio kao "javno dobro putevi". Sve tri kuće su do 2006 imale pravo korištenja tog puta i za to imaju papirnate dokaze.

2006. godine plava kuća prebacuje u svoje privatno vlasništvo ovaj put koji je do tada bio javno dobro. U cijelom tom postupku nitko nista ne pita vlasnike crvene i ljubičaste kuce niti se oni igdje navode kao stranke u postupku uopće. Put sada zaista ima ciste papire i pripada plavoj kuci. Da li je to moguće da se ništa ne pita 2 stranke koje granice sa tim putem i koje imaju još i pravo služnosti na tom putu.

Sada 2015. g. se te dvije stranke pozivaju na sud da se odreknu prava služnosti jer taj put je sada privatno vlasništvo.

Ostvaruju li crvena i ljubicasta kuca i dalje pravo sluznosti. I na koji nacin se ono sada uopce ostvaruje.

Razmisljam da posaljem i na Ministarstvo graditeljstva jer smatram da se ovaj postupak kojim javno dobro prelazi u prvatno vlasništvo nije mogao odviti bez mog pristanka. Mislim da crvena i ljubicasta kuca koje ostvaruju pravo sluznosti i granice sa predmetnim putem BAREM MORAJU BITI STRANKE U POSTUPKU I DA SE I NJIH NEŠTO PITA.

Očigledno je da je u pitanju "viša sila", pa me zanima šta napraviti.

Hvala svima na odgovorima.

http://i.imgur.com/rj90aZv.jpg

[Fitz]

Zaista ne mogu provjeriti jel zaista to bio "javno dobro put" pa je prešlo u privatno vlasništvo (iskreno sumnjam u tu priču). Prije da je to bilo društveno vlasništvo, pa je izvršen povrat. Ta čestica uopće u z.k. nije put nego šuma. Dok se to ne zna (jer inače prodaju javnog dobra treba odobriti gradska skupština na način da se prvo prebaci iz javnog dobra u vlasništvo grada i onda proda), ne može se ništa komentirati.
Ta čestica je u katastru takva, ali u zemljišnoj knjizi nije, odnosno, jedna gruntovna čestica (ta sporna) se proteže i preko ovih "desnijih" katastarskih čestica. Tu bi trebalo izvršiti uvid u gruntovni plan, a to nemam.

Tu kao prvo treba napraviti geodetski elaborat usklađenja, da se čestice u z.k. usklade s česticama u katastru i onda kad će postojati u zemljišnoj knjizi čestica koja odgovara ovoj koju si naveo, trebalo bi (da je razuma) tu česticu pokloniti u javno dobro.

Što se tiče služnosti, angažirajte odvjetnika da pokrene postupak da ovaj s ljubičastom kućom (barem) dobije službnost prolaska preko čestice z.k.č. xxx/x k.o. xxxxx za korist čestice z.k.č. yyyy k.o. yyyy

Zašto vam ovi "plavi" uopće žele oduzeti pravo prolaska?

Ne vidim u zemljišnoj knjizi da imate kakvo pravo služnosti upisano na toj čestici, a zadnja promjena je iz 2006. i to odbijen upis služnosti?!

[zg29]

Radi se baš o "javnom dobru put" koje 2006. godine prelazi u privatno vlasništvo bez da se crvene i ljubičaste išta pita. Zato mislim da bi tu trebalo biti elemenata da se piše na Ministarstvo graditeljstva jer nema nas kao stranaka u postupku niti se igdje u tom "procesu prijenosa" spominjemo bilo da smo pozvani/ne pozvani/nismo došli/došli ili neznam šta drugo.

Plavi imaju sada čiste papire i nas se poziva na sud gdje će nam se ukinuti pravo služnosti jer je taj put sada privatno vlasništvo.

Šta je po tebi tu sad najpametnije napraviti? Ima li smisla pisati na MGIPU?

http://i.imgur.com/rNI2cbU.jpg

[Fitz]

To je katastar, totalno zastarjela i nebitna evidencija. Po meni to postoji samo još zato da hrpa ekipe ne bi morala dobit otkaze.

Važno je što je u zemljišnoj knjizi, a tamo je ta parcela upisana kao šuma i upisana na privatnog vlasnika. Privatni vlasnik je na temelju svog vlasništva zatražio brisanje "korisnika" javno dobrog i upis stvarnog vlasnika. U zemljišnoj knjizi se ne vidi nikakva povijest da je 2006. ta parcela prešla iz javnog dobra u privatno vlasništvo (a trebalo bi se vidjeti da je to tad rađeno). Prema tome, promjena je provedena prije i trebalo bi iz zemljišne knjige izvaditi povijesni izvadak da se vidi čija je parcela bila prije nego što je prešla u vlasništvo te i te osobe.

Katastar zanemari, kažem ti, što tamo piše je gotovo potpuno nevažno.

MGIPU s tim nema baš ništa, a vi niste trebali biti obaviješteni kod ove promjene u katastru.

Objasni ovu rečenicu: "Plavi imaju sada čiste papire i nas se poziva na sud gdje će nam se ukinuti pravo služnosti jer je taj put sada privatno vlasništvo."
Naime, na sudu (u zemljišnoj knjizi) nije upisana nikakva služnost na parceli tog puta, pa ne znam što vam mogu uzeti. Opet - zašto "plavi" žele ovima oduzeti pravo prolaska?

Savjetujem ti da nađete odvjetnika jer treba zaista ishoditi pravo služnosti, osobito za ljubičastog, na toj čestici puta u zemljišnoj knjizi.

[zg29]

Mi smo 1984. dobili pravo na služnost od komiteta za građevinarstvo i posjedujemo taj papir i sada. Kao što si i primjetio plavi imaju sadau gruntovnici "čiste papire".

Prije koji dan nam je stigao poziv na sud da se odreknemo tog prava služnosti kojeg smo dobili od komiteta 1984. jer je to sada privatno vlasništvo.

Kao što si i primjetio u gruntovnici se ne vidi taj prijelaz vlasništva iz javnog dobra u privatno. Iako se u gruntovnici to ne vidi, u rješenju komiteta se to jasno vidi da je javno dobro i u katastru je također vidljiv taj prijelaz.

Zašto "plavi" to rade stvarno ne znam (možda misle da će u budućnosti dići neke pare na tom putu). Jer nema nikakve logike da se nekome spriječava ulaz u garažu ili drugome pristup samoj kući....

Evo tu su i dijelovi iz tog poziva na sud/tužbe i dijelovi iz rješenja komiteta.
http://i.imgur.com/YpmPikq.jpg

Hvala na pomoći.

[Fitz]

Eto vidiš da ti piše u zadnjoj rečenici lijevo da je to bilo društveno vlasništvo. Drugovi iz tog vremena su se igrali svega i svačega i pisali "javna dobra" po nacionaliziranom zemljištu ("društveno vlasništvo"), a to je nakon osamostaljenja sve polako vraćano pravim vlasnicima, pa tako i taj put (koji je možda čak i na silu osnovan za vrijeme Juge, svašta se radilo). Šteta što tu služnost niste dali uknjižiti.

Nađi odvjetnika, nemaš što čekati, posebno ako si ovaj ljubičasti. Po meni se ovo može riješiti i na miran način, tako da se napravi usklađenje i da taj put u katastru dobije svoju adekvatnu česticu u z.k. (troškove elaborata podijelite među sobom) koju bi onda vi koji koristite put mogli kupiti u odnosima 1/3, 1/3 i 1/3 ili pokloniti u javno dobro.

Ja nisam odvjetnik, pa se nadam da će se netko pojaviti ovdje da ti da pravni odgovor. Ja ti samo mogu reći da je postupak kvazi "javno dobro put" --> privatno vlasništvo ispravan, kao i vjerojatno postupak iz nacionaliziranog "društvenog vlasništva" u privatno vlasništvo isto ispravan. Dakle, taj put je bio samo katastarski javno dobro.

Pitaj i na Legalis forumu ako već nisi...

[zg29]

Hvala ti na stručnim odgovorima i informacijama.

Probat ću i na legalisu.