"Hrvatski i srpski su jedan jezik" - nova deklaracija o jeziku

[Michael Collins]

Detektor kaže:

Da li Hrvat razumije Srbina? Da,prema tome,jezik je isti. Ilirizam-jugoslavenstvo je napravilo svoje. Čakavica gotovo uništena,kajkavica se još drži sjeverno od Zagreba. .

I da i ne.
Velika većina građana Hrvatske može gledati filmove, serije, kazališne predstave na srpskom. Nitko to ne dvoji.

Ali bilo koji udžbenik ili priručnik iz kemije ili fizike na srpskom bi prosječnom učeniku iz Hrvatske bio strani jezik bez pretjerivanja.

Velika je šteta što su sami Hrvati iskorjenili čakavicu a ni prema kajkavskom nije puno boli odnos čak ni danas.

[all_or_nothing]

trebalo bi u deklaraciju dodati da se taj policentričan jezik ima zvati hrvatski.
i gurnuti im opet na potpise.

[Michael Collins]

zeljko_ri kaže:

Slažem se, mora. Pogotovo na Balkanu bi ubrzo počeli ratni pokliči i političari bi graknuli kad bi netko u Srbiji rekao da zapravo govori hrvatskim jezikom ili u Hrvatskoj srpskim, iako jednom Austrijancu nije problem konstatirati da zapravo govori njemačkim jezikom ili Škotu da priča engleski jezik.

Oko 30% stanovnika Škotske svoj jezik naziva "Scots".
Plus oko 2% govornika keltskog.

In the 2011 census, respondents indicated that 1.54 million (30%) are able to speak Scots.[3]

https://en.wikipedia.org/wiki/Scots_language

[denijama]

Po meni je najveci problem deklaracije sto ona ima jako malo veze sa jezikom, vec je prilicno jasno da se radi o obicnoj političko -ideološkoj platformi i ništa više.

Lingvisti bi se svakako trebali dogovarati sto jest ili nije zajednicko srpskom i hrvatskom, ali prilično je apsurdno da se potpisnici deklaracije defatko pozivaju na neku potrebu da se jezik prestane upotrebljavati za nacionalističek i političke svrhe, a upravo oni to isto rade... ne znam čemu bi inače jedan Markovina ili Ivančić potpisivali ovako nešto, niti su lingvisti niti su stručni u ovome, a izrazito se bore za određene ideološke i političke stvari (što je naravno sasvim ok, ali licemjerno je i izrazito glupo reci da se oni bore protiv političkog koristenja jezka, a sami to rade).

Netko je vec gore spomenuo -jezik je puno sira kategorija i tice se i kulture i puno drugih stvari. Naravno da se mi međusobno razumijemo, ali sintaksa i neke druge stvari se prilično razlikuju...što vrijeme ide dalje i dolaze nove generacije -razlike ce biti vjerojatno sve vece.
Nemam nista protiv da netko proglasi to jednim policentricnim jezikom, ali trenutno kod nas to ima jako malo veze s lingvistikom, a puno sa dnevnom politikom i nekim ideološkim pitanjima.

[Michael Collins]

glosa kaže:

Jezik nije samo lingvistička nego i kulturna kategorija. Svi današnji službeni jezici u Srbiji, Hrvatskoj, BIH i Crnoj gori su standardizirani novoštokavski govor Hercegovine. Standardizacija u navedenim državama propale Jugoslavije je bila proces koji je doveo do različitih rezultata pa se na primjer za hrvatski kalcij u Srbiji kaže kalcijum, zarez je zapeta a željeznička postaja željeznička stanica i tako dalje.

Nije toliko Hercegovine nego Dubrovnika.

Pola susjednih naroda bi za makar i dijelić kulturne baštine Dubrovnika dali sve ostalo od povijesti što imaju.

Normalno je da je Dubrovnik onda utjecao na sve jezike i da je i danas dio "mokrih snova" mnogima.

[Wikiceha]

zeljko_ri kaže:

Slažem se, mora. Pogotovo na Balkanu bi ubrzo počeli ratni pokliči i političari bi graknuli kad bi netko u Srbiji rekao da zapravo govori hrvatskim jezikom ili u Hrvatskoj srpskim, iako jednom Austrijancu nije problem konstatirati da zapravo govori njemačkim jezikom ili Škotu da priča engleski jezik.

Austrijanci su bili Njemci do 1945.
Škoti imaju Škotski/Scots https://en.wikipedia.org/wiki/Scots_language koji je nastao iz Northumbrijskog anglosaskog, za razliku od engleskog standarda koji je nastao iz Mercijskog...
Ima razlika.
A imaš i galski/gelski/keltski u Higlandsima (preko pola Škotske, samo pitanje koliko je opstalo).
A najbitnije je što postoje i strukovni rječnici, pravni termini na hrvatskom nisu isti pravnim terminima na srpskom itd.
No ako Srbi žele usvojiti hrvatske termine i pravila, to je njihove pravo.

zeljko_ri kaže:

Radi Ustava RH koji je to omogućavao, ali da ne širimo temu.

I svi su upozoravali da od toga više štete nego koristi.

Michael Collins kaže:

I da i ne.
Velika većina građana Hrvatske može gledati filmove, serije, kazališne predstave na srpskom. Nitko to ne dvoji.
Ali bilo koji udžbenik ili priručnik iz kemije ili fizike na srpskom bi prosječnom učeniku iz Hrvatske bio strani jezik bez pretjerivanja.
Velika je šteta što su sami Hrvati iskorjenili čakavicu a ni prema kajkavskom nije puno boli odnos čak ni danas.

Imaš Gradišćanskohrvatski https://hr.wikipedia.org/wiki/Gradi%...hrvatski_jezik
Riječ je o standardu kojem je baza srednjočakavsko narječje (samo "polukajkavsko", uz južnočakavske (to je poluštokavsko ) i šćakavske dopune.
Imaju i jat ĕ (srednjočakavski je inače ekavsko-ikavski, pa da ne pišu belo mliku, jednostavno pišu bĕlo mlĕko ), a ć im se izgovara kao čakavsko t'.
Ima još zanimljivih razlika, međutim i taj dijalekt isto izumire.
Čakavski su dobrim djelom izumrli (osim na nekim otocima, zaleđu Rijeke i središnjoj Istri), kao i šćakavski (Slavonija, središnja Bosna).
No imaš mišljenja da su se samo "izmjenili", odnosno standardizirali. Neki njihov supstrat je vidljiv u svakodnevnom životu.
Dobar dio kajkavskih je isto nestao, pogotovo ovi koji nisu arhaični (Turopoljsko-posavski i Podravsko-Križevački), dosta gradova koji su prije bili kajkavski više nisu (Sisak je tu dobar primjer, Zagreb je "polukajkavski").
Postoje realno 4 grada na sjeveru gdje je kajkavica još jaka, Varaždin, Koprivnica, Krapina i Čakovec, a i tu imaš hibridizaciju.

all_or_nothing kaže:

trebalo bi u deklaraciju dodati da se taj policentričan jezik ima zvati hrvatski.
i gurnuti im opet na potpise.

I koristiti pravila hrvatskog standarda.
Inače, ni ovo nije loš post;
https://www.forum.hr/showpost.php?p=6...postcount=1739

[Wikiceha]

Michael Collins kaže:

Nije toliko Hercegovine nego Dubrovnika.
Pola susjednih naroda bi za makar i dijelić kulturne baštine Dubrovnika dali sve ostalo od povijesti što imaju.
Normalno je da je Dubrovnik onda utjecao na sve jezike i da je i danas dio "mokrih snova" mnogima.

Li-la.
Dubrovački dijalekt ti je imao više "čakavizama" i nekih "staroštokavizama".
Standard je dobrim djelom ostavština zaleđa.
Samo to nije isto.
Novoštokavska jekavica https://hr.wikipedia.org/wiki/Novo%C..._expansion.PNG je nastala u Dubrovniku i zaleđu iz 2 zapadnoštokavska dijalekta (dubrovačkog i neretvanskog) te 1 istočnoštokavskog dijalekta (istočnohercegovačkog) no koji je vjerojatno zapadnoštokavski, pa je za vrijeme ekspanzije Nemanjića "istočnoštokaviziran".
Sva 3 dijalekta su bila bliska i sadržavala su prijelazne isoglose.

Hrvatski standard je temeljen na neretvanskom (originalno ikavsko-jekavskom) poddijalektu, a srpski na istočnohercegovačkom (i)jekavskom poddijalektu.
S time da je neretvanski (u literaturi poznat i kao krajiški), u nekim stvarima (većini naglasaka, dakle skoro svemu osim jata) puno bliži novoštokavskoj ikavici (zapadnom dijalektu) nego istočnohercegovačkom...

[KLCCLK]

trivial je dobro rekla da je ovo pitanje koje se 99,9% ljudi apsolutno ne dotiče i nikada se neće doticati. Bez obzira na zabavljanje po forumima.

Mi govorimo hrvatskim jezikom, a hoće li ga netko u svijetu smatrati samostalnim ili jednom varijantom policentričnog jezika je zapravo i posve sporedno. Ono što je bitnije je dovesti u normalu odnos prema jezicima (ili varijantama, kako god tko želi) koje savršeno razumijemo i prestati:

1. silovati vlastiti jezik kako bismo bili što drugačiji, npr. kao u ovom upisu s hrvatske Wikipedije:

Sam je tekst i u njekim dijelovima netočan (hrvatski nije ustrojen na nekom štokavskome govoru, nego oblikovan prama dubrovačkoj štokavštini, uz nekoliko kasnijih "faznih prijelaza"). Ovakove se priručne razlike više ne pišu (bile su moda u u 80-im i 90-im godinama), nu, raspadom serbokroatizma, postale su zališne.To što neki ljudi ili ustanove oko toga pričaju, njihove su političke tegobe koje govornicima hrvatskoga ne znače ništo. Gramatičke razlike, koje ovdje nisu spomenute lege artis, predmet su obradbe nekih djela Gorenapisani je tekst u serbokroatističkome duhu, i ne vidim razloga da uopće bude na hrvatskoj wikipediji (osim, eventualno, u prikazu pojave serbokroatizma). Mjesto im je, eventualno, u elementarnima učevnicima jugoslavenskoga jezičnoga gulaša za neupućenike koje bi htjeli naručiti hranu ili nješto drugo pri turističkome posjetu

2. raditi budale i od samih sebe sa stvarima poput prijevoda srpskih filmova na hrvatskim TV postajama (čisto da napomenem da smo na drugoj temi ustanovili kako navodna zakonska odredba o tome ne postoji).


Poantu "Deklaracije" ne vidim, ne vidim niti problem u tome da ustrajemo u tome da je hrvatski jezik samostalan, ali vidim problem u tome da iskompleksirano dajemo sve od sebe da budemo što različitiji.

Jer, u stvarnom životu pitanje za običnog prosječnog čovjeka nije: jesu li hrvatski i srpski isti jezik, ili nisu? Već: razumiješ li savršeno dobro nekoga iz Srbije (ili Hrvatske)? A odgovor na to pitanje je: da.

[Michael Collins]

KLCCLK kaže:

Poantu "Deklaracije" ne vidim, ne vidim niti problem u tome da ustrajemo u tome da je hrvatski jezik samostalan, ali vidim problem u tome da iskompleksirano dajemo sve od sebe da budemo što različitiji.

Jer, u stvarnom životu pitanje za običnog prosječnog čovjeka nije: jesu li hrvatski i srpski isti jezik, ili nisu? Već: razumiješ li savršeno dobro nekoga iz Srbije (ili Hrvatske)? A odgovor na to pitanje je: da.

Ali nije li kod Hrvata taj problem rješen?

Mi svoj jezik nazivamo "hrvatskim", natjerali smo jednu moćnu EU da ga prizna kao svoj službeni jezik i ne pada nam napmet raspraljvati da li Srbi, Bošnjaci, Bugari ili Kinezi govore sličnim ili različitim jezikom.

Nisu oni ti koji stalno inzistiraju na "jezičnim pitanjima" niti tvrdnjama je li ovaj ili onaj jezik takav i takav

Hrvatski nacionalisti (što liberalniji što konzervativniji) imaju mnogo mana, politička Hrvatska isto ima mnogo mana, ali ova pitanja o jeziku nisu jedna od njih, što se velike većine Hrvata tiče, pitanje jezika je rješeno i nema smisla o njemu raspravljati.

[zeljko_ri]

KLCCLK kaže:

Poantu "Deklaracije" ne vidim, ne vidim niti problem u tome da ustrajemo u tome da je hrvatski jezik samostalan, ali vidim problem u tome da iskompleksirano dajemo sve od sebe da budemo što različitiji.

Hrvatski jezik u Hrvatskoj će uvijek biti hrvatski. Tu nema spora i radi mira, tako treba biti. A to što se neki trude da na silu budemo različiti, dovoljno je pogledati dvije košarkaške zvijezde, Bojana Bogdanovića i Bogdana Bogdanovića. Onaj tko ne zna o čemu se radi, nebi znao tko je tko i odakle. Previše je sličnosti, zato se neki trude umjetno ih stvoriti.

[Michael Collins]

zeljko_ri kaže:

Hrvatski jezik u Hrvatskoj će uvijek biti hrvatski. Tu nema spora i radi mira, tako treba biti. A to što se neki trude da na silu budemo različiti, dovoljno je pogledati dvije košarkaške zvijezde, Bojana Bogdanovića i Bogdana Bogdanovića. Onaj tko ne zna o čemu se radi, nebi znao tko je tko i odakle. Previše je sličnosti, zato se neki trude umjetno ih stvoriti.

Prezimena imaš i u Slovačkoj kao što je Kovač recimo.

Uostalo, vidi sam;

Germanic languages

German: Schmid, Schmidt, Schmitt, Schmitz, Schmith, Schmied[10]
Southern Dutch: De Smid, De Smedt, Desmedt, De Smet, Desmet, Smeets, Smets
Northern Dutch and Afrikaans: Smit, Smits, Smid, Smidt, Smed, De Smet

Romance languages

Words derived from the Latin term for smith (literally "one who works with iron"), such as the Italian words fabbro and ferraio, are the root of last names common in several parts of Europe.[citation needed]

Italian: Fabbri, Fabbro, Fabris, Ferrara, Ferraro, Ferrari, Ferrera, Ferrero
French: Lefebvre, Lefèvre, Lefeuvre, Lefébure, Favre, Faber, Fabre, Fabré, Faure, Fauré, Favret, Favrette, or Dufaure, Feaver (anglicisation)
Spanish: Herrero, Herrera, Ferrero
Romanian: Feraru, Fieraru
Portuguese: Ferreiro, Ferreira
Catalan: Ferrer, Ferré, Farré, Fabre, Fabra
Latin: Faber

Celtic languages

In Ireland and Scotland, the word for smith, gobha, is found in the surname "MacGouren"/MacGouran/MacGowan/McGowan. This surname is an Anglicised form of Mac a' Ghobhainn (Scottish Gaelic), Mac Gabhann (Irish), meaning "son of the smith".[19] In England the surname Goff, which is common in East Anglia, is derived from the Breton and Cornish goff a cognate of the Gaelic gobha. This particular surname was brought to England by Bretons, following the Norman Conquest of England.[20]

Cornish: Angove (an Gov), Goff, Goffe, Trengove

Slavic languages

Russian: Kovalyov (Ковалёв), Kuznetsov (Кузнецов)
Bosnian: Kovač, Kovačić, Kovačević
Bulgarian: Kovachev (Ковачев)
Croatian: Kovač, Kovačić, Kovačević, Kovačev, Kovačec, Kovaček
Czech: Kovář
Macedonian: Kovačevski (Ковачевски), Kovačev (Ковачев)
Slovak: Kováč and derived Kováčik, Kovačovič
Polish: Kowal and its place name derivative Kowalski, and patronymics Kowalik, Kowalczyk and Kowalewski
Serbian: Kovačević/Ковачевић, Kovač/Ковач, Kovačev/Ковачев
Slovenian: Kovač, Kovačič
Ukrainian: Kovalenko (Коваленко), Kovalchuk (Ковальчук), Koval (Коваль)

[Wikiceha]

KLCCLK kaže:

trivial je dobro rekla da je ovo pitanje koje se 99,9% ljudi apsolutno ne dotiče i nikada se neće doticati. Bez obzira na zabavljanje po forumima.

S obzirom na emigraciju i eu zapošljavanja, nije baš.

KLCCLK kaže:

Mi govorimo hrvatskim jezikom, a hoće li ga netko u svijetu smatrati samostalnim ili jednom varijantom policentričnog jezika je zapravo i posve sporedno.

Dobro, no to svakako utječe na neke ljude.

KLCCLK kaže:

Ono što je bitnije je dovesti u normalu odnos prema jezicima (ili varijantama, kako god tko želi) koje savršeno razumijemo i prestati:
1. silovati vlastiti jezik kako bismo bili što drugačiji, npr. kao u ovom upisu s hrvatske Wikipedije:

hr. wiki je amaterska wikipedija (kao i svaka druga wikipedija).
Njeki i nješto mi više djeluju kao "montegorizam", prama kao tipfeler, a zališne i obradbe kao arhaizam.
Ništo je isto zanimljiva konstrukcija.
Učevnicima (valjda udžbenicima, č je progutalo džb, a n dobilo v) ne znam gdje bi strpao.
Lako moguće da je riječ i o piscu (ili skupinim pisaca) koji s hr. juga, a vole arhaizme.

KLCCLK kaže:

2. raditi budale i od samih sebe sa stvarima poput prijevoda srpskih filmova na hrvatskim TV postajama (čisto da napomenem da smo na drugoj temi ustanovili kako navodna zakonska odredba o tome ne postoji).

Meni ne smeta. Mlađe generacije sve manje znaju srpskog, pa...

KLCCLK kaže:

Poantu "Deklaracije" ne vidim, ne vidim niti problem u tome da ustrajemo u tome da je hrvatski jezik samostalan, ali vidim problem u tome da iskompleksirano dajemo sve od sebe da budemo što različitiji.

Ne bi se složio.
Meni je zapravo svaka rasprava o tome suvišna. Postoji očita razlika između hrvatskog i srpskog standarda, oni imaju svoj (zapravo oni imaju 2 ), a mi svoj.
Svakom svoje i to je to.
Ako neki dijalektalizam pokušava ući u standard, to mi je ok.
Neki arhaizam, ako ima smisla je ok, ako ne, čemu?
To bi bilo isto kao da se englezi vrate na izgovor iz shakespearovog vremena samo da bi odvojili svoj jezik od Škota (ili Amera npr).

KLCCLK kaže:

Jer, u stvarnom životu pitanje za običnog prosječnog čovjeka nije: jesu li hrvatski i srpski isti jezik, ili nisu? Već: razumiješ li savršeno dobro nekoga iz Srbije (ili Hrvatske)? A odgovor na to pitanje je: da.

Ali jezik nije samo sporazumjevanje na cesti, nego i neke više stvari.
Ako ćeš pitati hrvatskog i srpskog pravnika, da li se razumiju, odgovor je ne.

Uostalom, Srbija nije mogla upotrijebiti hr. pravnu stečevinu iz EU, zar ne ?

[Wikiceha]

zeljko_ri kaže:

Hrvatski jezik u Hrvatskoj će uvijek biti hrvatski. Tu nema spora i radi mira, tako treba biti.

I u dijelu BiH
A i trebalo bi se riješiti spor sa zbunjevačkim, zar ne ?

zeljko_ri kaže:

A to što se neki trude da na silu budemo različiti, dovoljno je pogledati dvije košarkaške zvijezde, Bojana Bogdanovića i Bogdana Bogdanovića. Onaj tko ne zna o čemu se radi, nebi znao tko je tko i odakle. Previše je sličnosti, zato se neki trude umjetno ih stvoriti.

Glupost.
Što bi ti Portugalac rekao da ga Španjolcem nazoveš?
Sličnosti su ok, i jedni i drugi smo slaveni, ali nije da smo baš isti.

@MC

[TauraDendarii]

Bojim se kako ova Deklaracija nije toliko bezazlena. Zamislimo kada bi prilikom ulaske Srbije u EU bila prihvacena neka formulacija slična ovoj (1 policentričan jezik), za Hrvatsku bi to bilo jako neprihvatljivo jer bi sa vremenom postalo lako moguće kako bi hrvatske "varijante" bilo puno manje nego srpske, čistom prirodom stvari (Srbija ima više stanovnika, dobar dio BiH priča srpski, itd). Na ovaj način bi na zaobilazan način hrvatski mogao biti potisnut iz EU, a samim time vjerojatno i na medjunarodnoj razini.

Zato mislim kako je jako bitno jasno se ograditi od ovakve deklaracije. Ni slucajno ne pristajati na formulacije ovog tipa.

Pozitivno je sto je ocito stvar cisto politicke prirode, jer su je potpisali mnogi koji nemaju nikakve veze sa jezikom. Jedina poveznica potpisnika je kako bi svi radije živjeli u Jugoslaviji nego zemljama nasljednicama.

Interesantno mi je kako Kapović nije potpisao deklaraciju, iako je poznati lingvist i ljevičar. Volio bih čuti njegovo mišljenje o cijeloj stvari, sa jedne lijevo orijentirane, ali lingvističke strane.

[F. Chief]

Michael Collins kaže:

I da i ne.
Velika većina građana Hrvatske može gledati filmove, serije, kazališne predstave na srpskom. Nitko to ne dvoji.

Ali bilo koji udžbenik ili priručnik iz kemije ili fizike na srpskom bi prosječnom učeniku iz Hrvatske bio strani jezik bez pretjerivanja.

Točno, i sam sam imao prilike koristiti se srpskom stručnom literaturom, i mogu reći da je vrlo teško pratiti gradivo zbog razlike u stručnom rječniku hrvatskog i srpskog, plus još ćirilica, muka živa...

[the edge]

KLCCLK kaže:

Poantu "Deklaracije" ne vidim, ne vidim niti problem u tome da ustrajemo u tome da je hrvatski jezik samostalan, ali vidim problem u tome da iskompleksirano dajemo sve od sebe da budemo što različitiji.

Ja ne mislim da je to jedan jezik, ali da su jako slični, jesu. Smisao deklaracije bi mogao biti taj da ne treba izmišljati i silovati razlike tamo gdje ih nema. Ne znam što su radili u drugim zemljama, ali kod nas je bilo pizdarija s prevođenjem srpskih filmova i forsiranog traženja srbizama tamo gdje ih nije bilo i onda njihove nasilne zamjene suludim kroatizmima.

Usput budi rečeno, deklaracija će biti objavljena tek sutra, ali svi sve znaju što u njoj piše. Već se reži na jugoslavenčine, već lete populističke ugroze i slične budalaštine. Svi jure u tobožnju zaštitu hrvatskog jezika, a istodobno je pola foruma i pola države polupismeno. Ljudi moji, opismenjavanje je daleko najbolji način za obranu jezika.

[hr1u00]

Zanimljiv datum

Na dan Bečkog književnog dogovora i na dan talijanske zabrane hrvatskog (i slovenskog) jezika u Istri.
A nakon obljetnice Deklaracije.

[TauraDendarii]

the edge kaže:

Ja ne mislim da je to jedan jezik, ali da su jako slični, jesu. Smisao deklaracije bi mogao biti taj da ne treba izmišljati i silovati razlike tamo gdje ih nema. Ne znam što su radili u drugim zemljama, ali kod nas je bilo pizdarija s prevođenjem srpskih filmova i forsiranog traženja srbizama tamo gdje ih nije bilo i onda njihove nasilne zamjene suludim kroatizmima.

Usput budi rečeno, deklaracija će biti objavljena tek sutra, ali svi sve znaju što u njoj piše. Već se reži na jugoslavenčine, već lete populističke ugroze i slične budalaštine. Svi jure u tobožnju zaštitu hrvatskog jezika, a istodobno je pola foruma i pola države polupismeno. Ljudi moji, opismenjavanje je daleko najbolji način za obranu jezika.

Deklaracija je objavljena na nekim portalima, pretpostavljam kako je to dokument koji će se sutra prikazati i preksutra objaviti. Po svemu do sada rečenom, jasno je što u deklaraciji stoji.

Mozes li navesti neke primjere "suludih kroatizama" i zamjene srbizama. Znam za neke slučajeve, ali često su to situacije gdje se stvarno ta riječ koristila u hr, a također i neki drugi slavenski narodi je koriste (pa nije hr izmišljotina).

[Stiglitz]

the edge kaže:

Ja ne mislim da je to jedan jezik, ali da su jako slični, jesu. Smisao deklaracije bi mogao biti taj da ne treba izmišljati i silovati razlike tamo gdje ih nema. Ne znam što su radili u drugim zemljama, ali kod nas je bilo pizdarija s prevođenjem srpskih filmova i forsiranog traženja srbizama tamo gdje ih nije bilo i onda njihove nasilne zamjene suludim kroatizmima.

Usput budi rečeno, deklaracija će biti objavljena tek sutra, ali svi sve znaju što u njoj piše. Već se reži na jugoslavenčine, već lete populističke ugroze i slične budalaštine. Svi jure u tobožnju zaštitu hrvatskog jezika, a istodobno je pola foruma i pola države polupismeno. Ljudi moji, opismenjavanje je daleko najbolji način za obranu jezika.

Smisao deklaracije je sasvim jasan, a to je promicanje velikosrpstva. To je dobra stara srpska taktika promicanja velikosrpstva putem jugoslavenstva u kojem bi drugim nacijama oduzeli nacionalni identitet. Politika poznata od Načertanija pa do danas.

Da podsjetim, u Načertanijama je Garašanin negirao postojanje Hrvata kao nacije već ih je nazivao pokatoličenim Srbima. Ova deklaracija počinje s negacijom hrvatskog jezika, a tko zna što sve slijedi. Netko se dobro sjetio da ćemo zbog ovoga imati problema ako Srbija uđe u EU jer ova deklaracija može biti podloga da se u EU jednog dana uvede zajednički jezik za Srbiju i Hrvatsku, neka verzija hrvatsko-srpskog ili srpsko-hrvatskog.

[the edge]

TauraDendarii kaže:

Mozes li navesti neke primjere "suludih kroatizama" i zamjene srbizama. Znam za neke slučajeve, ali često su to situacije gdje se stvarno ta riječ koristila u hr, a također i neki drugi slavenski narodi je koriste (pa nije hr izmišljotina).

Samovozi, brzoglasi, dalekovidnice, kopnice, zrakomlati i slični neologizmi. Srećom je jezik živo tijelo i ovisi o svojim govornicima pa mu ne možeš ništa nametnuti što ne prihvaća.