Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 29.11.2010., 18:59   #21
Quote:
istarski pršut kaže: Pogledaj post
Dok u ovome ne vidim nikakvog smisla.
Ni ja. Ali tako to bude.
Integrator is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 19:07   #22
Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
Onda netko kaže:
Onda ja kažem:
Nakon toga slijedi...
možda i nema potrebe za većom raspravom kad imamo primjere iz povijesti. imamo konja, pa da mu prebrojimo zube.

je li uspio i jedan sustav bez koliko-toliko slobodnog tržišta i kako su ljudi živjeli u tom sustavu? meni se čini da nije.
Aphex is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 19:07   #23
Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
Nakon toga slijedi konsternacija, pa zgražavanje, i onda se priberu i odgovor stiže u zakučastim terminima Darwinove teorije evolucije, o tome kako bolji preživljava, kako je solidarnost za luzere, kako jedni trebaju imati sve i još više od toga, a drugi, nesposobni trebaju krepati, kako je pohlepa prirodna i poželjna, kako lijenčine treba sankcionirati...
Možda bi se mogla kompeticija izbaciti iz ekonomije (bilo je pokušaja s "dogovornom ekonomijom", a to bi mogao lako i biti pravi put, na drugačijim temeljima od onih), ali onda nam preostaje tek kompeticija u svemu ostalom; tko prvi - njemu djevojka, nije izmislio ekonomist....

Kompeticija je zahtjev i kod biljaka i životinja, pa tako i kod čovjeka; kapitalizmom se čovjek nije puno odmakao od sistema primitivnijih bića.

Ono što je potrebno: ponuditi umjesto kompeticije dostatnu ili dostojnu njenu zamjenu. Tko to može i zna? Čovjek se, dakle, dodatno mora odvojiti od prirode i nasljeđa, umom, iskustvom, znanjem, vjerom, ciljem, da bi spremio kompeticiju u negativnu ladicu sjećanja.
planinar is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 19:28   #24
Quote:
Aphex kaže: Pogledaj post
možda i nema potrebe za većom raspravom kad imamo primjere iz povijesti. imamo konja, pa da mu prebrojimo zube.

je li uspio i jedan sustav bez koliko-toliko slobodnog tržišta i kako su ljudi živjeli u tom sustavu? meni se čini da nije.
Na filozofiji smo. Ovdje se pitamo i ZAŠTO nije.
To što nije ne može biti dokaz o nemogućnosti, možda eventualno o nemaru prilikom dizajna.

A inače, zašto nije, poznato je svima: ti su sustavi nastali u nerazvijenim zemljama netom izašlih iz carstava što znači feudalizma. Protiv sebe su imali već stare, oformljene demokracije i građanska društva, a ti isti su se zubima i noktima, marketingom i znanošću trudili da im dokažu da nisu u pravu. I ne samo da dokažu, nego i da ih podrivaju gdje god stignu. Sjetimo se samo što se dogodilo u Španjolskoj. Možda baš društveni monopol tj. monopol na društveno uređenje ne dozvoljava napredak..
Integrator is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 19:30   #25
Quote:
planinar kaže: Pogledaj post
tko prvi - njemu djevojka, nije izmislio ekonomist....Kompeticija je zahtjev i kod biljaka i životinja, pa tako i kod čovjeka; kapitalizmom se čovjek nije puno odmakao od sistema primitivnijih bića.
Evo je. Stiže nama Darwinova evolucija. Tko je ono pitao...aha. Istarski pršut na kraju prošle stranice.
Integrator is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 19:57   #26
Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
Evo je. Stiže nama Darwinova evolucija. Tko je ono pitao...aha. Istarski pršut na kraju prošle stranice.
imaš nešta protiv evolucije?
Aphex is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 20:52   #27
Quote:
planinar kaže: Pogledaj post
Ono što je potrebno: ponuditi umjesto kompeticije dostatnu ili dostojnu njenu zamjenu. Tko to može i zna? Čovjek se, dakle, dodatno mora odvojiti od prirode i nasljeđa, umom, iskustvom, znanjem, vjerom, ciljem, da bi spremio kompeticiju u negativnu ladicu sjećanja.
Ideja obrađena u temi "Limitarizam", je najbezbolnije zaustavljanje besmislenog
natjecanja.

Primjerice:
U trci na sto metara potrebno je samo ograničiti "rekord" na optimalnu
vrijednost, recimo na 11 sekundi.
Svi koji dosegnu vrijednost 11 sekundi su pobjednici.
Time kompeticija nije potpuno odbačena, a izbjegnuto je pretjerivanje u istoj.
__________________
Lako je s toaletpapirom............
LIQ is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 23:27   #28
Mislim da bi prvo bilo jako dobro da definiraš kako matematički odrediti točku u kojoj nam je dovoljno proizvodnje? Kako bi to izračunali?

Teoretski, uzmimo primjer da uništimo konkurenciju i na nekom području od cca 100 000 stanovnika imamo jednu tvornicu čokolade. Kolika je dostatna proizvodnja za mjesec dana? 100 000? 1 čokolada po stanovniku? Ili ne? Koliko tko želi? Netko može pojesti 1 čokoladu dnevno, dakle to je 30 čokolada mjesečno. Netko ne pojede niti jednu. Postojala bi lista gdje bi svatko naručio i zabilježio koliko će čokolada pojesti slijedeći mjesec? I tako za svaki prehrambeni artikl? Što je s odjećom? Što je s automobilima? Koliko automobila je potrebno čovjeku? Svi bi vozili jednaki auto? Npr. fiću? Da ne nabrajam dalje...
__________________
Kakvi zeleni, kaj je tebi, njih zanima fotelja i lova, a ne zelenilo, nemoj biti naivna
*Ava* is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 23:35   #29
Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
Monopol je štetan samo ako ne dozvoljava svima da uživaju u proizvodima, ne da boljem da napravi bolji proizvod za kojim postoji potreba, te ako iste osigurava samo za manjinu a druge uskraćuje...
Sljedeći put kad ti netko od tih šupljoglavaca prigovori da bi to bio monopol, podsjeti ga da živi u zemlji u kojoj šačica ljudi odjevenih u plavo ima monopol na iniciranje nasilja .. zovu se policija.

Sjeti ih da taj monopol na nasilje država koristi kako bi ti bez otpora otela 54% SVEGA što zaradiš... a spomeni im i da država ima monopol na valutu te na rješavanje sporova. Čak i u slučaju kad ti tužiš državu ta ista država je i vlastita obrana i sudac.

Na kraju im reci .. ako ih pored državnog monopola na iniciranje nasilja, rješavanje sporova, valutu i reket smeta nečiji monopol na proizvodnju sokova ili automobila .. nie problem u monopolu već u tome što su jebeno retardirani!

Quote:
Današnja je pak konkurencija najčešće rat preko jumbo plakata i televizije e kako bi se utopilo smeće a ne bolji proizvod.
Točno... tržišno natjecanje se svodi na reklamnu prijevaru ... kako da te nagovore da kupiš sranje koje je jednako loše kao i svako drugo na tržištu i koje nipočenu ne predstavlja tvoje potrebe, već samo plitko i privremeno može zadovoljiti vječiti ljudski apetit za novotarijama.
__________________
Mind Over Matter WikiLeaks Operation Payback
If being sarcastic means you're rude .. does being obvious mean you're stupid?
shamantrixx is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 23:41   #30
Quote:
*Ava* kaže: Pogledaj post
Mislim da bi prvo bilo jako dobro da definiraš kako matematički odrediti točku u kojoj nam je dovoljno proizvodnje? Kako bi to izračunali?

Teoretski, uzmimo primjer da uništimo konkurenciju i na nekom području od cca 100 000 stanovnika imamo jednu tvornicu čokolade. Kolika je dostatna proizvodnja za mjesec dana? 100 000? 1 čokolada po stanovniku? Ili ne? Koliko tko želi? Netko može pojesti 1 čokoladu dnevno, dakle to je 30 čokolada mjesečno. Netko ne pojede niti jednu. Postojala bi lista gdje bi svatko naručio i zabilježio koliko će čokolada pojesti slijedeći mjesec? I tako za svaki prehrambeni artikl? Što je s odjećom? Što je s automobilima? Koliko automobila je potrebno čovjeku? Svi bi vozili jednaki auto? Npr. fiću? Da ne nabrajam dalje...
Sve smo to vidjeli u socijalizmu kada smo imali svega - dovoljno, pa smo ipak gledali u Milka čokoladu gastarbajtera ko gladni psi... ljudska narav je nezasitna, i ne opet tu težnju treba razlikovati kada u sebi nosi animalizam i kada nosi težnju za razvojem i napretkom, i srećom da se vlastitim rukama može više postići. Jedno je loše, drugo dobro, iako na prvu oboje streme ka više.
FED is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.11.2010., 23:43   #31
Quote:
*Ava* kaže: Pogledaj post
Mislim da bi prvo bilo jako dobro da definiraš kako matematički odrediti točku u kojoj nam je dovoljno proizvodnje? Kako bi to izračunali?

Teoretski, uzmimo primjer da uništimo konkurenciju i na nekom području od cca 100 000 stanovnika imamo jednu tvornicu čokolade. Kolika je dostatna proizvodnja za mjesec dana? 100 000? 1 čokolada po stanovniku? Ili ne? Koliko tko želi? Netko može pojesti 1 čokoladu dnevno, dakle to je 30 čokolada mjesečno. Netko ne pojede niti jednu. Postojala bi lista gdje bi svatko naručio i zabilježio koliko će čokolada pojesti slijedeći mjesec? I tako za svaki prehrambeni artikl? Što je s odjećom? Što je s automobilima? Koliko automobila je potrebno čovjeku? Svi bi vozili jednaki auto? Npr. fiću? Da ne nabrajam dalje...
Sve smo to vidjeli u socijalizmu kada smo imali svega - dovoljno, pa smo ipak gledali u Milka čokoladu gastarbajtera ko gladni psi... ljudska narav je nezasitna, i opet tu težnju treba razlikovati kada u sebi nosi animalizam i kada nosi težnju za razvojem i napretkom, i srećom da se vlastitim rukama može više postići. Jedno je loše, drugo dobro, iako na prvu oboje streme ka više.
Slično je bilo i sa autima i slično, kao i sa nacionalnim javnim dobrima poput javnog prijevoza, komunalnog reda i sl. Sve to što je imao zapad je civilizacijski doseg nastao iz onog elementa težnje za većim imanjem. Ne treba zaboraviti da taj zapad radi 36-40 sati tjedno, ali efikasno.
FED is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 00:37   #32
Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
Pozdrav svima. Nadam se da ću na filozofiji dobiti kvalitetniji odgovor nego na gospodarstvu ili drugim temama gdje ljudi uglavnom razmišljaju na način stereotipa.

Je li tržišno natjecanje zapravo besmislena trka koja na kraju ništa dobroga ne donosi društvu, i ništa bitnoga, a samo guta enormne resurse?
Ili, kako dogmatici misle, biva svojevrsnom silom koja gura društvo naprijed? Ako da, kamo to "naprijed"?
Trebalo bi početi od Smitha. On je davno utvrdio da pojedinac težnjom da ostvari vlastite interese, povećava dobrobit cijelog društva, pri čemu ga vodi nevidljiva ruka... Pekar proizvodi kruh kako bi ga prodao i ostvario profit, ali time on omogućuje drugima da uživaju u njegovom proizvodu. To je tržišni mehanizam koji bi društvo gura naprijed, po Smithu. Dakle, ako proizvod ima korisna svojstva, odnosno uporabnu vrijednost, ono zadovoljava nečiju potrebu i time se stvara potrošačev probitak. Međutim može se postaviti pitanje što je sa proizvodima poput oružja ili droge koje također zadovoljavaju nečiju potrebu, imaju za nekoga korisna svojstva, ali su štetna za društvo?
Međutim, suvremena teorija firme, pogotovo ona pod Njemačkim utjecajem, odbacuje jednodimenzionalno određenje poduzeća kao stroja za proizvodnju novca i određuje ga ka o tehničko-ekonomsko-SOCIJALNI entitet koji proizvodi dobra za sadašnje generacije, ali i reproducira uvjete za razvoj budućih generacija. Jasno je da je osnovno načelo po kojem se firma uspostavlja i održava načelo održivog razvoja.
Moj zaključak, ako je temeljni cilj poduzeća (kao osnovnog entiteta tržišnog gospodarstva, koji je postojao i prije države) SLUŽENJE, onda ono svakako gura društvo naprijed (ekonomski povećava blagostanje pojedinaca, prirodno, čuva nebnovljive komponente okruženja, a socijalno omogućuje participaciju svih društvenih aktera), ali ako je temlejni cilj poduzeća maksimalizacija profita (ili bogatstva vlasnika), opno ne tjera nužno društvo naprijed.
the answer is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 05:26   #33
Posto se nalazim na legalu surove kapitalisticke borbe, sediste firme za koju radim je u Silikonskoj Dolini, business High-Tech, a konkurencija je 1000% nemilosrdna, odgovoricu ti onako kako ja shvatam...

Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
dvije tvornice proizvode isti proizvod za tržište koje je tim proizvodom zasićeno. Jedna uspijeva u nečemu biti bolja, ostaje na tržištu druga propada.

Naravno sad će netko reći: pa to je u redu. Jedna je bolja druga je lošija. Neka propadne.
Toliko puta vidjeno... Tek ce biti vidjeno, a na Balkanu ce 90% firmi propasti, jer nisu konkurentne...

Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
A ja na to pitam: a što će uopće dvije tvornice? Neka radi jedna.
Cista konkurencija na trzistu. Prva firma radi dugo posao, neko je iz prikrajka posmatra/procenjuje i shvati da ima/predpostavlja ekonomsku formulu kako moze bolje... Usprica veliku kolicinu para i kreira "klona" firmu koja je modernija, bolja, ima jace strucnjake, bolju komercijalu... Na kraju krajeva kupi 50% R & Da prve firme... Njenu komercijalu, samim tim tako bitne kontakte...

Scenariji mogu biti tako razliciti... Jedna firma ne mora da propadne, moze biti kupljena od druge... Sa razlicitim outcomima.

Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
Onda ide na to pitanje: a što će raditi ljudi u drugoj tvornici?
Dobri strucnjaci i radnici ce naci drugi posao, ovde na Zapadu, cak i sa 60+ godina. Toliko puta sam to imao prilike da vidim. Skart strucnjaci ce se snalaziti, a ako se ne snadju morace da potraze nekvalitetniji posao... A konkurencija je jaka i unutar firme, tako da i pre propadanja najslabiji ili otpadnu u toku nivelizacije, ili poslednji ostanu na brodu koji tone...

Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
Onda ide totalni diskurs: zašto ne rade svi ljudi u prvoj tvornici pola radnog vremena a ostalo planduju? Proizvoda ima dovoljno, raditi se ne mora puno radno vrijeme. neka se radi pola.

Onda netko kaže: ali će i zaraditi pola.

Onda ja kažem: pola je relativno. Pola od čega? Ionako ima dovoljno za sve. Dovoljno da se kupe proizvodi. Jer da ih ima manje, trebalo bi ih raditi. Budući ih nema manje, jer se ne moraju proizvoditi, ima ih dosta za sve.
Ne, to tako ne radi u kapitalizmu. Ako radis 4 sata pametan posao, ne mozes da izdrzis one koji taj posao rade 10 sati. Oni postaju mnogo kvalifikovaniji, mnogo bolje obrazovani, mnogo sirih znanja... Dakle, ako radis 4 sata, bices placen X para, ako radis 10 sati isti pametan posao, bices placen 5X parica... Za fabricke radnike to NE vazi, ali vazi 8 sati rada, jer se samo takvi radnici isplate kapitalisti. Sto ce reci: ako kapitalista ima 100 radnika koji rade 4 sata dnevno, on ce fabriku svesti na 40 do mex. 45 najboljih radnika koji ce prosecno raditi 8 sati. Umesto da radnike placa 100xN, pratice 40 radnika 40x2.5N (vrlo uproscen model)...

Quote:
Integrator kaže: Pogledaj post
Nakon toga slijedi konsternacija, pa zgražavanje, i onda se priberu i odgovor stiže u zakučastim terminima Darwinove teorije evolucije, o tome kako bolji preživljava, kako je solidarnost za luzere, kako jedni trebaju imati sve i još više od toga, a drugi, nesposobni trebaju krepati, kako je pohlepa prirodna i poželjna, kako lijenčine treba sankcionirati...pitanje je samo što je lijenost. Koji čovjek zapravo ne radi ama baš ništa?
Greed Is Good!

_nobody_
_nobody_ is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 06:12   #34
Quote:
_nobody_ kaže: Pogledaj post

Greed Is Good!

_nobody_
Taman sam pogledao taj film, dođem na forum i ovo me dočeka.
__________________
"Things are not what they seem, nor are they otherwise."
soadfan is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 09:45   #35
Quote:
LIQ kaže: Pogledaj post
Ideja obrađena u temi "Limitarizam", je najbezbolnije zaustavljanje besmislenog
natjecanja.
Možda imaš pravo, ali tad ja pogrešno razmišljam; naime, čovjek teži dostizanju osobne slobode upravo iz stanja limitiranosti, gdje limitiranost osjeća kao prepreku oslobođenju – i to je najvažniji razlog zašto to ne bi uspjelo. Dodatna ograničenja koja bi mu se nametnuta izvana guraju čovjeka dublje u stanje kojeg se želi osloboditi.
Osim toga, ono što zoveš „limitarizmom“ i jest na djelu kao način rješavanja problema i dio je sustava; npr. progresivne stope oporezivanja plaća, dobiti (koje limitiraju one koji zarađuju više), antimonopolna politika (koja limitira one koji mogu rasti više) i sl.

Trebalo bi zadovoljiti uvjet postupnog oslobođenja čovjeka (u njegovim mogućnostima) i znanja kako tu slobodu koristiti (što, istina, djeluje kao ograničenje, ali je ono pod utjecajem samosvijesti, a ne dekreta).
planinar is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 10:13   #36
Quote:
Aphex kaže: Pogledaj post
imaš nešta protiv evolucije?
Darwinove da. Općenito ne. Nije forum za to pa neću o tome diskutirati.

Quote:
LIQ kaže: Pogledaj post
Svi koji dosegnu vrijednost 11 sekundi su pobjednici.
Time kompeticija nije potpuno odbačena, a izbjegnuto je pretjerivanje u istoj.
Gdje se tih 11 s izračuna kao neko područje oko kraja gaussijana.
Znači, ako je u okviru recimo 10% najboljih rezultata, prolazi.
Integrator is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 10:21   #37
Quote:
the answer kaže: Pogledaj post
Trebalo bi početi od Smitha. On je davno utvrdio da pojedinac težnjom da ostvari vlastite interese, povećava dobrobit cijelog društva, pri čemu ga vodi nevidljiva ruka... Pekar proizvodi kruh kako bi ga prodao i ostvario profit, ali time on omogućuje drugima da uživaju u njegovom proizvodu. To je tržišni mehanizam koji bi društvo gura naprijed, po Smithu.
Kako bi bilo da vratimo znanost i tehnologiju u doba Smitha.

Quote:
Međutim, suvremena teorija firme, pogotovo ona pod Njemačkim utjecajem, odbacuje jednodimenzionalno određenje poduzeća kao stroja za proizvodnju novca i određuje ga ka o tehničko-ekonomsko-SOCIJALNI entitet koji proizvodi dobra za sadašnje generacije, ali i reproducira uvjete za razvoj budućih generacija. Jasno je da je osnovno načelo po kojem se firma uspostavlja i održava načelo održivog razvoja.
Odlično.

Quote:
Moj zaključak, ako je temeljni cilj poduzeća (kao osnovnog entiteta tržišnog gospodarstva, koji je postojao i prije države) SLUŽENJE, onda ono svakako gura društvo naprijed (ekonomski povećava blagostanje pojedinaca, prirodno, čuva nebnovljive komponente okruženja, a socijalno omogućuje participaciju svih društvenih aktera), ali ako je temlejni cilj poduzeća maksimalizacija profita (ili bogatstva vlasnika), opno ne tjera nužno društvo naprijed.
Divota.
Integrator is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 10:35   #38
Quote:
_nobody_ kaže: Pogledaj post
Posto se nalazim na legalu surove kapitalisticke borbe, sediste firme za koju radim je u Silikonskoj Dolini, business High-Tech, a konkurencija je 1000% nemilosrdna, odgovoricu ti onako kako ja shvatam...
Tautologija. Vidi moju post na prošloj strani.
Konkurencija je nužna zato što postoji konkurencija. Da nema konkurencije ne bi trebala biti konkurencija. Konkurencija postoji zato što postoji konkurencija. Konkurencija je konkurencija.


Quote:
Toliko puta vidjeno... Tek ce biti vidjeno, a na Balkanu ce 90% firmi propasti, jer nisu konkurentne...
Nebitno za raspravu.
Ili...auto treba benzin zato što ako nema benzina on stane. Nas zanima zbog čega treba benzin a ne što će biti ako ga nema.


Quote:
Cista konkurencija na trzistu. Prva firma radi dugo posao, neko je iz prikrajka posmatra/procenjuje i shvati da ima/predpostavlja ekonomsku formulu kako moze bolje...
Samo ako postoji potreba. Ako ne onda se mora ugurati i zgrabiti već postojeću nišu.

Quote:
Usprica veliku kolicinu para i kreira "klona" firmu koja je modernija, bolja, ima jace strucnjake, bolju komercijalu... Na kraju krajeva kupi 50% R & Da prve firme... Njenu komercijalu, samim tim tako bitne kontakte...
Pohlepa. Zašto bi to radio?

Quote:
Scenariji mogu biti tako razliciti... Jedna firma ne mora da propadne, moze biti kupljena od druge... Sa razlicitim outcomima.
Što je outcome? Nemamo croatian phrase za that kojom ćemo hendlati it?


Quote:
Dobri strucnjaci i radnici ce naci drugi posao, ovde na Zapadu, cak i sa 60+ godina. Toliko puta sam to imao prilike da vidim. Skart strucnjaci ce se snalaziti, a ako se ne snadju morace da potraze nekvalitetniji posao... A konkurencija je jaka i unutar firme, tako da i pre propadanja najslabiji ili otpadnu u toku nivelizacije, ili poslednji ostanu na brodu koji tone...
To nije tema. Valjda ti je jasno.


Quote:
Ne, to tako ne radi u kapitalizmu.
Znači, konkurencija postoji jer se to tako radi. Ili, to se tako radi zato jer se to tako radi.

Quote:
Ako radis 4 sata pametan posao, ne mozes da izdrzis one koji taj posao rade 10 sati.
Znači, konkurencija postoji zato što onaj koji nije konkurentan nije konkurentan onome koji je konkurentan.
GOMILA TAUTOLOGIJE.
Integrator is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 10:41   #39
Quote:
*Ava* kaže: Pogledaj post
Mislim da bi prvo bilo jako dobro da definiraš kako matematički odrediti točku u kojoj nam je dovoljno proizvodnje? Kako bi to izračunali?
Koliko se kupuje bez naturanja i grabeža.

Quote:
Teoretski, uzmimo primjer da uništimo konkurenciju i na nekom području od cca 100 000 stanovnika imamo jednu tvornicu čokolade. Kolika je dostatna proizvodnja za mjesec dana? 100 000? 1 čokolada po stanovniku? Ili ne?
Imaš buffere za eventualne fluktuacije. Zovu se SKLADIŠTA.

Quote:
Koliko tko želi? Netko može pojesti 1 čokoladu dnevno, dakle to je 30 čokolada mjesečno. Netko ne pojede niti jednu. Postojala bi lista gdje bi svatko naručio i zabilježio koliko će čokolada pojesti slijedeći mjesec? I tako za svaki prehrambeni artikl? Što je s odjećom? Što je s automobilima? Koliko automobila je potrebno čovjeku? Svi bi vozili jednaki auto? Npr. fiću? Da ne nabrajam dalje...
Proizvedeš koliko se kupuje i nešto malko više za slučaj loše procjene. Nastane li oskudica, proizvedeš više. Radnici ne rade 4 sata nego 4 sata i 15 minuta.

Danas, svi rade 8, a prodaju za 3 sata.
Integrator is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.11.2010., 13:09   #40
Vidi, Integrator, nikakva tautologija nije u pitanju, nego borba za prezivljavanje... Na jednoj strani imas sve skuplji Zivot, sve gadnije zakone, sve vece lestvice koje ti moderno drustvo postavlja da bi mogao da prezivis...

Sa druge strane neverovatno bogate ljude koji mogu sebi da dozvole da se igraju kako zele sa svojim parama, a oni to i rade... Kupuju najbolje ljude na trzistu, a ovi, ako NISU fizicki sposobni (jer rade 14 sati dnevno) stvari ce resavati parama (kuputi kuce, kupiti zene, kupiti prijatelje, kupiti socijalni Zivot)...

Danasnje vreme malo aktivnosti ostavlja pomimo posla, jer je jako mnogo ljudi na trzistu koji svasta znaju, a privreda je ogranicena (ne moze da raste 3% godisnje kako mali perica Bernanke zamislja...).

Strah... To je ono sto pokrece radnike... Strah da ce izgubiti posao, jer je konkurencija za dobijanje dobrih poslova postala nemilosrdna (da ti ne pricam sta ja sve prolazim kada trazim posao - samo sto se ne trazi da hodam na trepavicama, ako to posao zahteva)!

(zurim na posa, pa me vise nece biti... Tautologija ili ne, na poslu me ocekuje Mont Everest zaduzenja)

_nobody_
_nobody_ is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:51.