Evolucija inteligencije čovjeka

[Frogger]

@Beljki: Pa nejasno je, svakako ni pojam "snalaženje u nepoznatim situacijama" nije baš definiran niti se da dobro kvantificirat. Ali nije baš to ni relativno previše, možeš reć da se bolje snašao onaj kojemu stvari idu onako kako bi on htio da mu idu, onaj ko je više vremena sretniji, ko je manje pod stresom ili nešto tako. Ugrubo, ali dovoljno da nekog proglasiš uspješnijim u plovidbi kroz život, ergo snalažljivijim, a to bi onda bilo i "inteligentnijim" po onoj definiciji. I onda lako vidiš da IQ testovi ne mjere to.
E sad zašto je tako, a može bit milijun razloga. Danas se drukčije živi, oko nas su ekrani, reklame, tipkovnice, laži i šareni artikli. Prije su bile ovce i plavo nebo. Eto danas trebaš brže prepoznavat di ćeš šta svrstat, stalno se baviš time, vizualni korteks stalno sortira stvari pa se izvježba. Lupetam, ali eto jedno moguće objašnjenje.
Znaš li npr zašto stari ljudi imaju problema s telefonima? Danas nije toliko to izraženo s mobitelima, ali kad su bili oni kućni telefoni, analogna linija to je bilo ajme majko. ALOO NE ČUJEM DOBRO? A? Šta si reka.... A? Ma nema ništa ga ne čujem nek zove opet. Reka bi čovik sve neki gluvaši, ono stari svit pa oglušili. A nije to nego baš ovo s ovcama. Došli ljudi sa sela, a tamo lipo otvoren prostor, vikneš a ono odeee. Nema refleksije, eha, reverba. Nema mikrofonije. I to ti je to, nije im mozak navika procesirat toliko distorziran zvuk, a ovi u gradu šta su odrasli di si stalno u zatvorenom i zvuk se odbija sa svih strana, čiste reverb bez problema.
I to ti je tako, evo samo ako masu vremena gledaš u ekrane s ikonicama i moraš brzo prepoznat neki šortkat u tablici sličnih šortkata na desktopu, pa već samo takav životni stil će ti nabildat baš onaj dio mozga koji se testira tamo na tom IQ testu.

[wand_1]

Beljki kaže:

@Sigmund: istrazivanje o kojem Wand govori tvrdi kako bioloski ne postoji mogucnost sjecanja prije 3. godine, da razvoj mozga to onemogucava. Ne traume, ne potiskivanja, ne rupe, nama metoda kojima ce se to osvjestit stoga da bi se nesto ispravilo pa niti psihoanalitickih.Nije da zagovaram taj stav, samo kazem da je tesko spojiv sa Freudom i ostalima koji uzroke problema i temelje razvoja licnosti vide u tom razdoblju. Doduse nije niti to problem koliko stav da ta potisnuta sjecanja i traume negdje nesvjesno postoje (a mogu se osvjestiti) sto po ovome ne bi bilo moguce pretpostavljam. Ipak ogradjujem se ako sam krivo shvatio, nit sam Freudov fan da ga poznajem van povijesno bitnih uloga i teorija nit citah taj rad na koji pretpostavljam da se Wand referira pa ce mozda on moci reci nesto vise.

Ja ne znam koja je teorija točna, ali potiskivanje mi se čini naivno.

Fizički mehanizam mora postojati. Na miševima je testirana supstanca koja razara PKMzeta molekule. Nakon toga, miš trajno i nepovratno gubi dugoročno pamćenje.

Testiranja na ljudima još nisu dozvoljena iako Fentona zovu mnogi očajni ljudi i preklinju ga da žele biti pokusni kunići za to. Razlog je jasan, pate od tako jakih trauma vezanim uz sjećanje da im ništa više ne pomaže. Nikakvi lijekovi niti terapije. Jedina nada je trajni zaborav.

Ovako što je etički i filozofski jako upitno. To bi bili ljudi sa izbrisanim identitetom. Odrasli koji nemaju svoje 'JA' nego kreću kao prazne ploče.

Poanta ovog upisa jest kako se biokemijski dio ne može zanemariti, štoviše, on je ključan.

Potiskivanje je kao šala prema ovome. Ovdje primiš injekciju i nestaneš. Živ si a nema te više. Netko drugi počinje živjeti.

[Beljki]

Frogger kaže:

@Beljki: Pa nejasno je, svakako ni pojam "snalaženje u nepoznatim situacijama" nije baš definiran niti se da dobro kvantificirat. Ali nije baš to ni relativno previše, možeš reć da se bolje snašao onaj kojemu stvari idu onako kako bi on htio da mu idu, onaj ko je više vremena sretniji, ko je manje pod stresom ili nešto tako. Ugrubo, ali dovoljno da nekog proglasiš uspješnijim u plovidbi kroz život, ergo snalažljivijim, a to bi onda bilo i "inteligentnijim" po onoj definiciji. I onda lako vidiš da IQ testovi ne mjere to.
E sad zašto je tako, a može bit milijun razloga. Danas se drukčije živi, oko nas su ekrani, reklame, tipkovnice, laži i šareni artikli. Prije su bile ovce i plavo nebo. Eto danas trebaš brže prepoznavat di ćeš šta svrstat, stalno se baviš time, vizualni korteks stalno sortira stvari pa se izvježba. Lupetam, ali eto jedno moguće objašnjenje.
Znaš li npr zašto stari ljudi imaju problema s telefonima? Danas nije toliko to izraženo s mobitelima, ali kad su bili oni kućni telefoni, analogna linija to je bilo ajme majko. ALOO NE ČUJEM DOBRO? A? Šta si reka.... A? Ma nema ništa ga ne čujem nek zove opet. Reka bi čovik sve neki gluvaši, ono stari svit pa oglušili. A nije to nego baš ovo s ovcama. Došli ljudi sa sela, a tamo lipo otvoren prostor, vikneš a ono odeee. Nema refleksije, eha, reverba. Nema mikrofonije. I to ti je to, nije im mozak navika procesirat toliko distorziran zvuk, a ovi u gradu šta su odrasli di si stalno u zatvorenom i zvuk se odbija sa svih strana, čiste reverb bez problema.
I to ti je tako, evo samo ako masu vremena gledaš u ekrane s ikonicama i moraš brzo prepoznat neki šortkat u tablici sličnih šortkata na desktopu, pa već samo takav životni stil će ti nabildat baš onaj dio mozga koji se testira tamo na tom IQ testu.

Snalazi se onaj koji bolje rjesava zadatak postavljen pred njega. Ovdje se uglavnom mjere neki intelektualni zadaci, dok je u predhodnim primjerima uspjesnih retajs i nesposobnih mensovaca rijec vise o nekoj socialnoj/emotivnoj "inteligenciji". Dakle ti testovi ne mjere opce snalazenju svih u svemu nego u pojedinim specificnim intelektualnim zadacima.

inace slazem se

[Beljki]

wand_1 kaže:

Ja ne znam koja je teorija točna, ali potiskivanje mi se čini naivno.

Fizički mehanizam mora postojati. Na miševima je testirana supstanca koja razara PKMzeta molekule. Nakon toga, miš trajno i nepovratno gubi dugoročno pamćenje.

Testiranja na ljudima još nisu dozvoljena iako Fentona zovu mnogi očajni ljudi i preklinju ga da žele biti pokusni kunići za to. Razlog je jasan, pate od tako jakih trauma vezanim uz sjećanje da im ništa više ne pomaže. Nikakvi lijekovi niti terapije. Jedina nada je trajni zaborav.

Ovako što je etički i filozofski jako upitno. To bi bili ljudi sa izbrisanim identitetom. Odrasli koji nemaju svoje 'JA' nego kreću kao prazne ploče.

Poanta ovog upisa jest kako se biokemijski dio ne može zanemariti, štoviše, on je ključan.

Potiskivanje je kao šala prema ovome. Ovdje primiš injekciju i nestaneš. Živ si a nema te više. Netko drugi počinje živjeti.

Fizicki mora postojati ali sto to tocno znaci u odnosu na psiholoska tumacenja? Sa rijecima/sugestijom mozes stvariti mjerljive promjene u fiziologiji, kao i obratno. Na razvoj mozga utjecu vanjski dogadjaji, vjerujatno i "unutarnji/psiholoski", kao sto i fizicke promjene na mozgu (kemijske, mehanicke) uticu na njih. Pitanje sto je tu temelj je pitanje kokoske i jajeta i razdvajanje tih kategorija mi nema smisla.

Mislim da je malo i trendi igrat se neurologa. Isto kao sto je nekad dubinsa psihologija bila trendi, pa u reakciji na nju "suprotna" bihevioralna, pa kognitivna, a sada su evolucijska i ova "fizicka". Ipak povijest nas uci da iako svaki od tih trendova entuziasticno u svoje vrijeme vjeruje da je nasao rjesenje, temelj i "teoriju svega" na kraju ispadne da nije bas tako, no istovremeno da je doprinio sa svojim kamencicem razumjevanju cjeline koja se pokazuje sve kompleksnijom sa svakim novim otkricem i tesko moze tumaciti iz samo jednog gledista...

[Sigmund]

Beljki kaže:

@Sigmund: istrazivanje o kojem Wand govori tvrdi kako bioloski ne postoji mogucnost sjecanja prije 3. godine, da razvoj mozga to onemogucava. Ne traume, ne potiskivanja, ne rupe, nama metoda kojima ce se to osvjestit stoga da bi se nesto ispravilo pa niti psihoanalitickih.Nije da zagovaram taj stav, samo kazem da je tesko spojiv sa Freudom i ostalima koji uzroke problema i temelje razvoja licnosti vide u tom razdoblju. Doduse nije niti to problem koliko stav da ta potisnuta sjecanja i traume negdje nesvjesno postoje (a mogu se osvjestiti) sto po ovome ne bi bilo moguce pretpostavljam. Ipak ogradjujem se ako sam krivo shvatio, nit sam Freudov fan da ga poznajem van povijesno bitnih uloga i teorija nit citah taj rad na koji pretpostavljam da se Wand referira pa ce mozda on moci reci nesto vise.

Očito nisi pročitao drugi citat u mom prethodnom postu, ali ja ću rado ponoviti relevantni dio:

It also fails to address the issue that children themselves do not show childhood amnesia.[1] Children around the age of two to three have been found to remember things that occurred when they were only one to two years old.[27] This discovery that three-year-olds can retrieve memories from earlier in their life implies that all necessary neurological structures are in place.

[Beljki]

@Sigmund: ocito da ti nisi procitao kako ne zagovaram takve teorije pa da trebas opovrgavati, samo da se ne odnose na Freudove represije sa kojima si povezao.

[Sigmund]

Beljki kaže:

@Sigmund: ocito da ti nisi procitao kako ne zagovaram takve teorije pa da trebas opovrgavati, samo da se ne odnose na Freudove represije sa kojima si povezao.

Posljednji citat nema nikakve izravne veze s frojdovskom teorijom. Samo govori o tome da fiziološka ili neurorazvojna teorija dječje amnezije ne drži vodu.

[Beljki]

a zasto to meni pises kad nisam niti tvrdio da ju (tako jednostrano) drzi?

[Sigmund]

Beljki kaže:

a zasto to meni pises kad nisam niti tvrdio da ju (tako jednostrano) drzi?

zbog ovoga:

@Sigmund: istrazivanje o kojem Wand govori tvrdi kako bioloski ne postoji mogucnost sjecanja prije 3. godine, da razvoj mozga to onemogucava. Ne traume, ne potiskivanja, ne rupe, nama metoda kojima ce se to osvjestit stoga da bi se nesto ispravilo pa niti psihoanalitickih.Nije da zagovaram taj stav, samo kazem da je tesko spojiv sa Freudom i ostalima koji uzroke problema i temelje razvoja licnosti vide u tom razdoblju. Doduse nije niti to problem koliko stav da ta potisnuta sjecanja i traume negdje nesvjesno postoje (a mogu se osvjestiti) sto po ovome ne bi bilo moguce pretpostavljam.

[Diler na Forexu]

balkanski pastuh kaže:

Neko vrijeme već razmišljam o evoluciji čovjeka, odnosno kako je moguće da je čovjek toliko napredniji od ostatka živog svijeta na Zemlji. Zanima me koja je od sljedećih pretpostavki točna, odnosno je li ijedna točna.

1.) čovjek je napredniji od ostatka flore i faune jer je u jednom trenutku evolucije bio toliko ugrožen prema svojim tjelesnim predispozicijama da mu je jedina šansa preživljavanja bila evolucija intelekta

2.) čovjeka ne treba gledati kao nešto specijalno, samo je na jednom kraju evolutivnog pola kao najrazvijenija jedinka, u odnosu na drugi kraj pola gdje i danas postoje primitivne amebe

3.) evolucija čovjeka je prirodna greška koja je slučajnošću opstala

Ne mogu shvatiti koji je to evolutivni segment bio ključan za razvoj čovjeka. Ako pogledamo fizičke karakteristike čovjeka, pa bome nismo baš dno dna. Možemo hodati, trčati, ležati, sjediti, penjati se, plivati, roniti, skakutati, puzati, gmizati.. Istina, postoje životinje koje su kudikamo brže od nas. Postoje životinje koje bolje plivaju, skaču, pentraju, lete.. od čovjeka. No niti jedna životinja nema razvijen um poput čovjeka. Do tuda shvaćam, no zašto evolutivno ne postoje prijelazni oblici intelekta među životinjama, kao što postoje u fizičkim predispozicijama? Zašto neka životinja nije upola razvila inteligenciju kao čovjek?

Sa točkama 1 i 2 se slažem, a sa 3. ne.

Pa postoje prijelazni oblici.

Pas je inteligentniji od ribe, majmun od psa, a mi od majmuna.

[Daniel.N]

balkanski pastuh kaže:

1.) čovjek je napredniji od ostatka flore i faune jer je u jednom trenutku evolucije bio toliko ugrožen prema svojim tjelesnim predispozicijama da mu je jedina šansa preživljavanja bila evolucija intelekta

Pa to se može onda primjeniti na svaku ugroženu vrstu. Neće ići.

balkanski pastuh kaže:

2.) čovjeka ne treba gledati kao nešto specijalno, samo je na jednom kraju evolutivnog pola kao najrazvijenija jedinka, u odnosu na drugi kraj pola gdje i danas postoje primitivne amebe

Pa to bi bilo baš specijalno. Inače, amebe su među složenijim bićima: postoje i mnogo jednostavnija bića.

balkanski pastuh kaže:

3.) evolucija čovjeka je prirodna greška koja je slučajnošću opstala

Evolucija ne radi "greške". Evolucija nema cilj, da može pogriješiti.

balkanski pastuh kaže:

No niti jedna životinja nema razvijen um poput čovjeka. Do tuda shvaćam, no zašto evolutivno ne postoje prijelazni oblici intelekta među životinjama, kao što postoje u fizičkim predispozicijama? Zašto neka životinja nije upola razvila inteligenciju kao čovjek?

Tako možeš pitati zašto nijedna životinja nema surlu nego samo slon. Zašto neka nema malu surlicu, pola surle? Surla je skupa, isto kao mozak. Mozak troši užasno puno energije i vrlo je osjetljiv. Muhama i mravima ide jako dobro i s vrlo malim mozgovima...

Velociraptor kaže:

Postoje i druge vrlo inteligentne životinje
primjer svraka i papiga, covjekolikih majmuna, morskih sisavaca... svi oni imaju vrlo slične afinitete ljudskim - socijalna integracija, upotreba alata, jezika i sl...

Zapravo, veliki dio ljudske inteligencije je namjenjen socijalnim interakcijama. Samo pogledaj koje su najgledanije emisije na televiziji.

Onda pogledaj koliko je gledan znanstveni program

Sva ljudska društva imaju složene odnose i svi bi mogli razumjeti sapunice na TV. Tek su neka razvila složenu tehnologiju.

Zaboravio si jedan bitan element: jezik. Bez toga -- svaka bi generacija počinjala skoro od nule, učenje bi bilo samo preko primjera.

[El Ninho]

Frogger kaže:

@Beljki: Pa nejasno je, svakako ni pojam "snalaženje u nepoznatim situacijama" nije baš definiran niti se da dobro kvantificirat. Ali nije baš to ni relativno previše, možeš reć da se bolje snašao onaj kojemu stvari idu onako kako bi on htio da mu idu, onaj ko je više vremena sretniji, ko je manje pod stresom ili nešto tako. Ugrubo, ali dovoljno da nekog proglasiš uspješnijim u plovidbi kroz život, ergo snalažljivijim, a to bi onda bilo i "inteligentnijim" po onoj definiciji. I onda lako vidiš da IQ testovi ne mjere to.
E sad zašto je tako, a može bit milijun razloga. Danas se drukčije živi, oko nas su ekrani, reklame, tipkovnice, laži i šareni artikli. Prije su bile ovce i plavo nebo. Eto danas trebaš brže prepoznavat di ćeš šta svrstat, stalno se baviš time, vizualni korteks stalno sortira stvari pa se izvježba. Lupetam, ali eto jedno moguće objašnjenje.
Znaš li npr zašto stari ljudi imaju problema s telefonima? Danas nije toliko to izraženo s mobitelima, ali kad su bili oni kućni telefoni, analogna linija to je bilo ajme majko. ALOO NE ČUJEM DOBRO? A? Šta si reka.... A? Ma nema ništa ga ne čujem nek zove opet. Reka bi čovik sve neki gluvaši, ono stari svit pa oglušili. A nije to nego baš ovo s ovcama. Došli ljudi sa sela, a tamo lipo otvoren prostor, vikneš a ono odeee. Nema refleksije, eha, reverba. Nema mikrofonije. I to ti je to, nije im mozak navika procesirat toliko distorziran zvuk, a ovi u gradu šta su odrasli di si stalno u zatvorenom i zvuk se odbija sa svih strana, čiste reverb bez problema.
I to ti je tako, evo samo ako masu vremena gledaš u ekrane s ikonicama i moraš brzo prepoznat neki šortkat u tablici sličnih šortkata na desktopu, pa već samo takav životni stil će ti nabildat baš onaj dio mozga koji se testira tamo na tom IQ testu.

Pitanje mjerljivosti i korisnosti inteligencije kod ljudi smo već obrađivali na ovoj temi. Teško je odrediti po čemu treba vrednovati ljudski uspjeh ili uspješnost jer je to stvar osobnog stava ali možemo uzeti najmjerljiviji i time najpouzdaniji parametar, novac, tj. ekonomsku snagu neke zemlje.
Vojna, kulturna i organizacijska snaga države, što su osigurači njene opstojnosti, proizlaze iz ekonomije, no i suprotni smjer je jak pa možemo govoriti o pozitivnoj povratnoj vezi - korelaciji.
Mjereći korelaciju ekonomskog uspjeha i inteligencije pojedinca dobivamo vrlo slabu korelaciju od 0.3 (USA) što teško da možemo zvati korelacija dok za grupnu (za države) imamo 0.7 što je za socijalna istraživanja ogromna brojka. Bilo bi i više kada ne bi uračunali zemlje bogate naftom.

Znači, za pojedinca inteligencija nije ključna dok za grupu je. Što je grupa veća to je prosječni IQ važniji.
Bez obzira definirali ga kao preslagivanje slova, križića i kružića, ovaca i oblaka ili kako već.

[ceha]

o nisu naši preci imali samo prednost u rukama (nasuprotni palac) i intelektu nego i u izdržljivosti po vrućem vremenu (znojenje) mogli su se kretati po savani kad je većina ostalih predatora bila u hladu

ima u Australiji okamanjeni trag stopala grupe lovaca i kad su izračunali na temelju razmaka između otisaka ustanovili su da su se brže kretali od današnjih sprintera
izračunali su da su se kratali prosječno 37 km na sat dugi period (i to s kopljima i lukovima i strelama u rukama jer su ganjali ranjenog klokana)

10 sekundi na 100 metara je 36 km/h čini mi se (a dugo tom brzinom ne mogu današnji najbolji sprinteri trčati jer već na 400 m padaju ispod 10 m/s)

[Stronger Free]

Frogger kaže:

I to ti je tako, evo samo ako masu vremena gledaš u ekrane s ikonicama i moraš brzo prepoznat neki šortkat u tablici sličnih šortkata na desktopu, pa već samo takav životni stil će ti nabildat baš onaj dio mozga koji se testira tamo na tom IQ testu.

IQ bi bio bezvezan koncept da nisu nađene čvrste korelacije između IQ-a i drugih koncepata, odnosno ljudskih aktivnosti. Kako su te korelacije otkrivene, ne bih rekao da se radi o bezvrijednom konceptu.

[Frogger]

El Ninho kaže:

Pitanje mjerljivosti i korisnosti inteligencije kod ljudi smo već obrađivali na ovoj temi. Teško je odrediti po čemu treba vrednovati ljudski uspjeh ili uspješnost jer je to stvar osobnog stava ali možemo uzeti najmjerljiviji i time najpouzdaniji parametar, novac, tj. ekonomsku snagu neke zemlje.
Vojna, kulturna i organizacijska snaga države, što su osigurači njene opstojnosti, proizlaze iz ekonomije, no i suprotni smjer je jak pa možemo govoriti o pozitivnoj povratnoj vezi - korelaciji.
Mjereći korelaciju ekonomskog uspjeha i inteligencije pojedinca dobivamo vrlo slabu korelaciju od 0.3 (USA) što teško da možemo zvati korelacija dok za grupnu (za države) imamo 0.7 što je za socijalna istraživanja ogromna brojka. Bilo bi i više kada ne bi uračunali zemlje bogate naftom.

Znači, za pojedinca inteligencija nije ključna dok za grupu je. Što je grupa veća to je prosječni IQ važniji.
Bez obzira definirali ga kao preslagivanje slova, križića i kružića, ovaca i oblaka ili kako već.

Ja sam posenilio totalno, uopće se ne sjećam ove teme a sad vidim da sam i pisao po njoj
Nego, nije mi baš visina osobnih primanja mjerilo osobnog uspjeha, izjednačavanje tih dviju stvari smatram najvećom greškom i podvalom kapitalizma i velikom tragedijom za one koji su nasjeli na to i išli trčat za lovom umjesto zaista za osobnim uspjehom.
Također, činjenica da grupni ekonomski uspjeh pokazuje jaku korelaciju s grupnim IQom, dok osobni ne pokazuje - zaslužuje i nekakvo tumačenje ili barem komentar. Svakako tu ne bismo trebali naprosto zaključit, eto vidite, vaš IQ (misli se na IQ osobe, a ne države) je mjerilo vaše uspješnosti (i opet, misli se na uspjeh, tj visinu primanja osobe, a ne na BDP), dakle mjeri vašu inteligenciju.

No, nije mi namjera skretat temu u suhoparne statističke vode, moje observacije su uglavnom subjektivne i otprilike. Naprosto, znam previše ljudi s visokim IQom koje ne bih nazvao inteligentnima, a znam i ponešto onih koji nisu ili ne bi dobro prošli na IQ testu ali zato znaju mislit svojom glavom onda kad treba.

Da ne peglam previše, nije zapravo ni tema šta je to IQ niti kako ga treba mjerit, nego je čovjek pitao za inteligenciju čovjeka i kako i zašto se to razvilo.

Stronger Free kaže:

IQ bi bio bezvezan koncept da nisu nađene čvrste korelacije između IQ-a i drugih koncepata, odnosno ljudskih aktivnosti. Kako su te korelacije otkrivene, ne bih rekao da se radi o bezvrijednom konceptu.

Postoje korelacije, kako je El Ninho iznio, između ekonomske moći (i to prvenstveo države, a ne pojedinca) i IQa. Postoji i korelacija između stupnja naobrazbe i IQa, a opet na nivou države postoji i korelacija BDPa i stupnja naobrazbe. Ima i drugih, ali evo dovoljno je ove tri veličine malo provrtit u glavi da se vidi da nije jasno šta je tu čemu uzrok te šta je tu uopće inteligencija i jesmo li je uopće obuhvatili takvom mrežom.

[wand_1]

Frogger kaže:

Ja sam posenilio totalno, uopće se ne sjećam ove teme a sad vidim da sam i pisao po njoj

Nije to ništa, nekidan sam našao neke svoje postove na newsgrupama od prije 10 godina. Prvo sam pročitao tekst, pola teksta nisam razumio, zakleo bi se da ja to nisam pisao i četvrtinu formula nisam razumio. Još sam nešto novo i naučio. Par puta sam provjeravao i bio sam ja

No, nije mi namjera skretat temu u suhoparne statističke vode, moje observacije su uglavnom subjektivne i otprilike. Naprosto, znam previše ljudi s visokim IQom koje ne bih nazvao inteligentnima, a znam i ponešto onih koji nisu ili ne bi dobro prošli na IQ testu ali zato znaju mislit svojom glavom onda kad treba.

Da ne peglam previše, nije zapravo ni tema šta je to IQ niti kako ga treba mjerit, nego je čovjek pitao za inteligenciju čovjeka i kako i zašto se to razvilo.

Gledao sam nedavno slučajno i nevezano za ovo koliko imaju vrhunski znanstvenici, bar neki od njih.

Jedan dio ih ima oko 160...onda imaš nekih običnih ljudi bez karija i uspjeha koji imaju kao oko 200, pa neki navodno 230. Onda neki tvrde da uopće nije niti moguće imati 200. Pa onda ima itekako veze da li je osoba odrasla ili dijete. Navodno odrasli i ne može imat preko 170....To je cijela konfuzija. Ovisi tko mjeri i kako.

[Frogger]

Ma tu može bit i pitanje koja skala se koristi, tj di je aritmetička sredina i koja je SD. A može bit i da ljudi lažu. Da vidiš kako svi lažu s onim centimetrima, na LJESu je negdi 25 cm AS s nekih 2 cm SD...

[Stronger Free]

Frogger kaže:

Postoje korelacije, kako je El Ninho iznio, između ekonomske moći (i to prvenstveo države, a ne pojedinca) i IQa. Postoji i korelacija između stupnja naobrazbe i IQa, a opet na nivou države postoji i korelacija BDPa i stupnja naobrazbe. Ima i drugih, ali evo dovoljno je ove tri veličine malo provrtit u glavi da se vidi da nije jasno šta je tu čemu uzrok te šta je tu uopće inteligencija i jesmo li je uopće obuhvatili takvom mrežom.

Evo daljnjeg posla za znanost, a korelacije su dobar početak.

[Beljki]

ekonomski napredak ovisi o napretku tehnologije i upravljanja te time i znanosti, prosjecne obrazovanosti i intelektuankog kapaciteta, stoga je logicno da je bitno za grupu. Unutar grupe pak bolje prosperira druga vrst probitacnosti i kontrola resursa ovisi vise o moci ove ili one vrste. Ameri ne dominiraju pamecu nego puskom, ali bez pameti ne bi bilo puske. Pamet placaju i puskama upravljaju medjutim alfa primjerci jos uvijek. Sasvim mi je logican takav odnos.

[ceha]

ma testovi inteligencije su skoro bezvrijedni na ljudima koji imaju 100 ili više.

prije jedno 20 godina pisao isti test u razmaku od godinu dana i zanimljiv skor je bio.

Prvi put riješio kompletnu matematiku bez po frke osim jednog zadatka (isteklo mi vrijeme). A drugi put rješio taj a druga dva ne (također isteklo vrijeme).

tomu dođe više kako si taj dan raspoložen i jesi li si možda nešto prije testa (taj dan ili dan prije) petljao s sličnim problemima ili zadacima.

Jako su loši testovi jer se zapravo daju utrenirati.