Evolucija inteligencije čovjeka

[pronađena]

Lastan kaže:

Jednako tako, uspostavimo li kontakt s nekim svemircima, možemo računati na znakovnu komunikaciju (štono bi se reklo, simboličku – no u semiologiji se razlikuju znak i simbol). Možemo očekivati da jezik tih svemiraca ima sva bitna obilježja ljudskog jezika: arbitrarnost, inventivnost/produktivnost i toe slična. Sve ono što naš jezik razlikuje od životinjskih načina komunikacije.
Koju će točno formu takav jezik imati, kako će mu izgledati pismo i tako to – drugo je pitanje. Vernor Vinge ima zanimljive ideje u A Deepness in the Sky, s paukolikim svemircima koji imaju više redova različitih očiju i pismo razbijeno u više redova, tako da svaki red očiju prati svoj redak teksta i tek spojeni daju neki smisao.
No to je, ponavljam, stvar izvanjske forme.

Da, ali ako su oni bitno drugačije građeni od nas, a pogotovo da imaju nekoliko redova očiju, ne bi li nas to u komunikaciji uskratilo za ono što se popularno naziva govor tijela? Ne bi li to moglo dovesti do nesporazuma u komunikaciji?

[Lastan]

pronađena kaže:

Da, ali ako su oni bitno drugačije građeni od nas, a pogotovo da imaju nekoliko redova očiju, ne bi li nas to u komunikaciji uskratilo za ono što se popularno naziva govor tijela? Ne bi li to moglo dovesti do nesporazuma u komunikaciji?

Reci mi, koliko mojeg govora tijela vidiš u našoj trenutnoj komunikaciji?

U tu svrhu imamo emotikone. Recimo, mogao sam na kraj pitanja staviti još i .
Uostalom, prva bi komunikacija gotovo sigurno bila pisana. To je oblik koji je manje linearan i omogućava lakšu analizu.

[pronađena]

Lastan kaže:

Reci mi, koliko mojeg govora tijela vidiš u našoj trenutnoj komunikaciji?

U tu svrhu imamo emotikone. Recimo, mogao sam na kraj pitanja staviti još i .
Uostalom, prva bi komunikacija gotovo sigurno bila pisana. To je oblik koji je manje linearan i omogućava lakšu analizu.

Ne vidim, zato se na prikrivenu ljutnju, sarkazam, ironiju mogu osloniti samo na svoj dojam. A on može biti različit od namjere autora, što je čest slučaj.
A tekstualna, manje linearna komunikacija olakšava samo analizu simbola. Dakle, da ne bi došlo do nesporazuma s potpuno nepoznatom kulturom, jedino što je pouzdano su matematičke formule. Ostalo se svodi na dojam.

[Lastan]

pronađena kaže:

Ne vidim, zato se na prikrivenu ljutnju, sarkazam, ironiju mogu osloniti samo na svoj dojam.

A opet razmjerno uspješno komuniciramo.

A on može biti različit od namjere autora, što je čest slučaj.

To je isto istina. No opet razmjerno uspješno komuniciramo.

A tekstualna, manje linearna komunikacija olakšava samo analizu simbola.

… što je velika pomoć u prevođenju.

Dakle, da ne bi došlo do nesporazuma s potpuno nepoznatom kulturom, jedino što je pouzdano su matematičke formule. Ostalo se svodi na dojam.

Ne vidim baš što bi se posebno smisleno moglo komunicirati matematičkim formulama.
Do nesporazuma bi moralo doći, da. No ne vidim to kao nešto tragično; do nesporazuma u komunikaciji dolazi neprestano. Sve dok netko ne pošalje raketu s nuklearnom bojevom glavom na one druge, itekako se može napredovati u komunikaciji.
Što misliš kako nastaju novi jezici?

[pronađena]

Lastan kaže:

A opet razmjerno uspješno komuniciramo.

To je isto istina. No opet razmjerno uspješno komuniciramo.

Da, ali kada bi dojam bio pogrešan, došlo bi do šuma u komunikacijskom kanalu.

… što je velika pomoć u prevođenju.

Jest, ali opet to prevođenje ne bismo nikako prepustili računalima jer bi vjerojatno ispalo nesuvislo, nego ljudima. Što nas opet vraća na dojam.

Ne vidim baš što bi se posebno smisleno moglo komunicirati matematičkim formulama.
Do nesporazuma bi moralo doći, da. No ne vidim to kao nešto tragično; do nesporazuma u komunikaciji dolazi neprestano. Sve dok netko ne pošalje raketu s nuklearnom bojevom glavom na one druge, itekako se može napredovati u komunikaciji.
Što misliš kako nastaju novi jezici?

Puno toga smislenog bi se moglo komunicirati matematičkim formulama. Ali to bi bila tek razmjena informacija.

Nekomu može biti dovoljno da sarkazam doživi kao uvredu i već lete bojeve glave. Pogotovo ako se previše identificirao sa sadržajem kojem je sarkazam upućen.

Novi jezici su nastajali zemljopisnim razilaženjem. Ako je dovoljno dugo trajalo, bez prevelikih kontakata, svaka je zajednica jezik razvijala na svoj način, već prema okolnostima koje bi je određivale tijekom povijesti
Danas je nešto drugačije. Nove tehnologije omogućavaju stalnu povezanost i više teško može doći do nastajanja novih jezika zbog zemljopisne izoliranosti.

Dakle, novi jezici nastaju, iako još nepriznati, zahvaljujući razvoju tehnologije i inteligencije. No, ovo je samo moj dojam.

[bozoou]

Ako je inteligencija snalaženje u nepoznatom prostoru, postavio bi pitanje, snalaženje za čim?
Temeljna potreba je preživljavanje...ali preživljavanje na hladnoći nije jednako preživljavanju na toplom. Znači sirovo preživljavanje sigurno nije dovoljna potreba...mi zapravo želimo radosno preživljavati! A ako se pogleda stanje društva u svijetu i koliko su ljudi zapravo radnosni, moglo bi se postaviti ozbiljno pitanje koliko smo zapravo inteligentni.

Osobno vjerujem da nam je percepcija totalno iskrivljena i da smo među zadnjima u lancu, dok su recimo biljke medju prvima.
Jer životinje se nekako manje od ljudi muče da postignu svoja dobra..dok biljke pak najmanje..a i tekako su svijesna i živa bića, to bi bilo glupo zanemariti.

[Lastan]

pronađena kaže:

Da, ali kada bi dojam bio pogrešan, došlo bi do šuma u komunikacijskom kanalu.

Ne! Samo ne šum u komunikacijskom kanalu!
Ne znam kako smo uopće preživjeli do danas s obzirom na količine šuma s kojima se svakodnevno bakćemo.
Čisto da znaš, svaki je tipfeler, svaka nepismenost – šum u komunikacijskom kanalu. A ne primjećujem da ideš okolo lektorirajući postove.

Jezik ima brojne mehanizme kojima rješava problem šuma u komunikacijskom kanalu. Redundancija je najočitiji.

Jest, ali opet to prevođenje ne bismo nikako prepustili računalima jer bi vjerojatno ispalo nesuvislo, nego ljudima. Što nas opet vraća na dojam.

Oh noes! Pičku li mu materinu, zato prevođenje ljudskih jezika možemo mirno prepustiti računalima. To totalno dobro funkcionira.

Dabogda ti sve upute u životu preveo Google Translate.

Puno toga smislenog bi se moglo komunicirati matematičkim formulama. Ali to bi bila tek razmjena informacija.

Ajd iskomuniciraj matematičkim formulama “oslobodili smo vam područje za slijetanje na tim-i-tim koordinatama; možete sletjeti sutra”.

Nekomu može biti dovoljno da sarkazam doživi kao uvredu i već lete bojeve glave. Pogotovo ako se previše identificirao sa sadržajem kojem je sarkazam upućen.

Da, i? Misliš li da bi se u počecima komunikacije s nepoznatom vrstom išlo na sarkazam?
Vjerojatno bi, ako bi svemirci bili toliko jebeno genijalni da dođu na neki internetski forum da čuju glas naroda. Ali inače… teško.

Novi jezici su nastajali zemljopisnim razilaženjem. Ako je dovoljno dugo trajalo, bez prevelikih kontakata, svaka je zajednica jezik razvijala na svoj način, već prema okolnostima koje bi je određivale tijekom povijesti
Danas je nešto drugačije. Nove tehnologije omogućavaju stalnu povezanost i više teško može doći do nastajanja novih jezika zbog zemljopisne izoliranosti.

Glupost.

Djelomično je točno da su novi jezici nastajali geografskim razilaženjem.
Nastaju i dalje, za početak. Biološku evoluciju možemo vidjeti u razvoju jezika valjda u svakom usporedivom pogledu.
Tako, recimo, uslijed geografskog razilaženja sve manje govorimo o varijantama engleskog jezika, a sve više o engleskim jezicima: u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Indiji, Južnoafričkoj Republici. Globalna povezanost dovela je doduše do toga da je danas dominantna varijanta engleskog američki engleski, ali svaka se i dalje lokalno razvija. Globalizacija tu ima razmjerno malen utjecaj.

A tu su i jezici koji nastaju geografskim spajanjem: prvo pidžini, a potom, kad se u pidžinima odgoje nove generacije klinaca, kreolski jezici. Tok pisin jedan je od kreolskih jezika baziranih na engleskom (talk pidgin, doslovno). I prilično je mlad jezik. Kad pogledaš, i tu imamo usporedbe s biološkom evolucijom: vidi samo kako bakterije razmjenjuju čitave komade DNK.

Dakle, novi jezici nastaju, iako još nepriznati, zahvaljujući razvoju tehnologije i inteligencije. No, ovo je samo moj dojam.

Kako, zaboga?

[Lastan]

bozoou kaže:

Jer životinje se nekako manje od ljudi muče da postignu svoja dobra..dok biljke pak najmanje..a i tekako su svijesna i živa bića, to bi bilo glupo zanemariti.

Dočim na ovom podforumu još postoje tvrdi behavioristi koji se spore s nama normalnima , znanstvenom konsenzusu unatoč, oko toga imaju li životinje svijest i u kojoj mjeri, neću oklijevati da skupa s njima saspem drvlje i kamenje na ovakvu glupost.
Nit su biljke svjesne nit se piše “svijesne”.

[pronađena]

Lastan kaže:

Ne! Samo ne šum u komunikacijskom kanalu!
Ne znam kako smo uopće preživjeli do danas s obzirom na količine šuma s kojima se svakodnevno bakćemo.
Čisto da znaš, svaki je tipfeler, svaka nepismenost – šum u komunikacijskom kanalu. A ne primjećujem da ideš okolo lektorirajući postove.

Jezik ima brojne mehanizme kojima rješava problem šuma u komunikacijskom kanalu. Redundancija je najočitiji.

Imaš pravo. Ako ih i nema, kreirat će ih, jer inače zaista ne bismo preživjeli kao vrsta kojoj je fizička slabost razvoj uvjetovala suradnjom. A koja se mogla ostvarivati samo relativno uspješnom komunikacijom. Čak i najstariji arheološki nalazi čovjeka i njegove pretke otkrivaju kao društvena bića.

Oh noes! Pičku li mu materinu, zato prevođenje ljudskih jezika možemo mirno prepustiti računalima. To totalno dobro funkcionira.

Dabogda ti sve upute u životu preveo Google Translate.

Pa to sam i rekla. Ne možemo prepustiti prevođenje računalima.

Ajd iskomuniciraj matematičkim formulama “oslobodili smo vam područje za slijetanje na tim-i-tim koordinatama; možete sletjeti sutra”.

Nekako mi se čini da bi se to i moglo.

Da, i? Misliš li da bi se u počecima komunikacije s nepoznatom vrstom išlo na sarkazam?
Vjerojatno bi, ako bi svemirci bili toliko jebeno genijalni da dođu na neki internetski forum da čuju glas naroda. Ali inače… teško.

Vjerojatno ne bi. Ali ako bi nam bili jako neobični, a pogotovo smiješni, bismo li se mogli suzdržati da nam to nekako ne pobjegne u ekspresiji.
A što misliš, koji bi tek sve problemi nastali da su telepati?

Glupost.

Djelomično je točno da su novi jezici nastajali geografskim razilaženjem.
Nastaju i dalje, za početak. Biološku evoluciju možemo vidjeti u razvoju jezika valjda u svakom usporedivom pogledu.
Tako, recimo, uslijed geografskog razilaženja sve manje govorimo o varijantama engleskog jezika, a sve više o engleskim jezicima: u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Indiji, Južnoafričkoj Republici. Globalna povezanost dovela je doduše do toga da je danas dominantna varijanta engleskog američki engleski, ali svaka se i dalje lokalno razvija. Globalizacija tu ima razmjerno malen utjecaj.

A tu su i jezici koji nastaju geografskim spajanjem: prvo pidžini, a potom, kad se u pidžinima odgoje nove generacije klinaca, kreolski jezici. Tok pisin jedan je od kreolskih jezika baziranih na engleskom (talk pidgin, doslovno). I prilično je mlad jezik. Kad pogledaš, i tu imamo usporedbe s biološkom evolucijom: vidi samo kako bakterije razmjenjuju čitave komade DNK.

Uglavnom se slažem sa svim ovim. Osim što nisam shvatila što je glupost i ne bih rekla da globalizacija ima malen utjecaj na razvoj bilo pojedinih jezika, bilo lokalnih varijanti.

Kako, zaboga?

Kao što rekoh, to je samo dojam. Na internetu se razvijaju razni pidžini, smanjuje se broj znakova za iskomuniciravanje neke misli... Dakle, raste složenost.
Ali, sada je ovo već više za DZ i malo smo off.

[Daniel.N]

Lastan kaže:

Koliko ja kužim topologiju, svi smo mi topološki ekvivalenti torusa. Barem svi koji spadamo u Chordata.
I nije nerazumno pretpostaviti da će i svemirci s kojima bismo uspostavili kontakt biti topološki slični jer je torus… praktičan.

Točno, jesmo. Doduše, mi smo prije "torus s više rupa" što je očito kad povraćaš kroz nos. No ja sam mislio na malo "blaže topološke" transformacije

Lastan kaže:

Jednako tako, uspostavimo li kontakt s nekim svemircima, možemo računati na znakovnu komunikaciju (štono bi se reklo, simboličku – no u semiologiji se razlikuju znak i simbol). Možemo očekivati da jezik tih svemiraca ima sva bitna obilježja ljudskog jezika: arbitrarnost, inventivnost/produktivnost i toe slična.

Točno, i ja se nadam tome. No ako budu bića koja će komunicirati na čudan način (radio valovima, kad smo već kod SF-a) moglo bi biti i ne-diskretnih elemenata u komunikaciji.

pronađena kaže:

Novi jezici su nastajali zemljopisnim razilaženjem. Ako je dovoljno dugo trajalo, bez prevelikih kontakata, svaka je zajednica jezik razvijala na svoj način, već prema okolnostima koje bi je određivale tijekom povijesti
Danas je nešto drugačije. Nove tehnologije omogućavaju stalnu povezanost i više teško može doći do nastajanja novih jezika zbog zemljopisne izoliranosti.

To je tako, ali zapravo i danas mogu nastati novi jezici.

Lastan kaže:

Dabogda ti sve upute u životu preveo Google Translate.

Ja se uvijek sjetim: pogledaj smokvu dva (fig. = smokva).

[spiksy_st3]

pronađena kaže:

Da, ali ako su oni bitno drugačije građeni od nas, a pogotovo da imaju nekoliko redova očiju, ne bi li nas to u komunikaciji uskratilo za ono što se popularno naziva govor tijela? Ne bi li to moglo dovesti do nesporazuma u komunikaciji?

zasto uopce mislis da svemirci (vanzemaljci) imaju jezik i nacin komunikacije slican homosapiens-sapiens klasi, mozda uopce i nefunkcioniraju govorom, mozda je telepatija u điru, ekstradimenzionalna svijest i citanje misli
mozda cak ti UFO brodovi nemaju pogon, mozda jedan lik stoji u kabini, kontrole su mu spojene za mozak i mice se po svemiru hipersvjetlosnom warp brzinom jer ubiti i njegov um u toj brzini pliva po svemiru spojen na "pojacivac" tih mozdanih signala koji cijeloj takvoj letjelici govori sta da radi i gdje da bude u bilo kojem datom momentu
to se cak cini logicnije i jednostavnije nego sve dosad moguce teorije o svjetlosnoj brzini, warp pogonima


ako i dođu kod nas, nemojte ocekivat govor ili komunikaciju, radije ocekujte da ce nas saim pogledom ubit u mozak i izmanipulirat, a mozda nam preopterete neuroloski sustav u glavi i doslovno "sprze" mozak svojom snagom uma


osim ako nisu potomci reptila grabezljivaca pa imaju superistrenirane odasiljace koji im govore sto netko misli i radi i planira ko je 1-2 km daleko, i cijelu situaciju pojasni pogledom + 2-3 kratka zvukovna znaka (velociraptori su dokaz da je na zemlji vec postojalo bice sa daleko razvijenijim vjestinama koordinacije, taktike i planova te timskog rada nego sto je to covjek. Tj. cijeli stožer generala bi satima osmisljao taktiku i akciju za neki napad sto bi jedan velociraptor u 15-20 sekundi osmislio sa svojim coporom koji su u udaljeni jedno od drugih po kilometar

[Lastan]

spiksy_st3 kaže:

zasto uopce mislis da svemirci (vanzemaljci) imaju jezik i nacin komunikacije slican homosapiens-sapiens klasi, mozda uopce i nefunkcioniraju govorom, mozda je telepatija u điru, ekstradimenzionalna svijest i citanje misli

Prvo, telepatiju kao takvu možemo a priori odbaciti.
Ali sve i da je uzmemo kao ozbiljnu hipotezu, misli koje komuniciraš svejedno moraju biti nekako organizirane.

Znam, nevjerojatna pomisao. Barem ako si forumaš koji dolazi na znanstveni podforum i onda bez imalo mozga, smisla i argumentacije obasipa dotad normalne teme nedefiniranim pojmovima, glupim hipotezama i nedomišljenim ali dugačkim postovima.

Moj Kindle telepatski komunicira s mojim laptopom, tj. calibreom na njemu.
Nemaju izravnog kontakta. Prenose podatke bežično. Čista telepatija.
Ali kurac bi calibre prenio na Kindle da ne postoji neki protokol koji oba razumiju.
Da smo mi telepati, moja pomisao “stavi glavu u blender” također bi morala biti nekako kodificirana. Više-manje je svejedno hoće li kodiranje biti verbalno, slikovno ili čak u lijepom zeleno-klik-crveno videu; sve se to može promatrati kao jezik. S time da je jezik opet logičan izbor jer je riječ o znakovnoj komunikaciji koja počiva na apstrakciji, a time je i omogućava. A bez apstrakcije teško da ćeš, ne znam, otkriti fiziku.

mozda cak ti UFO brodovi nemaju pogon, mozda jedan lik stoji u kabini, kontrole su mu spojene za mozak i mice se po svemiru hipersvjetlosnom warp brzinom jer ubiti i njegov um u toj brzini pliva po svemiru spojen na "pojacivac" tih mozdanih signala koji cijeloj takvoj letjelici govori sta da radi i gdje da bude u bilo kojem datom momentu
to se cak cini logicnije i jednostavnije nego sve dosad moguce teorije o svjetlosnoj brzini, warp pogonima

A možda je u bunaru.

Mislim da si fulao podforum. Alternativa je odmah ispod.

ako i dođu kod nas, nemojte ocekivat govor ili komunikaciju, radije ocekujte da ce nas saim pogledom ubit u mozak i izmanipulirat, a mozda nam preopterete neuroloski sustav u glavi i doslovno "sprze" mozak svojom snagom uma

Da, zvuči vjerojatno.
Pogledom će… što? Pojačati proizvodnju neurotransmitera u biološki posve nekompatibilnoj jedinki dok joj mozak ne rikne?

osim ako nisu potomci reptila grabezljivaca pa imaju superistrenirane odasiljace koji im govore sto netko misli i radi i planira ko je 1-2 km daleko, i cijelu situaciju pojasni pogledom + 2-3 kratka zvukovna znaka (velociraptori su dokaz da je na zemlji vec postojalo bice sa daleko razvijenijim vjestinama koordinacije, taktike i planova te timskog rada nego sto je to covjek. Tj. cijeli stožer generala bi satima osmisljao taktiku i akciju za neki napad sto bi jedan velociraptor u 15-20 sekundi osmislio sa svojim coporom koji su u udaljeni jedno od drugih po kilometar

Reci mi da si trol.

[spiksy_st3]

Trol je imaginarni lik iz mmo igrica i komicnih djecjih stripova
Troll, je termin indirektnog ruganja, indirektnim smijesnim nacinom dokazivanje necijeg stupiditeta i nesposobnosti
u grubljem smislu prevedeno kao "podjebavanje", "zafrkavanje" i dizanje nekome zivaca bez da radis ista lose po zakonu te sigurno da ti tvoja zrtva trollanja nemoze uzvratit udarac nego se jedino moze iznervirat

Troll je cvrstim karakterima nedjelotvorna stvar, Trollanje je nesto sto kukavice izmisljaju jer nemaju muda u facu doc nekome i reci direktno sto misle, nego se boje batina pa trollaju preko neta, Trollanje je nesto jednako necasto i bezvrijedno kao termin korupcija, izdaja, laganje, kukavicluk


molia bi te da me neuspoređujes sa takvom gamadi

[Alpinac]

Viši ljudi su inteligentniji od nižih?

Je li istinita ova tvrdnja?

I znači li to onda da ljudi s većim volumenom mozga imaju veću inteligenciju? Na nekim portalima piše da je tako, a i gledao sam dokumentarac gdje se kaže da je tako, jer Azijati imaju najveći mozak, pa zbog toga imaju najbolje rezultate na IQ testovima (ironično, oni su niski u odnosu na Europljane), dok Afrikanci (crna Afrika) imaju manji volumen mozga od Europljanja i Azijata, pa su stoga i manje inteligentni.

[aqualung]

Komentar iz novina referira se na clanak koji je potvrdio ono sto je znanost predhodno vec pokazla tj da izmedju visine i inteligencije postoji pozitivna korelacija koja je vjerojatno genetski definirana. Njihov pristup je razlicit od predhodnih no znacajan broj radova razlicitim metodama vec je na to ukazao.

Bitno je da ovakve studije korelacija pocnu prvo na populacijskoj razini cime se zapravo nadovezujem na tvoje sljedece pitanje. Tocno je takodjer da volume mozga pokazuje pozitivnu korelaciju sa IQ, s tim da u pocetnim studijama prvo se mjerio volume cranium, dok recentnije studije mjere volume mozga tocnije sive materije. Pozitivna korelacije u ovom slucaju je naravno i povezana s visinom. Najvaznije je kako sam naveo naci korelaciju u jednoj grupi tek onda eventualno traziti je medju grupama. To navodim jer nam mora biti jasno da pricamo o bioloskim variablama koje su neupitno genetski definirane no takodjer i ambientom. Ne zaboravimo da inteligencija sama po sebi je jako kompleksno svojsto te ne definira se iskljucivo mjerenjem IQ-a, sto mozes primjetiti kako cesto u znanstvenim radovima mjere zapravo general intelligence. Iako to nije uvijek slucaj, na to moramo biti obzirni.
Zatim, ispravno i tvrdis da medju “rasama” postoji razlika sto se tice volumena mozga. Sto bi nas ponovo dovelo do pitanje razlike medju rasama sto se tice inteligencije. Sto nas ponovo dovodi do cinjenice da rasa nije bioloski pojma, no sigurno ako zelis mozes ga koristiti kao kriteriji za grupaciju iako je manje validan od bilo kojeg drugog bioloskog kriterija. Problem je takodjer sto cesto publikacije koje su zapravo nasle razlike u IQ rezultatima na populacijskoj razini koriste autodefinirajucu kategorizaciju rase, samim time pitanje jer valjnanost te grupe. Uz to vise puta je i pokazana neispravnost tih testova u slucaju populacija sa velikim broje imigranata jer na kraju to je jedini uzorak gdje rase su prisutne na razini jedne populacije. Uz to konsenzusa oko najispravijeg mjerenja inteligencije zapravo i nema, sve to rezultira velikim brojem confounding factors u takvim istrazivanjima.
Sve to receno, mislim da je bitno ne ignorirati da razlike postoje kao i korelacije no bitno im je ispravno pristupiti. Cinjenic da rasa nije bioloski definirana ne znaci da razlike se ne mogu izmjeriti.
Kako pricamo o povezanosti bioloskih svojstava jasno je da su povezani posebno kad pricamo o svojstvima koja su pleiotropna, tj isti set gena definira razlicita svojstva, to bi bila veza izmejdu visine i volume mozga, kao i s druge strane veza izmejdu volumena mozga/sive materije i inteligencije, No takodjer mozemo pricai o seksualnoj reprodukciju u kontekstu “assortative mating” tj individue sa slicim gentoipima/fenotipima se razmnozavaju, sto rezultira povezivanje svojstava kao inteligencija i visina, koja su takodjer "atraktivna" svojstva. No cak to iskljuceno danas mozemo tvrditi da se radi o korelaciji i o svojstvima koja su skoro u potpunosti genetska.

Kao zakljucak teme, koja je uvijek osjetljiva, rase i inteligencija sugeriram citanje dva zanimljiva komnetra iz casopisa Nature koja zapravo imaju suprotna stajalista.
Znansntveni konsenzus ne postoji, na nama je da vidimo znacenje i vaznost ovakve znanosti i ovakvih istrazivanja.
Ne znam dal su open access, stoga citiram samo zakljucnu rijec dvaju clanaka.


Darwin 200: Should scientists study race and IQ? YES: The scientific truth must be pursued
When scientists are silenced by colleagues, administrators, editors and funders who think that simply asking certain questions is inappropriate, the process begins to resemble religion rather than science. Under such a regime, we risk losing a generation of desperately needed research.

Darwin 200: Should scientists study race and IQ? NO: Science and society do not benefit
In a society in which racism and sexism were absent, the questions of whether whites or men are more or less intelligent than blacks or women would not merely be meaningless — they would not even be asked. The problem is not that knowledge of such group intelligence differences is too dangerous, but rather that there is no valid knowledge to be found in this area at all. It's just ideology masquerading as science.

[Alpinac]

To istraživanje pokazuje korelaciju, što znači da nije apsolutno u svim slučajevima tako, a i odnosi se samo na jedan mali dio planete. Čitao sam mnoga druga istraživanja koja govore da to nema nikakve veze s tim gdje su navedeni mnogi primjeri.

Zanimljivo je da kad se gleda cjelokupna svjetska populacija da osobe koje imaju najveći IQ su azijski narodi gdje su muškarci prosječno visoki 170 cm, a najbolji kontra primjer smi mi na Balkanu. Ovdje žive jedni od najvisočijih ljudi na svijetu, od tih azijata smo viši za dvije glave, a imamo toliko niži IQ.

A i problem je sam IQ test na osnuvu kojeg se ravnaju sva istraživanja, jer pojam inteligencije u današnjem društvu smatra se kvocijent intaligencije, što mnogi znanstvenici osporavaju. Sam test je i kulturno uvjetovan i mnogi znanstvenici izjavljuju da je apsurdno zaključke o inteligenciji donosti na osnovu toga s čim je jedan takav test u korelaciji.

[aqualung]

Alpinac kaže:

To istraživanje pokazuje korelaciju, što znači da nije apsolutno u svim slučajevima tako, a i odnosi se samo na jedan mali dio planete. Čitao sam mnoga druga istraživanja koja govore da to nema nikakve veze s tim gdje su navedeni mnogi primjeri.

Zanimljivo je da kad se gleda cjelokupna svjetska populacija da osobe koje imaju najveći IQ su azijski narodi gdje su muškarci prosječno visoki 170 cm, a najbolji kontra primjer smi mi na Balkanu. Ovdje žive jedni od najvisočijih ljudi na svijetu, od tih azijata smo viši za dvije glave, a imamo toliko niži IQ.

Upravo zbog ovo sto tvrdis u drugom paragrafu objasnio sam prije kako se korelacije traze na nivou populacija ili grupa. No zato sam i objasnio zasto je bitno biti pazljiv za generalnim zakljucima takvih istrazivanja.
Korelacija koju je pokazalo ovo istazivanje jednako je slaba ili jaka predhodnim istrazivanjima 0.1-0.2, nije impresivna ali postoji. Meta-analize takodjer to tvrde. U clanku koji navodis pokusavaju tu korelaciju povezati tj objasniti genetskom komponentom, sto je prije ucinjeno drugacijim metodama.

Znaci govorimo o varijabilnosti unutar grupe ne medju grupama, sto je vazno za ovakva svojsta. S tim da najsnaznije korelacije su zapravo kod djece, sto je i za ocekivati.

[Aphex]

Alpinac kaže:

To istraživanje pokazuje korelaciju, što znači da nije apsolutno u svim slučajevima tako, a i odnosi se samo na jedan mali dio planete. Čitao sam mnoga druga istraživanja koja govore da to nema nikakve veze s tim gdje su navedeni mnogi primjeri.

Zanimljivo je da kad se gleda cjelokupna svjetska populacija da osobe koje imaju najveći IQ su azijski narodi gdje su muškarci prosječno visoki 170 cm, a najbolji kontra primjer smi mi na Balkanu. Ovdje žive jedni od najvisočijih ljudi na svijetu, od tih azijata smo viši za dvije glave, a imamo toliko niži IQ.

A i problem je sam IQ test na osnuvu kojeg se ravnaju sva istraživanja, jer pojam inteligencije u današnjem društvu smatra se kvocijent intaligencije, što mnogi znanstvenici osporavaju. Sam test je i kulturno uvjetovan i mnogi znanstvenici izjavljuju da je apsurdno zaključke o inteligenciji donosti na osnovu toga s čim je jedan takav test u korelaciji.

Uglavnom se slažem s tom ekipom (bold). Takve korelacije govore nešto o testovima, ne o inteligenciji koja je ionako prilično loše definiran koncept. Ali ako želimo znati koliko je netko 'pametan', IQ test je, uz dovoljno opreza, trenutno nabrža aproksimacija.

Najbolje korelira sa količinom i kvalitetom obrazovanja, pa osoba koja ima više škole može bolje rješiti test. To bi moglo objasniti razlike između npr japanaca i zimbabveanaca. Možda bi dijelom moglo objasniti i Flynnov efekt.

Genetska povezanost visine i inteligencije? Malo mi je gadljivo da se takve pizdarije istražuju i prodaju pod znanost.

[aqualung]

Ne radi se samo o jednom testu/istrazivanju, vec kako sam napisao, veci broj istrazivanja je pokazao korelaciju izmedju visine i inteligencije. Slaba korelacija, no postoji. Za sazetak procitajte clanak na wiki. Height and intelligence
Zatim, kako sam napisao cesce se mjeri general intelligence tj g factor kao mjerilo generalnih kognitivnih sposobnosti sto je puno kompleksnije od onog sto je svima znano kao IQ test, koji samo po sebi je maksimalno reduktivan. Upravo na to bi trebalo obratiti pozornost jer g faktor smatra se validnom aproksimacijom onog sto bi definirali inteligencijom. IQ test kako ste napisali je nesto posve drugo, te vecina opce populacije jer imala prilike mozda vidjeti jako pojednostavljene verzije takvih.

Sa tvojom zakljucnom frazom Aphex lako se sloziti, upravo zato sam i linkao dva razlicita slajalista na slicnu temu o rasama i inteligenciji. No bitno je takodjer na zaboraviti da shvacanje inteligencije kao i regulacijski mehanizama iste ipak je od vaznosti rekao bi posebno u biologiji razvojne faze ranog i kasnog djetinstva, gdje su i uocene navedene korelacije. S druge strane evolucijski je zanimljivo te bitno definirati bioloski/genetski zasto i kako inteligencija i visina su u paralelnom porastu na nivou svake populacije. Te definirati genetsku komponente uspjesnosti koja je povezana sa visinom kod ljudi takodjer ima svoje znacenje.
No slazem se donekle oprez je bitan jer svima nam je jasno u kakvom svijetu zivimo, te mozda je bitno kriticnije definirati prioritete znanosti.

[haram]

servantes kaže:

Mislim da je inteligencija čovjekova specijalizacija. Kao što je slonu surla a orlu vid. Znači ništa posebno ili specijalno.

I meni se čini da je inteligencija samo jedan od alata opstanka; kao što sve životinje imaju više-manje razvijene slične alate, tako posjeduju i inteligenciju (ili neke njene oblike) u manjoj ili većoj mjeri. Vjeverica, kit, papiga, skakavac,... a kod čovjeka je došlo do hipertrofije zbog ekstremne specijalizacije, da bi nas dalje splet sretnih okolnosti doveo do jedinstvene mogućnosti stvaranja nečega što do tada nije postojalo u evolucijskom procesu: civilizacije.

Moguće je i da su životinje sa sposobnošću apstraktnog razmišljanja postojale davno prije čovjeka ili sisavaca uopće. U Berlin-Ichthyosaur državnom parku u Nevadi imaju dva krajnje neobična paleontološka nalaza: okamenjeni segmenti kralježnica ihtiosaura (14-metarski Shonisaurus popularis koji su živjeli prije 200-250 miliona godina) poredani u dva tijesna niza. Na drugome je nađen i okamenjeni kljun nekog divovskog glavonošca (poput sipe, lignje ili hobotnice, popularno zvanog "kraken").
Paleontolog Mark McMenamin smatra da su to bile jazbine u koje su ti krakeni dovlačili plijen i hranili se, a segmenti su slagani kao ukrasi (što i danas čine hobotnice sa ostacima školjaka i ljuskara, osim što raznim materijalom prikrivaju ulaze u svoje jazbine).
Najintrigantnije je to što ti redovi kralježaka podsjećaju na uzorke pipaka, pa McMenamin spekulira da to nije bilo slučajno, i da su to u stvari svojevrsni krakenovi autoportreti (pipci su, u nedostatku ogledala, sve što je taj kraken mogao primijetiti od sebe).

http://www.geosociety.org/news/pr/11-65.htm
http://www.livescience.com/40856-kra...l?cmpid=514645
http://news.nationalgeographic.com/n...-sea-monsters/
http://news.nationalgeographic.com/n...saurs-science/

Evoluirat će do onoga tenutka dok bude potrebno.
Mislim da se danas nalazimo u silaznoj putanji.

To u svojim genetskim studijama zaključuje i Gerald Crabtree.

http://www.truthdig.com/eartothegrou...lates_20121113
http://www.huffingtonpost.com/2012/1...n_2117948.html
http://www.rawstory.com/rs/2012/11/1...ng-geneticist/
http://bmi205.stanford.edu/_media/crabtree-2.pdf
http://bmi205.stanford.edu/_media/crabtree-1.pdf