Mislioci plaćenici

[Davor000]

Na primjer, Hegel kaže:

“Whoever approaches this part of physics [Newtonian physics] soon realizes that it is rather a mechanics than a physics of the heavens and that astronomy’s laws derive their origin from another science, from mathematics, rather than actually having been teased from nature or constructed by reason […] All physicists before him [Newton] regarded the relationship between the planets and the sun as a true one, i.e. as a real and physical force. What Newton did was to compare the magnitude of gravity shown by experience for bodies forming part of our earth with the magnitude of celestial motions; he then proceeded to deal with everything else using mathematical reasoning from geometry and calculus. We must be especially wary of this binding of physics with mathematics; we must beware of confusing pure mathematical grounds with physical ones; namely, of blindly taking lines deployed by geometry as helps to construction in proving its theorems for forces or force directions.”

Ovo je u 21. stoljeću pomalo smiješno čitati kao i mnoge druge Hegelove antagonizme prema danas uspjelim idejama i svakako bi trebalo ljude natjerati na reviziju pristojnog dijela Hegelove filozofije. Ja bih dosta ovakvih promašaja pripisao Aristotelovom utjecaju na Hegela. Aristotel je druga riječ za smrt matematike i moderne znanosti i uvijek se naježim na njegovo ime.

[Aphex]

Davor000 kaže:

Ne postoji ideološka podjela. Postoje ideolozi i oni koji to nisu. To što ti pokušavaš uvesti neke ideološke podjele ili kritiku poperovštine prikazati kao ideološku je druga stvar. Iako bih ja volio znati kojoj ideologiji pripadam.

Ne kritiziraš Popperov tekst, nego tražiš prečace koji bi ga diskreditirali kao relevantnu osobu - ali time samo zaobilaziš kritiku onoga što je zapravo rečeno u tekstu.

Kritiziraš dosta liberale, libertarijance, neoliberale ili kako ih već zoveš, pa imam dojam da si negdje lijevo, ideološki, ali da baš i nisi previše upoznat s 'liberalnom ideologijom' direktno, nego samo preko kritičara.

Davor000 kaže:

Nije uopće promašeno govoriti o motivima i razlozima zašto netko piše što piše.

Što se tiče Poppera, pisao je besmislice protiv Hegela i ovdje spominjemo moguće razloge tomu. Oko čega se ti tu nešto buniš?

Takvi argumenti su loši i ne donose neku korist raspravi. Ako pričamo o Popperovoj kritici, imamo Popperovu kritiku i komentiramo nju i ono što je napisao. Nagađanje o razlozima se može ostaviti psihijatrima iz jutarnjeg ili tako nekoj skupini koja olako psihoanalizira. Neke babe s pijace, štajaznam.

Naravno, da je Hegel pisao nerazumne stvari kao Popper i o njemu bih isto tako pisao. Primjerice, može se raspravljati o uzrocima njegove irelevantnosti za modernu znanost i zašto je krivo shvatio Newtona i sl. No ovdje svoju skrivenu želju da se promijeni tema i da se ne govori istina koja je protiv liberala pokušavaš svesti pod opći cenzorski princip da se ništa ni o kome ne smije reći.

Sasvim otvorena želja, nije nimalo skrivena.

[Davor000]

Aphex kaže:

Ne kritiziraš Popperov tekst, nego tražiš prečace koji bi ga diskreditirali kao relevantnu osobu - ali time samo zaobilaziš kritiku onoga što je zapravo rečeno u tekstu.

Pa mislim da ovdje nitko nije ni sporio da je Popper diskreditiran. Ja sam to uzeo zdravo za gotovo. Dakle ne radi se ni o kakvom pokušaju. To je pretpostavka ove kulturne rasprave.

Kritiziraš dosta liberale, libertarijance, neoliberale ili kako ih već zoveš, pa imam dojam da si negdje lijevo, ideološki, ali da baš i nisi previše upoznat s 'liberalnom ideologijom' direktno, nego samo preko kritičara.

Radi se o duševnim bolesnicima.

Takvi argumenti su loši i ne donose neku korist raspravi. Ako pričamo o Popperovoj kritici, imamo Popperovu kritiku i komentiramo nju i ono što je napisao. Nagađanje o razlozima se može ostaviti psihijatrima iz jutarnjeg ili tako nekoj skupini koja olako psihoanalizira. Neke babe s pijace, štajaznam.

Nisu loši. Vrhunski su. Osim toga, sasvim je normalna stvar raspravljati o razlozima. Iz nekog razloga ti to želiš eliminirati, ali to je tvoj problem. Nisi iznio nijedan argument zašto je loše iznositi psihologijske i ideološke razloge u pozadini nečijeg pisanja. Nisi ni mogao jer to nije uopće sporno.

[Aphex]

Davor000 kaže:

Nisu loši. Vrhunski su. Osim toga, sasvim je normalna stvar raspravljati o razlozima. Iz nekog razloga ti to želiš eliminirati, ali to je tvoj problem. Nisi iznio nijedan argument zašto je loše iznositi psihologijske i ideološke razloge u pozadini nečijeg pisanja. Nisi ni mogao jer to nije uopće sporno.

Loše je jer dopušta puno izmišljanja i nagađanja, a ne nudi baš način provjere. Ljudi ne znaju sami zašto rade neke stvari koje rade, a ne promatrači, pa još iz povijesnog odmaka, pa još iz nekog osobno definiranog 'prostora mogućih psihologijskih i ideoloških razloga'. Možeš koristiti psihoanalizu ili evolucijsku psihologiju s jednakim legitimitetom.

Znači ne kažem da je Hegel bio kraljev apologeta, niti da je Popper bio klasni borac, nego da je takvo imputiranje razloga i motiva sasvim šlampavo i ne pogađa bitne stvari. Ako ih i pogodi slučajno, mi to nemamo kako znati.

[Davor000]

Aphex kaže:

Kritiziraš dosta liberale, libertarijance, neoliberale ili kako ih već zoveš, pa imam dojam da si negdje lijevo, ideološki, ali da baš i nisi previše upoznat s 'liberalnom ideologijom' direktno, nego samo preko kritičara.

Inače, kao što ti je Druid rekao, ovdje se ne radi uopće ni o kakvom intelektualnom sporu. Meni nije jasno po čemu su uopće liberali dio ikakve povijesne intelektualne rasprave. Od Platona se filozofija bavi znanošću, umjetnošću, politikom i sl. No ovi nemaju doprinose u tim područjima osim time što imaju jake političke stavove pa ih ne mogu doživjeti. To jest, nisu predmet intelektualne rasprave i onda nemam što reći. Od Platona mogu naučiti nešto o znanosti i umjetnosti kao i od Aristotela i mnogih kasnije. Ovi su naprosto barbari koji su zakasnili na tulum, a nisu se ni prikladno odjenuli i nemaju ništa za doprinijeti povijesnoj intelektualnoj raspravi.

[Davor000]

Aphex kaže:

Loše je jer dopušta puno izmišljanja i nagađanja, a ne nudi baš način provjere. Ljudi ne znaju sami zašto rade neke stvari koje rade, a ne promatrači, pa još iz povijesnog odmaka, pa još iz nekog osobno definiranog 'prostora mogućih psihologijskih i ideoloških razloga'. Možeš koristiti psihoanalizu ili evolucijsku psihologiju s jednakim legitimitetom.

Znači ne kažem da je Hegel bio kraljev apologeta, niti da je Popper bio klasni borac, nego da je takvo imputiranje razloga i motiva sasvim šlampavo i ne pogađa bitne stvari. Ako ih i pogodi slučajno, mi to nemamo kako znati.

Pa opet to nije točno. Postoje ljudi koji sasvim dobro mogu psihološki nekoga razotkriti. Na primjer, Dostojevski i Nietzsche su dobri u tome. Ne vidim nikakve uvjerljive argumente s tvoje strane.

[Aphex]

Davor000 kaže:

Pa opet to nije točno. Postoje ljudi koji sasvim dobro mogu psihološki nekoga razotkriti. Na primjer, Dostojevski i Nietzsche su dobri u tome. Ne vidim nikakve uvjerljive argumente s tvoje strane.

To ti sebi pripisuješ psihočitačke talente Nietzschea i Dostojevskog? Ne znam za Nietzschea, ali majstorstvo Dostojevskoga se ne sasoji u razotkrivanju psiholoških stanja, nego u njihovom konstruiranju i prezentaciji kroz likove u svojim djelima. Tamo djeluju uvjerljivo.

Ajde, s jedne strane se slažem s tobom, svakako je pokušavanje traženja razloga i motiva nešto vrlo često i uobičajno, problem je u možda u onom dijelu 'olakog' pripisivanja motiva.

Davor000 kaže:

Inače, kao što ti je Druid rekao, ovdje se ne radi uopće ni o kakvom intelektualnom sporu. Meni nije jasno po čemu su uopće liberali dio ikakve povijesne intelektualne rasprave. Od Platona se filozofija bavi znanošću, umjetnošću, politikom i sl. No ovi nemaju doprinose u tim područjima osim time što imaju jake političke stavove pa ih ne mogu doživjeti. To jest, nisu predmet intelektualne rasprave i onda nemam što reći. Od Platona mogu naučiti nešto o znanosti i umjetnosti kao i od Aristotela i mnogih kasnije. Ovi su naprosto barbari koji su zakasnili na tulum, a nisu se ni prikladno odjenuli i nemaju ništa za doprinijeti povijesnoj intelektualnoj raspravi.

Ae, ae, što više očekivati od duševnih bolesnika.

[Druid]

Davor000 kaže:

Radi se o duševnim bolesnicima.

No, ajmo sad malo ozbiljnije. Mogu tipa shvatiti da netko misli da je Ayn Rand bila duševna bolesnica (ako već moramo tom terminologijom ). Ali ima zaista liberala za koje mislim da to ne bismo mogli reći, a na kraju krajeva liberalizam je sve samo ne homogena politička teorija. Politička teorija Johna Rawlsa dijametralno je suprotna onoj ranog Roberta Nozicka. John Gray je počeo kao liberal, a od sredine devedesetih nadalje dosta kritizira liberalizam, a u nekim stvarima danas kao da čitam Žižeka kad čitam njegove tekstove.

John Dewey je bio ispravan tip na toliko mnogo razina da bi mnogi današnji marksisti mogli od njega učiti što je zapravo ljevica.

Čak i Adam Smith na čije se krnje teorije danas "neoliberali" (koji istoga nisu ni čitali) vole pozivati je smatrao da postoje segmenti društva koji se ne bi smjeli svesti na poduzetništvo (kao što su npr. zdravstvo i školstvo).

John Stuart Mill je bio poprilično obrazovan čovjek i njegov "utilitarizam", koliko god bio loš (kao i svaki drugi utilitarizam ), je daleko manje vulgaran od onog Benthamovog. Naglašavao je vrijednost demokracije, ali i opasnosti od toga da ista uguši glasove osebujnijih pojedinaca.

Liberalistička tradicija ni u političkoj teoriji ni u real-politici nije nevažna (zapravo je važno da ju što bolje razumijemo za duh našeg vremena), a javila se u konkretnim društvenim uvjetima, vjerojatno kao nadgradnja u određenim povijesnim i ekonomskim okolnostima.

Što se tiče propitivanja motiva, recimo, mislim da je teško shvatiti političku filozofiju Thomasa Hobbesa ili kasnijeg Lockea, ako ne uzmemo u kontekst vrijeme u kojem su pisali, što se događalo, tko su im bili "mecene", prijatelji, koja im je bila politička agenda, itd. Motivi nisu nužno (naravno da nisu) uvijek neki "plaćenički" i to bi bila zaista "birtijaška epistemologija", kada bismo sve na to svodili, ali je dobro vidjeti što se događalo u razdoblju kad je koji autor pisao.

[Davor000]

To su sve parcijalni mislioci. Uvijek zapostavljaju ogromne grane ljudskog znanja i njihove implikacije za svoje, isključivo političke, teorije. No rekoh, što mi vrijede politička uvjerenja ako su odvojena od kulture, znanosti i života? Mogu ih eventualno promatrati kao povijesne kuriozitete u toj njihovoj skolastičkoj izoliranosti. Dakle radio se možda o sociološkom fenomenu, a inače su nečitljivi.

Naravno da je važno shvatiti uzroke njihovih pisanja bez idiotskog kvalificiranja kao plaćenika. No ne znam kako s druge strane nekog dežurnog branitelja američke politike poput Ive Banca opisati.

[lavore]

Davor000 kaže:

To su sve parcijalni mislioci.

Koji bi bili cjeloviti mislioci zadnjih 400 godina?

[Druid]

Davor000 kaže:

No ne znam kako s druge strane nekog dežurnog branitelja američke politike poput Ive Banca opisati.

A Nevena Sesardića?

EDIT: no, nomina sunt odiosa kako se kaže, samo spomenuh jednog koji se volio javljati iz dalekog Hong Konga (što bi pak ovdje odgovaralo nekom empirijskom ekvivalentu poslovičnoj "kuli od slonovače") po dnevnoj štampi s člancima koji su bili uvreda za svakoga tko ima nešto soli u glavi, da ne kažem za zdrav razum. No ti si spomenuo jednog, ja drugog, pa da se ovo ne pretvori u neke političke tračeve i pdf "Politika" (nismo valjda na to spali ), što se mene tiče ovdje možemo i stati jer mi se ionako čini da nisi to zamislio kao neku posebnu temu, a i ja sam samo usput komentirao, pa je moderator izdvojio kao posebnu temu. Ne sumnjam da je imao dobre namjere, ali nisam siguran da si kao "pokretač" teme (a ne threada) to zamislio kao thread, pa eto. Svakako mi se ne bi dalo navlačiti s potencijalnim forumašima koji inače ne pišu puno po ovom podforumu (ili uopće) na nefilozofski način oko nekih tema tipa "liberalizam vs. komunizam" i tome slično, jer to definitivno nije tema. U tom smislu, kada već postoji thread, možda su ipak važnija pitanja intelektualne odgovornosti, intelektualnog poštenja, pitanja što je uopće intelektualac, možemo li o "intelektualcu" govoriti izvan određenog povijesnog konteksta, itd. Kao i na kraju krajeva ovo lavoreovo pitanje o "cjelovitim misliocima"... Samo ne neka "dnevna politika", toga ima dosta svugdje drugdje... Legitimna je tema, ali ono, znaš valjda na što mislim... I tebi je bilo dosadno kad su neki forumaši (jedan, zapravo) dnevno stavljali nekoliko linkova na neka dnevno-politička zbivanja s nekim kvazimesijanskim komentarima...

[Druid]

Davor000 kaže:

Dakle radio se možda o sociološkom fenomenu, a inače su nečitljivi.

Ne bih rekao da su nečitljivi, ali, no dobro. Možda nisu "seksi" kao neki drugi autori, ali definitivno nisu nečitljivi. Također, mnogi od njih nisu ništa parcijalniji od mnogih drugih koji im nisu slični. Riječ je naprosto o fokusu. Nekog koga zanima najviše pjesništvo, umjetnosti i te stvari smatrat će to dosadnim. Međutim i to je danas smiješno, da se sve partikulariziralo. Kao da se netko u isto vrijeme ne može "očaravati" poezijom i baviti se najhermetičnijim aspektima međunarodnog prava.

[Zoran Oštrić]

Davor000 kaže:

Na temelju čega to zaključuješ? Negdje se deklarirao kao kejnzijanac? Isključuje li njegovo shvaćanje neoliberalizam?

Napisao je nik knjiga i članaka u kojima objašnjava svoje stavove. Oni su bitno drugačiji od onoga što zovemo "neoliberalizam". S vladajućom ortodoksijom bio je u velikom raskoraku nakon urušavanja SSSR-a i istočnoga bloka, o tome kakva treba biti zapadna politika. Zato je i osnovao svoje Open Society Institute.

Na hrvatskom, vrijedi pročitati njegove knjige "Soros o Sorosu : Izazov novca" (Antibarbus, Zagreb, 1997) i "Podrška demokraciji" (August Cesarec, Zagreb, 1993.)

Tppic, inače, tematski baš ne spada na pdf "filozofija", ali neka bude.

"Mislioci plaćenici" je prejaka teza s obzirom na argumentaciju. Intelektualci primaju razne stipendije, odlaze studirati na razna sveučilišta, kod profesora koji u društvenim i humanističkim znanostima slijede razne škole ("filozofije"), pa onda većinom usvoje određeni smjer i zastupaju ga. Onaj koji daje stipendije, često ima neke ciljeve da širi svoje ideje, ali rtetjerano je, KJTV, reći da su zato "plaćenici". Je li recimo, da ostanemo kod filozofije, Boran Berčić "plaćenik" zato jer zastupa analitički smjer u filozofiji, različit od i danas dominantnih tradicija u Hrvatskoj?

I zašto samo iz inozemsta i samo "neoliberali"? Društveni i humanistički znanstvenici, pa i filozofi, uvelike ovise o sveučilištima i institutima, koje obično plaća u cjelosti ili velikim djelom država, a stipendije daju i države i nedržavne organizacije.

Postoje pak, svakako, propagandisti koji su direktno plaćeni da promoviraju neki interes, ali to se obično ne može vidjeti iz stipendija.

[Zoran Oštrić]

Libija - suradnja s režimom ili sudjelovanje u rušenju režima... hm... Lako je sad taj režim demonizirati, ali nakon četiri godine ne izgleda da su došli neki bolji, još manje da su se libijci rušenjem Gadafija usrećili...

[Šabović Adis]

Interesantan neki tred.

[Davor000]

Druid kaže:

A Nevena Sesardića?

EDIT: no, nomina sunt odiosa kako se kaže, samo spomenuh jednog koji se volio javljati iz dalekog Hong Konga (što bi pak ovdje odgovaralo nekom empirijskom ekvivalentu poslovičnoj "kuli od slonovače") po dnevnoj štampi s člancima koji su bili uvreda za svakoga tko ima nešto soli u glavi, da ne kažem za zdrav razum. No ti si spomenuo jednog, ja drugog, pa da se ovo ne pretvori u neke političke tračeve i pdf "Politika" (nismo valjda na to spali ), što se mene tiče ovdje možemo i stati jer mi se ionako čini da nisi to zamislio kao neku posebnu temu, a i ja sam samo usput komentirao, pa je moderator izdvojio kao posebnu temu. Ne sumnjam da je imao dobre namjere, ali nisam siguran da si kao "pokretač" teme (a ne threada) to zamislio kao thread, pa eto. Svakako mi se ne bi dalo navlačiti s potencijalnim forumašima koji inače ne pišu puno po ovom podforumu (ili uopće) na nefilozofski način oko nekih tema tipa "liberalizam vs. komunizam" i tome slično, jer to definitivno nije tema. U tom smislu, kada već postoji thread, možda su ipak važnija pitanja intelektualne odgovornosti, intelektualnog poštenja, pitanja što je uopće intelektualac, možemo li o "intelektualcu" govoriti izvan određenog povijesnog konteksta, itd. Kao i na kraju krajeva ovo lavoreovo pitanje o "cjelovitim misliocima"... Samo ne neka "dnevna politika", toga ima dosta svugdje drugdje... Legitimna je tema, ali ono, znaš valjda na što mislim... I tebi je bilo dosadno kad su neki forumaši (jedan, zapravo) dnevno stavljali nekoliko linkova na neka dnevno-politička zbivanja s nekim kvazimesijanskim komentarima...

Da, nije mi namjera sada komentirati pojedince, samo neki opći trend. Slažem se da dnevne politike na novinskoj razini ima na bacanje i to nije od velikog interesa. Vidio sam neke Sesardićeve članke, ali to je na razini zagovaranja strana u globalnoj politici kao da se to računa u ukupnoj računici. Pitanje nije što ti ljudi govore, nego protiv koga žele druge okrenuti i sl. Stvar se svodi na to da svaka globalna sila upregne svoje pse i da onda oni laju jedni na druge i sitničare oko toga tko je što rekao.

Druid kaže:

Ne bih rekao da su nečitljivi, ali, no dobro. Možda nisu "seksi" kao neki drugi autori, ali definitivno nisu nečitljivi. Također, mnogi od njih nisu ništa parcijalniji od mnogih drugih koji im nisu slični. Riječ je naprosto o fokusu. Nekog koga zanima najviše pjesništvo, umjetnosti i te stvari smatrat će to dosadnim. Međutim i to je danas smiješno, da se sve partikulariziralo. Kao da se netko u isto vrijeme ne može "očaravati" poezijom i baviti se najhermetičnijim aspektima međunarodnog prava.

Pa da. Ja ustvari ne mislim da je nastupilo neko doba specijalizacije. To je stvar osobnog odabira. Kažu da se ne može svatko baviti znanošću, umjetnošću itd. i biti dobar u svemu tome. No to nije poanta cjelovitost. Svaki specijalizirani čovjek je unutar te veće cjeline odredio za sebe što mu je cjelina i teži biti cjelovit ma koliko se zavaravao. To se ne može izbjeći nikakvim proklamacijama o nastupu doba specijalizacije.

[Davor000]

Zoran Oštrić kaže:

Napisao je nik knjiga i članaka u kojima objašnjava svoje stavove. Oni su bitno drugačiji od onoga što zovemo "neoliberalizam". S vladajućom ortodoksijom bio je u velikom raskoraku nakon urušavanja SSSR-a i istočnoga bloka, o tome kakva treba biti zapadna politika. Zato je i osnovao svoje Open Society Institute.

Na hrvatskom, vrijedi pročitati njegove knjige "Soros o Sorosu : Izazov novca" (Antibarbus, Zagreb, 1997) i "Podrška demokraciji" (August Cesarec, Zagreb, 1993.)

Tppic, inače, tematski baš ne spada na pdf "filozofija", ali neka bude.

"Mislioci plaćenici" je prejaka teza s obzirom na argumentaciju. Intelektualci primaju razne stipendije, odlaze studirati na razna sveučilišta, kod profesora koji u društvenim i humanističkim znanostima slijede razne škole ("filozofije"), pa onda većinom usvoje određeni smjer i zastupaju ga. Onaj koji daje stipendije, često ima neke ciljeve da širi svoje ideje, ali rtetjerano je, KJTV, reći da su zato "plaćenici". Je li recimo, da ostanemo kod filozofije, Boran Berčić "plaćenik" zato jer zastupa analitički smjer u filozofiji, različit od i danas dominantnih tradicija u Hrvatskoj?

I zašto samo iz inozemsta i samo "neoliberali"? Društveni i humanistički znanstvenici, pa i filozofi, uvelike ovise o sveučilištima i institutima, koje obično plaća u cjelosti ili velikim djelom država, a stipendije daju i države i nedržavne organizacije.

Postoje pak, svakako, propagandisti koji su direktno plaćeni da promoviraju neki interes, ali to se obično ne može vidjeti iz stipendija.

Pitanje je koji je interes onome tko financira te ljude. No slažem se, nije točno sve ljude prozivati plaćenicima jer zarađuju. No nije apsurdno govoriti o plaćenicima.

Međutim, ti si se iz nekog razloga zadržao na naslovu (koji je moderator dao jer je ovo odvojeno od čet topika). Nigdje nisam tvrdio da su ljudi koji su primali stipendije, novce i sl. plaćenici iako su, strogo rečeno, plaćeni mislioci. Ti ljudi jesu u određenom konfliktu sa sobom jer nužno duguju onome koji ih plaća i ne mogu biti nezavisni u iznošenju svoga mišljenja. Iz osobne perspektive mislim da nije ni moralno (ako netko uzima moral kao relevantnu kategoriju) da primaju novac od nekoga a da mu ne uzvrate za ono što ih plaća. Osim toga, navodiš sveučilišta i sl. kao da moderna sveučilišta nisu sporne institucije. Što se tiče Berčića, to je drukčije jer se ne radi nužno političkim stavovima. Analitička filozofija se nastoji suzdržavati od toga premda su nakon plodnog perioda filozofije jezika i znanosti prešli dijelom i na to područje s manje više predvidljivim političkim stavovima.

Nitko ne tvrdi da se radi samo o liberalima. No tu quoque nije uvjerljiv apel.

Zoran Oštrić kaže:

Libija - suradnja s režimom ili sudjelovanje u rušenju režima... hm... Lako je sad taj režim demonizirati, ali nakon četiri godine ne izgleda da su došli neki bolji, još manje da su se libijci rušenjem Gadafija usrećili...

Nitko ovdje nije demonizirao taj režim. Radilo se o inkonzistenciji određenih liberala, a ne o tome je li Gadafi bio ovakav ili onakav.

[Zoran Oštrić]

Davor000 kaže:

Ti ljudi jesu u određenom konfliktu sa sobom jer nužno duguju onome koji ih plaća i ne mogu biti nezavisni u iznošenju svoga mišljenja.

Ne mogu? Nužno? Golema većina, dakle, filozofa recimo, zavise o državi, jer ona ih plaća? I Borana Berčića i Jure Zovka i Hrvoja Jurića, koliko god velike bile razlike među njima?

Iz osobne perspektive mislim da nije ni moralno (ako netko uzima moral kao relevantnu kategoriju) da primaju novac od nekoga a da mu ne uzvrate za ono što ih plaća.

Meni to izglada kao čudno shvaćanje osobnoga morala. Država npr. plaća učitelje, pa i nastavnike filozofije, da služe učenicima, ne državi.

Netko ti je dao stipendiju da postaneš recimo doktor nečege, ne zato da onda služiš njemu, nego jer ima para koje žele utrošiti na neku društvenu dobrobit, a misli da je dobro, da bude više doktora znanosti.

Kao što da može dati recimo prinos za pučke kuhinje, a ne tražiti od onih koji se tamo hrane da rade ili glasaju za njega ili da idu svake nedjelje na misu isl..

No, svaki intelektualac na neki način jest "plaćenik". Kao i drugi međutim, koji rade za novac. Ja sam primao neke honorare za poslove, preko nekih udruga i drugih institucija, pa su me posredno plaćali i Open Society Institute, i Hainrich Boell Stiftung, i razne institucije hrvatske države koje se financiraju iz proračuna,. i Europske unije itd.. Bio sam plaćen da obavljam neki posao, a raditi dio vremena za novac omogućavao mi je da van toga radim druge stvari za svoje zadovoljstvo. (Doduše, ja nisam tipičan.)

Glede toga da se analitički filozofi suzdržavaju od političkih stavova - to suzdržavanje također jeste politički stav.

Intelektualci u maloj državi imaju ograničeno tržište ili "tržište", ovise od fakulteta, instituta koji su uglavnom državno financirani, stipendija, honorara... Pa je, na razne načine to može biti vezano za razne uvjete. Svjetonazor, pa, postoji svakako selekcija, pa onda i usmjeravanje tijekom školovanja. Kakve već.

Ali, tako to naprosto ide. nema tu ništa novo. Danas ima više mogućih izvora, i to ne dobro. U početnom postu dakle - ništa novo ni posebno ni nemoralno tu nema, onako generalno. Može se govoriti o psoebnim slučjevima.

[Davor000]

Mislim da simplificiraš stvari. Naveo sam primjer uglednog znanstvenika kojega plaća duhanska industrija i koji tvrdi da cigarete nisu (toliko) štetne. Ne možeš reći da to nije problematično. Kao da želiš reći da je svaki novac dobar neovisno o izvorima.
Čak spominješ primanje novca od države kao nešto samorazumljivo. Ni to nije u redu i ima svojih problema. Nietzsche ima dobar citat po tom pitanju:

“Državom nazivam to, gdje svi piju otrov, dobri i loši: državom gdje svi gube sebe same, dobri i loši: državom, gdje se polagano samoubojstvo svih – “životom” naziva.”

Odnos filozofije i države je povijesno gledano bio složen. Kroz veći dio povijesti filozofi nisu imali svog sponzora i mnogi su dovodili u pitanje taj odnos (Schopenhauer i Nietzsche su poznati primjeri). Ja dobre filozofe volim zamišljati kao slobodne kauboje, američke outlawe ili bounty huntere.
Imaš i filozofe poput Hegela koji državu uzimaju kao najviši stupanj povijesnog razvoja. Prirodno je tada da država i filozofija imaju uzajamne interese i oni su manje više jasni. Ipak, u Hegelovoj filozofiji je država oblikovana prema njegovoj zamisli i u tom smislu nije čisto izvanjski podupiratelj filozofije, nego njezin dio pa filozofija na kraju oblikuje državu, a ne obratno.

Što se tiče ovoga:

Država npr. plaća učitelje, pa i nastavnike filozofije, da služe učenicima, ne državi.

To nigde nije dokazano. Ne znam odakle crpiš svoju vjeru u obrazovne institucije i državu. Imaš pretpostavljam tipičnu hrvatsku ideju da misliš ako ljudi koji završe fakultete ili prođu hrvatske obrazovne institucije pa se zaposle (što je današnjica opovrgnula) da je time nešto učinjeno na njihovu korist. No država i institucije se testiraju kroz stoljeća i o tome povijest daje svoj sud, a ne jedan mandat. Je li nešto koristilo učenicima je spekulacija. Današnji zagovornici bolonjske reforme otvoreno kažu da je ideja sveučilišta stvaranje radne snage koja će pomagati državi te skratiti vrijeme studiranja. Uopće se ne radi o stvaranju individua i o njihovoj koristi od obrazovanja, nego o koristi za razvoj ekonomije ili države.
Tu postoji i neka štreberska ideja da je dovoljno proći kroz sve formalne kriterije koje država postavi i da je time životni problem riješen. Iza te ideje stoji i sumnjiva zamisao da postoje neki jako pametni ljudi koji upravljaju državom.

[Davor000]

Netko ti je dao stipendiju da postaneš recimo doktor nečege, ne zato da onda služiš njemu, nego jer ima para koje žele utrošiti na neku društvenu dobrobit, a misli da je dobro, da bude više doktora znanosti.

Da, svijet je baš plemenito mjesto. Petar daje Ivanu novac zato da svijet bude dobro mjesto za sve ljude.