Natrag   Forum.hr > Kultura i zabava > Glazba > Gitaristički kutak

Gitaristički kutak Gitare, bass gitare, pojačala, oprema, tehnike sviranja, akordi, tablature...

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 07.10.2003., 09:08   #61
Quote:
Gianluca Vialli kaže:
Zasto ne bi probao. Mislim, ne znam sto podrazumijevas pod posudjivanje gitare. Ono, uzme gitaru na jedan dan, pa vidi da li ga zanima. Covjek ne zna nista na gitari, kako ce znati da li ga zanima, ako ne proba na dulje vrijeme.
.
Ne, mislim da uzme gitaru na tjedan dana i onda vidi, mislim da mu je besmisleno potrošiti tisuću kuna na gitaru koju neće ni pogledati nakon tjedan dana.
Paranoid is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.10.2003., 18:14   #62
hvala vam , sutra idem po gitaru pa da vidimo jel mene to zanima
javim vam se za par dana
__________________
- ThEre Iz nOthiNg gOoD oR baD buT ThinKinG mAKes iT sO -
je sad bi svi is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.10.2003., 00:07   #63
Gianluca Vialli ova ti je vjezba kec na desetku,dusu dala za 'lomljenje' prstiju lijeve ruke.

Trenutno nisam kuci pa nemam priliku da ubacim jasnija pojasnjenja sa skalama.Kanio sam , cim dodjem da koristeci se Power Tab Editor da obradimo neke skale kao i pozicije sviranja istih.
Ali kako nisam kuci nista od toga za sad.

Ovako ,rijecima mogu da samo dodam neke od tehnika lijeve ruke.

Legato, iliti hamering je tehnika lijeve ruke i postoji uzlazni i silazni(doduse ima i visestrukih legata ali o tom po tom).

Uzlazni legato
Kada se sviraju skale, ili solo vjezbe u sustini sviraju se nizovi tona.
Uzmimo recimo da se sviraju dva tona u nizu , gdje je 1 ton nizi od 2 tona.
Npr ako se pritisne prvo polje prve zivce dobice se ton F2, i neka to bude prvi ton u nizu od dva tona.

Drugi ton neka se svira na trcem polju iste zice(1 zica).

Kada se svira normalnom tehnikom svaki od ovih tonova prati okidanje tona desnom rukom.
Znaci npr.
F G( 1 pa 3prst na prvoj zici)

Legato tehnika bi se izvodila tako sto bi se samo prvi ton u nizu (F u nasem slucaju) okinuo (desnom rukom..prstima ili trzalicom), i u periodu dok isti traje(ovisno o tempu sviranja) drugi ton se svira samo lijevom rukom -> tako sto prst lijeve ruke(u nasem slucaju 3 prst) 'udari'(ne bash da zabole prsti) u polje (u nasem slucaju III polje, gdje se nalazi ton G) tako da se drugi ton u nizu 'spoji' (legato).

Silazni legato ide istom logikom samo se izvodi na drugi nacin.

Kod silaznog legata prvi ton je visi od drugog u nizu.
Neka je prvi ton G2(III polje 1 zice) , a drugi F(I polje 1 zice).

Ovaj legato se izvodi tako sto se u isto vrijeme uhvate oba tona(u nasem slucaju ...G ton 3 prstom lijeve ruke, a F ton 1 prstom desne ruke...prva zica).
Zatim se okine desnom rukom prvi ton(G) , i onda nakon odredjenog perioda (u ovisnosti od tempa) drugi ton(F) se ne okida(ne svira desnom rukom).....vec 3 prst (na G tonu) 'sklizne' tako da isti na neki nacin 'odsvira' vec prethodno namjesteni drugi ton u nizu(F ton).

Legato , ili hammering, se u notnom sistemu obiljezava tako sto se izmedju tonova u nizu stavi luk.U ovisnosti da li je prvi ton visi od drugih tonova (koji su obuhvaceni lukom) taj legato moze biti uzlazni ili silazni.
Logicno , ako je prvi ton nizi od sljedeceg (koji je pod lukom) onda se radi o uzlaznom legatu, u obrnutom slucaju radi se o silaznom.

Legato moze biti i komlikovaniji(nekolicina tonova spojenih lukom) i takav legato moze u sebi imati i uzlaznu i silaznu tehniku sviranja legata.Ali o tom po tom.
Kod brzog sviranja legata postoje neka odstupanja od pravila, ali ne toliko vidna.
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.10.2003., 00:21   #64
Vjezbe za pocetak

Legato cu obiljeziti sa ...hmmm cek da vidim sa L slovom, a ako je uzlazni stavit tu U uz L, ako je silazni onda S.

LU-legato uzlazni
LS- legato silazni.

Znaci svirati sve vjezbe (za sada) na prvoj zici.Broj prsta je ujedno i broj polja prve zice(poslije cemo preci na druge zice, sto je malkice teze izvesti , barem pocetnicima,...posebno silazni legato)

Znaci

1(okida se desnom) LU 2
2 (okida se desnom) LS 1

1 (..znate vec) LU 3
3 LS 1

1 LU 4
4 LS 1

2 LU 3 (ovo ce biti malo teze izvesti pozetnicima)
3 LS 2

2 LU 4
4 LS 2

hmm neceu dalje (ako neko vec misli da mu je ovo malo moze probati Gianluca Vialli -jevu vjezbu ali da svaki medjuton prati legato)
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.10.2003., 00:32   #65
Quote:
hvala vam , sutra idem po gitaru pa da vidimo jel mene to zanima
javim vam se za par dana
Samo polako, strpljivo.I pokusaj (iako ovdje ima neki vid lekcija) naci nekoga za pocetak ko ce ti u zivo dati neke lekcije.Ziva rijec je ziva, i postedice te mnogih nedoumica u vezi gitare.Ako ti pak sta bude ne jasno javi ovdje.
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2003., 22:12   #66
Quote:
Indigo Girl kaže:
Hehe, ja sam skinula prva dva takta Zenice
uhu... to je zapravo san quentin od j. casha (r.i.p.)
PrittPen is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.10.2003., 00:46   #67
Hej samo da se javim.Ne zamjerte sto sam odsutan, tu sam ja negdje posmatram ovaj podforum,ali sam se poceo (a bolje da nisam) 'kaciti' na podforum religija,pa mi to oduze vrijeme na netu.

Nego ubrzo cu se zasititi(ako vec nisam) pa eto me natrag.

Minim imal ikakve fajde od ove skole(vidim nema te nesto ovdje)?
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.10.2003., 18:48   #68
Želio bih sve gitariste uputiti na novu CD Ivana Kapeca 'Bava' recenzija je na
CROJAZZ FORUMU
music is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.10.2003., 22:25   #69
Evo ja se vracam na ucenje..sad imam vremena!Juhuu...da vidim sta sam sve propustila.
Minam is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.10.2003., 12:05   #70
Adura, jos jednom svaka cast
Ovo je prvi topic koji si printam
banderas is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.10.2003., 21:14   #71
Ehe nadjoh nesto vremena, od 'programiranja kasa', knjigovodstvenih programa i sl. ne mogu ni da sviram

Al protutnjace ovaj 'udarni' period a i skupio sam neke love da si uzmem poluakusticnu gitaru.Zgodna gitara , hmm dole je izrez pa se mogu svirati i vishi tonovi,gitara je inace akusticna , siroki vrat ,plasticne zice i ugradjen pick up sa dodatkom -potenciometri za 'bojenje tona'

Jes mi malo kao i krivo onih 1500KM dati na gitaru, posto vec imam rucni rad (ali je ona koncertna,akusticna...cijenu ne smijem ni spomenuti), el eto kad kad ustreba kad se svira nonsarlantno u nekim barovima ili klubovima.

off topic. Miniam pocisti PM
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.10.2003., 21:17   #72
Quote:
banderas kaže:
Adura, jos jednom svaka cast
Ovo je prvi topic koji si printam
Samo da mi protutnje ovi dani (ne znam gdje glavom udaram) , kontam da ubacim neke 'melodicne' vjezbe.Da ne dosade samo ove tehnicke.

Hvala na komlimentu
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.10.2003., 00:27   #73
Sad cemo malo preci na skale, pa na pozicije sviranja istih.

Mala historija skala.

Historijski razvoj i primjena skala varira od kulture do kulture, najvjerovatnije je da su najstarije skale one u kini(pentatonske), kao one u indiji(u indijskim skalama cak ima polutonova kojih nema u europskim skalama).
Trebalo bi dosta vremena, a i truda da se historisjki uprati porijeklo svake skale, gdje najveci problem prestavlja sto su se razlicite skale koristile simultano u isto vrijeme, ovisno od karaktera kompozicije.
Najvise rabljena podjela skala, kao i primjena jeste ona po crkvenim modusima(jonski,frigijski,lidijski,miksolidijski ,eolski,lokrdijski itd).
Pored ovih crkvenih skala razvile su se i 'narodne skale' medju kojima su interesantne one ciganske i španske , koje su bile pod očiglednim uticajem orijenta.

U moru tih skala dva tipa skala su se izdvojila i dominirala(vjerovatno zbog svoje prirodnosti) a to su durska (proizasla iz jonskog modusa,nesto prilagodjenog), i molska(proizasla iz eolskog modusa).

Vec smo spomenuli durske ljestvice u gradnji akorada.
Znaci karakteristika durskih ljestvica jeste da imaju izmedju 3 i 4 stupnja hromatski poluton, kao i izmedju 7 i 8 stupnja .

Karakteristika molskih skala je da imaju polutonove(hromatske) izmedju 2 i 3 stupnja,kao i 5 i 6.

Svaka durska ljestvica ima svoju paralelnu molsku ljestvicu.

Na sestom stepenu durske ljestvice je ton od kojeg pocinje paralelna molska ljestvaica.

Sve ljestvice (sem C dura, odnosno paralelnog A mola) imaju povisilice , no o tome cemo nesto kasnije.
Na osnovu odredjenih zakonitosti(paralelnih akorada , kvinti, odnosno kvarti) postoji tzv kvintni(ili u obrnutom smjeru kvartni) krug , koji na slikovit nacin prikazuje nacin na koji 'skale' kruze kao i ovisnost tog 'kruzenja' o broju povisilica(odnosno snizilica).

O kvintnom i kvartnom krugu cemo govoriti nesto kasnije, i posvetiti mu malo vise prostora.

Uzecemo C dur skalu

1...2...3...4...5...6...7...8
C...D...E...F...G...A...H..C

Pogledajte malo prve lekcije gdje sam nesto pojasnio oko polutonova i hromatskih skala.

Znaci izmedju 3(E) i 4 (F) stepena je poluton, kao i izmedju 7(H) i 8(C).

Sesti stepen C dur skale je A, pa cemo na osnovu njega graditi molsku skalu.

1...2...3...4...5...6...7...8
A...H...C...D...E...F...G...H

Znaci i u jednoj i u drugoj skali ne postoji niti jedna povisilica niti snizilica, pa se zbog toga ove skale nazivaju i paralelnim.

Kod A mola polutonovi su izmedju 2(H) i 3(C) polustepena , kao i izmedju 5(E) i 6(F) stepena.
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.10.2003., 00:37   #74
Eh sad prakticno.

Na linku
http://www26.brinkster.com/alekos/Muzika/Index.htm

se nalazi vjezba(pod linkom c dur) za sviranje C dur skale(u dvije pozicije).

Ispod se nalazi jedan dio 'melodicne' srednjovjekovne kompozicije 'greenslaves' koji mozete takodje provjezbati.

Oni koji sviraju trzalicom neka ne sviraju bas liniju u kompoziciji, vec samo melodiju , s tim da koriste alternacijski(gore dole) trzalicu.

Oni koji koriste prste (miniam) neka sviraju i basove, ali neka melodijske linije sviraju alternacijski( i , m) i to tehnikom pikada(tehnikom naslona).

P.S. za izvedbu gore navednih primjera treba da instalisete Power Tabs(freewere)
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2003., 04:02   #75
Kvintni - kvartni krug.

Kvintni krug(odnosno kvartni ako se gleda u obrnutom smjeru od kazaljke na satu) je osnova u teoriji harmonije.

O cemu se radi.

Akordi u harmoniji vecinom su podlozni 'prirodnom' sazvucju , pa unutar sebe uglavnom imaju neke zakonitosti koje se mogu prestaviti na ovaj ili onaj nacin.

Poenta kvintnog i kvartnog kruga nije samo u harmoniji samoj po sebi vec i u lakom nacinu na koji se moze graficki prikazati 'kruzenje' povisilica ili snizilica kroz odredjene zekonitosti.Fundamentalne stvari u muzici su 'aksiome' i one kao takve su potpuno definisane, odnosno moguce ih je prikazati 'matematicki'-'graficki'.
Neki koji misle da matematika nema veze sa muzikom ,grdno se varaju.Naime kombinacijama ovih 'aksioma' iliti zakonitosti nastaju umjetnicka djela.Niti jedno napisano djelo ne pobija ove 'zakonitosti' jer su one fundament muzike, u teoriji i u praksi.Harmonija-kao kretanje akorada koji prate melodiju sama po sebi nije 'zakonitost' i sama unutar sebe moze da se modulira(iz tonaliteta u tonalitet) ili da u potpunosti 'krsi' kanone harmonije.

Nego da krenemo na objasnjenje.

C dur skala nema niti jednu povisilicu , niti snizilicu pa je ona pocetna tacka kvintnog(kvartnog) kruga.

C dur skala izgleda ovako:

1...2...3...4...5...6...7...8
C...D...E...F...G...A..H...C

pravilo durske skale je da ista ima (hromatski)polustepen izmedju 3 i 4 stupnja, i 7 i 8 stupnja.

5 stupanj C dur skale se naziva KVINTA, i ovdje je to ton G.

G - dur skala bi izgledala ovako

1...2...3...4...5...6...7.....8
G...A...H...C...D...E...Fis...G

pravilo durske skale je da ista ima (hromatski) polustepen izmedju 3(C) i 4(H) stupnja, i 7(Fis) i 8(G) stupnja.

Ako se pogleda G dur skala ona u sebi ima jednu povisilicu na sedmom stupnju , a to je ton FIS.
Povisilica se oznacava sa znakom #, a u notnom sistemu se ovaj znak ucrta na prvoj gonjoj liniji , koja inace oznacava F ton.Kada se stavi znak # na prvoj gornjoj notnoj liniji, onda se zna da se radi o G dur skali, odnosno da se nota koja se upise u prvoj godnjoj liniji cita kao Fis(a ne kao F).

Peti stepen(Kvinta) od G dur skale je D

D dur skala izgleda ovako
1...2...3.....4....5...6...7.....8
D...E...Fis...G...A...H...Cis...D

pravilo durske skale je da ista ima (hromatski) polustepen izmedju 3(Fis) i 4(G) stupnja, i 7(Cis) i 8(D) stupnja.

Ako se pogleda ova skala, primjetit ce se 2 povisiice, i to su Fis i Cis.

U notnom sistemu fis se pise kao u g-dur skali, a Cis ton se obiljezava tako sto se na drugoj gonjoj praznini stavi znak za povisilicu (#).Inace ako se tu ne bi stavila povisilica nota upisana u tu prazninu bi bila C, a kada je upisana povisilica na tom mjestu onda se taj ton u melodiji svira kao CIS.

Znaci ako u pored samog kljuca u notnom zapisu stoje 2 povisilice onda se radi o d -dur tonalitetu.

5 stupanj D-dur skale je A

A dur skala izgleda ovako

1...2...3.....4....5...6.....7.....8
A...H...Cis...D...E...Fis...Gis...A

Primjetite tri povisilice...u A dur skali.
Fis i Cis se u notnom zapisu pisu na isti nacin(gore objasnjen), a gis se pise tako sto se stavi povisilica (#) iznad prve gornje linije.

Da sada ne bi pisali cjel KVINTNI krug (skuzili ste o cemu se radi),pravila tvorbe kvintnog kruga su jasna.

Mi smo za sad uradili

C -> G(1#) -> D(2#) -> A(3#)

Na dalje kvintni krug bi isao

-> E(4#) ->H(5#) -> Fis(6#)....

U drugom postu (ode sad lec), cu pojasniti u cemu je fol sa kvartnim krugom,pa cu negdje na stranici to graficki prikazati.
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2003., 14:07   #76
Eh sad smo dosli do kvartnog kruga.

Kada se tvori kvartni krug takodje se uzima C dur kao pocetak kruga, ali se kao sljedeci akord u krugu uzima cetvrti ton prethodnog akorda, i dodaju se snizilice....

Kvintni krug 'kruzi' u smjeru kazaljke na satu.
Kvartni krug pak kruzi u suprotnom smjeru.

Kad se 'kazaljke' poklope znaci da se oformio 'savrseni krug'.

Znaci C dur skala je
1...2...3...4...5...6...7...8
C...D...E...F...G...A..H...C

Kvarta od C dura je ton F

Na osnovu tog tona gradimo F dur skalu

1...2...3...4...5...6...7...8
F...G...A..B...C...D...E...F

Izmedju 3(A) i 4 (B) stepena je poluton, kao i izmedju 7(E) i 8(F)

U linijskom sistemu na mjesto tona H(treca linija odozdo) se pise snizilica(obrnuti trbuh slova b).Znaci F dur skala ima jednu snizilicu.

Cetvrti stupanj F dur skale je B ton,pa na osnovu njega gradimo sljedeci akord kvartnog gruga.


1...2...3...4...5...6...7...8
B...C...D...Es..F...G...A...B

Ovdje se pojavljuju dvije snizilice (b i Es) .Es snizilica se u linijskom sistemu pise na mjestu E tona, odnosno na prvoj gonjoj praznini.

Sljedeci ton je Es....itd

Kada bi isli do kraja kvartni 'polukrug' izgleda

C --> F(1b)-->B(2b)-->Es(3b)-->As(4b)-->Des(5b)-->Ges(6b)
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2003., 14:17   #77
Znaci kvintni polukrug izgleda kao

C--> G(1#)--> D(2#)--> A(3#)--> E(4#)-->H(5#)--> Fis(6#)....

kvartni 'polukrug' izgleda

C --> F(1b)-->B(2b)-->Es(3b)-->As(4b)-->Des(5b)-->Ges(6b)....

Eh sad ide 'spajanje polukrugova' u 'krug'.

Zadnji tonovi kvintnog i kvatnog kruga su Fis,odnosno Ges...u sustini to su isti tonovi.Znaci Fis(Ges) imaju 6 povisilica(snizilica),pa je to 'tacka' spajanja krugova'.
Pocetni akord kruga je C, pa je on i zavrsni.

nacrtajte krug (sa simetricnim rasporedom tacaka) i upisite prvo kvintni krug u smjeru kazaljke na satu, pa kvartni krug u smjeru obrnutom od kazaljke na satu.Mjesto gdje se spajaju tacke je donja tacka 'poluprecnika' kruga, a na vrhu ukruga je C akord.Pocetni ton oba polukruga je C, a zavrsni je Fis- odnosno Ges.

Znaci to bi ovako izgledalo kao(kad bi se pisalo u jednom pravcu ...pravac kazaljke na satu)

C--> G--> D--> A--> E-->H--> Fis=Ges-->Des-->As-->Es-->B-->F--C

I tako se naprvio 'krug' poznat kao kvintni-kvartni krug.

Kada upisete tonove u krug pored svakog dodajte broj povisilica, odnosno snizilica.
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2003., 14:58   #78
Na index stranici

http://www26.brinkster.com/alekos/Muzika/Index.htm


ima link "K-K-krug.gir" sa slikom(gif) kvintnog-kvartnog kruga(doduse fali mu 'kruzic' na fis akordu u krugu-kao sto fali i ono 'ges', evo sad primjetih....nista ispravit cu to sljedeci put).
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2003., 15:43   #79
Eh gdje se aplicira 'kvintni i kvartni krug'

Recimo ovako

ako je tonalitet pjesme C dur(odnosno A mol) onda su njemu pripadajuci akordi uglavnom:C dur, F dur,d mol ,G dur, A mol,E dur

npr. 'shema sviranja' je:

A mol, d mol,E dur

U kvintnom krugu ti akordi su 'blizu' jedan drugog.


D--> A--> E

Znaci A mol je u sredini, 'iza' je d mol, a ispred E dur.


Eh sad pozelite svirati (jer vam je pjemsa 'visoka', ili 'duboka') iz nekog drugog tonaliteta.

Pa fino uzmete bilo koji ton u kvintnom krugu(koji vam odgovara) i pogledate 'shemu' u kvintnom krugu(ovo kad se jednom 'svari' ne treba uopste gledati u graficki prikaz , vec se to radi 'automatski'...ali za to ipak treba nesto vise vjezbe)

Npr. istu pjesmu zelite svirati iz d mola

Pogledash gdje je d ton u krugu...

G--> D--> A
Znaci d mol je u sredini(kao sto je bio A mol u originalu) i 'transkripcija bi izgledala ovako'

d mol, g mol, A dur.

ako pak zelite u hmmm E molu

Onda vrijedi isto
A--> E --> H

Znaci shema u e molu bi izgledala e mol, a mol, H dur...

Itd itd

Ovo je jednostavan primjer , njime sam se posluzio da bih pokazao kako sve to funkcionira u 'teoriji' pa i u praksi.
Adura is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.10.2003., 18:36   #80
Quote:
Adura kaže:

ako je tonalitet pjesme C dur(odnosno A mol) onda su njemu pripadajuci akordi uglavnom:C dur, F dur,d mol ,G dur, A mol,E dur

E-dur?

Kakva besmislica! Valjda si htio napisati e-mol.
stitch is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:24.