Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 05.05.2016., 21:38   #441
Quote:
servantes kaže: Pogledaj post
To su bila druga vremena.
Misliš, sad je tek vrijeme za upotrebu kaiša kao (najboljeg) odgojnog sredstva?
Ajme da te čuju oni u Briselu....
__________________
"Vrijednost ideje se može odrediti kvalitetom onih koji je zastupaju" (A. Hemon)
Nea-- is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2016., 22:57   #442
Quote:
Nea-- kaže: Pogledaj post
Misliš, sad je tek vrijeme za upotrebu kaiša kao (najboljeg) odgojnog sredstva?
Ajme da te čuju oni u Briselu....
Zato.........

Potrebno mi je dušo

Potrebno mi je, s vremena na vrijeme,
da vjerujem kako nekog volim,
na cesti, neku blagu ženu po hodu prepoznajem,
i trpim, kao, zbog nje.
Pa kada legne noć u moju sobu, na sto i postelju -
zamišljam: ona će ujutru stići,
mehko ključ u tužnoj bravi okrenuti,
nad postelju mi se nadnijeti,
kao majka – čist oprez u brižnom kretu,
čednost u živoj ruci, pod kojom oči otvaram,
i dodirujem je, govoreći:
“Potrebno mi je, dušo, s vremena na vrijeme,
da vjerujem kako nekog volim, i ljubim,
u jutrima ovim, punim strave, a pustim…”

Abdulah Sidran
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2016., 00:19   #443
Pjesnici...... "Ne vjeruj pjesnicima, oni nikad ne lažu", rekao je - a tko će drugi?! )) - jedan pjesnik. <3
Volver is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2016., 18:12   #444
Quote:
Nea-- kaže: Pogledaj post
Servantes nikad ne bi napisao nešto ovakvo ....
Mijenjaj ili nick ili kraj priče
Volver je još dobro i prošla.
Zamisli da si Sanja.......

Žorž je dršćući provirio kroz rupicu. Na sredini štale punoj sjena sjedila je Sanja na tronošcu i muzla kravu. Ruke su ubrzano stiskale vimena, tako žustro, da je krava izbuljila oči i nervozno mahala repom. Na nogama „batine“ gumenjače, debele pletene čarape do pola koljena, gole noge, plisirana kratka suknjica i veliki dekolte. Dugačka plava kosa raspušteno se drmala sa ritmom mužnje dok je mlijeko doslovice prštalo na sve strane. Žorž je uzbuđeno zamišljao usporenu Sanju kako polako pokreće glavu, punu kapljica mlijeka, zabacuje kosu..... i tako jedno pet, šest puta. Iznenada, Sanja se naglo digne, tronožac padne, krava odahne, uhvati kantu s mlijekom i otvori vrata tako naglo da je skoro udarila Žorža koji je pao nauznak.
- Što Vi ovdje radite? -
- Znate, ovaj, bacio sam par simplficirajućih pogleda....ovaj, onaj....-
Žorž, zagrebački student, krležijanske provijencije, sa špičokima, utegnutim hlačama, žutoj košulji i brkovima a la Clark Gable, se ponovo zbunjeno nasmije.
- Oprostite milostiva ....ja.....ovaj......-
Sanja ga pogleda. Zgodan, j'bem ga luda. Lijep dapače. Pogleda oko sebe, nema nikoga. Uhvati Žorža za košulju i odvuče u staju na slamu i drekne:
- Skidaj se! -
- Ali gospodična, vi ste tako lijepi. -
- Skidaj se kada sam rekla. -
- Ali gospodična.....ovaj, onaj -
- Slušaj fićfiriću, ovo je selo, a mi smo seljaci, radi i ne filozofiraj. -

ili Alim


Sunce je danas kradomice provirilo kroz ponistru, probilo se kroz koltrinu, i poškakljalo uspavanog Alima u krevetu. Promeškoljio se, mrdnio livom i desnom obrvom, polako se digao i sio na katrigu pored kreveta da se malo odmori. Cilu noć je padala kiša i mora bi otići u porat ispaljat kaić. Obuče se, sa dvije štedljive kapi vode skine krmelje, i izađe na strmu kalu koja se spuštala prema portu.
Na nogama crne teške cipele iz škvera, gaće marinero, marina plave boje, prugasta plavo-bila majca, kose zalizane. Na livoj ruci srce probodeno strilom a na desnoj isto takvo srce na kojem piše JNA. Korak lagan, pomalo frajerski, malo zanosi, onako najbolje.
- Mare vidi ga. Svete ti Divice Marije što je lip. Odmah bi mu dala. -
- E Ane, ima je on ove godine pesto litara maslinova uja, a i pape mu navigiva pa je pun dolari. Meni je radi tega, još i lipši. -
- Bok Alime! -
- Bok gospojice...pička... kurac... jebati...pička... kurac.. jebati...-
- Mare, što to Alim priča? -
- Šuti Ane, skidaj gaće. Nema kod Alima puno filozofije, on odmah prelazi na stvar. -
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2016., 23:22   #445
Ispričaj nam svoje snove - reći ćemo ti tko si
__________________
"Vrijednost ideje se može odrediti kvalitetom onih koji je zastupaju" (A. Hemon)
Nea-- is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2016., 00:23   #446
Quote:
Nea-- kaže: Pogledaj post
Ispričaj nam svoje snove - reći ćemo ti tko si
Kose raščupane, smijući se, opijena, halje raskopčane, pjevajući, bocom u ruci,
narcis-okom zavodeći, tužne riječi mrmljajući, sinoć, oko ponoći, do ležaja moga dođe.
Na uho mi tužno šapne: “Da li spavaš, ljubavi moja?”
Kad' zaljubljenom daju takvo noćno vino, ako u njem' ne uživa, ljubavi je izdajica.
Idi Zahide ! Ne prigovaraj pijancima, jer nam Dana Postanka, drugo nije dano ništa.
što god nam je On točio, ispili smo, bilo da je vino rajsko, bilo zemaljsko.
Osmijeh čaše vina i raščupan uvojak drage, kajanja su mnogih, pa i Hafizova ismijali!

Muhammad Šamsaddin Hafis (1330 – 1389): Divan
servantes is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.05.2016., 23:34   #447
Quote:
saugaro kaže: Pogledaj post
Ne bih se složio sada ja, jer radi se o vrlo velikim udaljenostima ...
Točno.
Radi se o velikim udaljenostima.
Ali važno je napomenuti da je udaljenost zvijezda mnogo veća.
Zato bismo prilikom izlaska Mjeseca trebali vidjeti jedne zvijezde uz Mjesec, a na zalasku Mjeseca sasvim druge zvijezde uz Mjesec.
(Do malog pomaka zvijezda dolazi zbog rotacije Mjeseca oko Zemlje.)

To se ne događa i tu pojavu možemo provjeriti u ovoj simulaciji:
http://neave.com/planetarium/


Quote:
saugaro kaže: Pogledaj post
Ne bih se složio sada ja, jer radi se o vrlo velikim udaljenostima, a znaš kako oko vara oko veličine Mjeseca kad je pri horizontu i kada je na sredini neba. Osim rotacije priznajmo i revoluciju Zemlje kao i zgodnu rotaciju Mjeseca da mu vidimo samo jednu te istu stranu sa Zemlje. Moguće da je ukupnost toga doživljaj međusobnog položaja zvijezda i Mjeseca. Mijena međusobnih udaljenosti je teško ili gotovo nezamjetljiva bez instrumenata, oko nije referenca.
Rekao bih da nam za uočavanje ove pojave instrumenti nisu potrebni.
Tu pojavu možemo provjeriti u ovoj simulaciji:
http://neave.com/planetarium/
Instrumenti su vjerojatno potrebni da bi se dobilo što više podataka o ovoj pojavi i da bi se ona pravilno objasnila.


Quote:
saugaro kaže: Pogledaj post
Trebalo bi malo matematike.
Matematika je potrebna. Treba poznavati konstrukciju tangente na kružnicu.

https://www.geogebra.org/material/si...material/56581

Distance between the Earth and Moon - sizes and distance to scale.
https://en.wikipedia.org/wiki/Lunar_...28astronomy%29


Pomoću ovih slika možemo zamisliti "pravce pogleda" na izlasku i zalasku Mjeseca i uočiti da bi iza Mjeseca trebali vidjeti potpuno različite zvijezde.
No to se ne događa.

Tu pojavu možemo provjeriti u ovoj simulaciji:
http://neave.com/planetarium/


Quote:
saugaro kaže: Pogledaj post
https://en.wikipedia.org/wiki/Allais_effect

T. Kuusela July 22, 1990 Turku, Finland Torsion pendulum "Contrary to previous experiments, no increase in the period was observed"

An automated Foucault pendulum was used by H.R. Salva and found no evidence for a precession change of the pendulum's oscillation plane (<0.3 degree / hour) during the Solar eclipse of July 11, 2010.


smatram kako je ovo pravilno, ostalo su loša mjerenja. O njihalu ćemo naknadno. Rijetko tko zna pravilno odraditi eksperiment.

Ne slažem se.
Mjerenje je potrebno raditi s dva ili više uređaja.
Broj e is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2016., 01:39   #448
Napisao sam ti već udaljenosti najbližih zvijezda osim Sunca oko 4 godine svjetlosti, a Mjeseca tek sekunda i pol. I stoga sličke imaju znatno drugačiji "otisak"

https://en.wikipedia.org/wiki/Parsec



Kao kada putuješ vlakom ili brodom i tamo u daljini "vidiš" kako se taj objekt ne miče "previše". Tako da je pogreška paralakse (kuta gledanja) sa tvojim kretanjima na toj udaljenosti vrlo mala. Kod analognih mjernih instrumenta ti je postojalo zrcalo u sklali da se kazaljkea (skazaljka) injen odraz u zrcalu poklope, no to je bilo važno isključivo zbog preciznosti i blizine oka promatrača/ mjeritelja.

Tvoja promjena mjesta je zanemariva u odnosu na brzinu rotacije Zemlje i putanji revolucije oko Sunca. A i galaksije u cijelom tom sustavu ... ako sam se dobro izrazio.

Zgodna je podudarnost vrijeme ophodnje /revolucija/ i rotacija Mjeseca te rotacija Zemlje pa se ispoljavaju efekti koje naglašavaš. Za mjerenje ja najvažnija preciznost postavki i kalibracija uređaja te da osoba koja mjeri zna što otprilike može očekivati jer sve je podložno fizikalnim zakonima. Dovoljan je jedan pouzdan uređaj i obavljanja više mjerenja istim.
Mjerne metode daju željenu preciznost, a ne broj instrumenta. Često se i indirektnim mjerenjima dobiva rezultat mjerenja ili komparacijom sa etalonima ili mostnim metodama.

previše je u jednom "upitu" jesmo li u snu ili stvarnosti i kako to možemo "provjeriti" ili spoznati
saugaro is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2016., 11:01   #449
Zvijezde, Mjesec i James Cook

Quote:
saugaro kaže: Pogledaj post
Napisao sam ti već udaljenosti najbližih zvijezda osim Sunca oko 4 godine svjetlosti, a Mjeseca tek sekunda i pol. I stoga sličke imaju znatno drugačiji "otisak"

https://en.wikipedia.org/wiki/Parsec



Kao kada putuješ vlakom ili brodom i tamo u daljini "vidiš" kako se taj objekt ne miče "previše". Tako da je pogreška paralakse (kuta gledanja) sa tvojim kretanjima na toj udaljenosti vrlo mala. Kod analognih mjernih instrumenta ti je postojalo zrcalo u sklali da se kazaljkea (skazaljka) injen odraz u zrcalu poklope, no to je bilo važno isključivo zbog preciznosti i blizine oka promatrača/ mjeritelja.

Tvoja promjena mjesta je zanemariva u odnosu na brzinu rotacije Zemlje i putanji revolucije oko Sunca. A i galaksije u cijelom tom sustavu ... ako sam se dobro izrazio.

Zgodna je podudarnost vrijeme ophodnje /revolucija/ i rotacija Mjeseca te rotacija Zemlje pa se ispoljavaju efekti koje naglašavaš. Za mjerenje ja najvažnija preciznost postavki i kalibracija uređaja te da osoba koja mjeri zna što otprilike može očekivati jer sve je podložno fizikalnim zakonima. Dovoljan je jedan pouzdan uređaj i obavljanja više mjerenja istim.
Mjerne metode daju željenu preciznost, a ne broj instrumenta. Često se i indirektnim mjerenjima dobiva rezultat mjerenja ili komparacijom sa etalonima ili mostnim metodama.

previše je u jednom "upitu" jesmo li u snu ili stvarnosti i kako to možemo "provjeriti" ili spoznati
Dobro.
Možda je moguće da su gibanja zvijezda, Mjeseca i Zemlje posebno usklađena, ali sličan je slučaj u kojem se Mjesec promatra u istom trenutku na sjevernoj i na južnoj polutki s istog meridijana.
(Odaberimo Stockholm i Capetown kao mjesta za promatranje. Ti se gradovi nalaze na približno istom meridijanu.)

https://www.geogebra.org/material/si...material/56581

Distance between the Earth and Moon - sizes and distance to scale.
https://en.wikipedia.org/wiki/Lunar_...28astronomy%29

Na gornjoj je slici vidljivo da bi promatrač na sjevernoj polutki trebao uz Mjesec vidjeti zvijezde koje se razlikuju od zvijezda koje uz Mjesec vidi promatrač na južnoj polutki koji se nalazi na istom meridijanu i uz uvjet da su promatrači dovoljno daleko od ekvatora. I uz uvjet da promatrači promatranje vrše u istom trenutku.

Ponovio bih da zahvaljujući znanstvenicima, modernoj tehnologiji i internetu nije potrebno da sami vršimo promatranja.
Zahvaljujući modernoj tehnologiji na internetu je moguće pronaći prikaz dnevnog i noćnog neba u Stockholmu i Capetownu i provjeriti kakav je položaj Mjeseca i zvijezda u određenom trenutku u tim gradovima.

http://neave.com/planetarium/

Budući da je James Cook u 18. stoljeću plovio južnom polutkom zbog znanstvnih istraživanja, potpuno je nerazumljivo kako ta pojava nije objašnjena.

Quote:
Tako je i ekspedicija Jamesa Cooka s pomoću promatranja Venerina prijelaza 1769. precizno odredila položaj Tahitija.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Venerin_prijelaz
Možda vladar Jamesa Cooka nije želio da se ta pojava objasni. Ili je čak zabranio da se ta pojava objasni.

Možda postoji sličnost s Allaisovim efektom.
Allaisov efekt pojava je koju je potrebno promatrati s više uređaja.
Rekao bih da je neobjašnjivo da se tako važna pojava promatra pomoću jednog uređaja.
To je moguće objasniti jedino ako se pojava ne želi uočiti. Ili objasniti.

Zašto?

Objašnjenje te pojave možda bi dovelo u pitanje istinitost teorije relativnosti.

Pogledajmo kakav je odnos (znanstvene) zajednice prema znanstvenicima koji dovode u pitanje teoriju relativnosti.
(Time posredno dovode u pitanje i "kretanje" Zemlje.)

Primjer su Essen, Stjepan Mohorovičić i Maurice Allais.

Essen je dobio upozorenje ("warned") u vezi karijere ("career prospects").

Quote:
Essen spent all his working life at the National Physical Laboratory.

In 1971 he published The Special Theory of Relativity: A Critical Analysis[3] in which he questioned Einstein's theory, which apparently was not appreciated by his employers. Essen later claimed (1978):[4]

No one has attempted to refute my arguments, but I was warned that if I persisted I was likely to spoil my career prospects.
https://en.wikipedia.org/wiki/Louis_Essen#Later_life

Quote:
Zbog svojih osobnih i političkih netaktičnosti i nepromišljenosti, te dugogodišnjeg osporavanja Einsteinove teorije relativnosti, Stjepan Mohorovičić nije u domovini stekao gotovo nikakvo priznanje za svoj znanstveni rad.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepa...i%C4%8Di%C4%87
Primjeri su to kako su u "raspravi" s tim znanstvenicima korišteni argumenti sile, a ne sila argumenata.
Rekao bih da takav način rasprave nije u skladu sa znanstvenom metodom.

P. S.
Poučna su osporavanja koja je doživio profesor Eric Laithwaite.

Quote:
The members of the Royal Institution rejected his ideas and his lecture was not published. (This was the first and only time an invited lecture to the Royal Institution has not been published.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Eric_Laithwaite#Biography
Kraljevska institucija Velike Britanije jedan su jedini put odbili objaviti predavanje koje je imalo poziv.
To je bilo predavanje profesora Erica Laithwaitea.

Zašto?
Zašto se to dogodilo?

Profesor Eric Laithwaite doveo je u pitanje Newtonovu teoriju gravitacije. (A vjerojatno i teoriju relativnosti.)

Quote:
In 1974, Laithwaite was invited by the Royal Institution to give a talk on a subject of his own choosing. He decided to lecture about gyroscopes, a subject in which he had only recently become interested.

..

In his lecture before the Royal Institution he claimed that gyroscopes weigh less when spinning and, to demonstrate this, he showed that he could lift a spinning gyroscope mounted on the end of a rod easily with one hand but could not do so when the gyroscope was not spinning. At this time, Laithwaite suggested that Newton's laws of motion could not account for the behaviour of gyroscopes and that they could be used as a means of reactionless propulsion. The members of the Royal Institution rejected his ideas and his lecture was not published. (This was the first and only time an invited lecture to the Royal Institution has not been published.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Eric_Laithwaite#Biography

Zadnje uređivanje Broj e : 16.05.2016. at 12:04.
Broj e is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2016., 07:19   #450
e ... moram malo razmisliti, baca me u svedah servantesov upis

Naime, nisam uvidio nešto na samom početku tvojih upisa, pa sam krenuo u drugom pravcu pa bi očekivano pojašnjenje bilo prekomplicirano , i za mene.
saugaro is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 09:55.