Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.12.2014., 23:40   #761
Quote:
Vegra23 kaže: Pogledaj post
Postoji li katastarski popis za Medvidju iz 18. stoljeća i ako postoji može li ga netko objaviti? Hvala unaprid!
Na temelju knjige "Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine" Treći dio Gornji kotar autora Marka Rimca

Medviđa i Krmpote na 235 stranici

Ante Milković pok. Ivana
Aćim Popović pok Radovice
Bože Popović pok Vuke
Karlo Mršić pok. Marka
Dragoša Pavlović pok. Damjana
Grgo Milković pok. Martina
Jakov Čorić pok. Vida
Janko Krivošija pok. Radivoja
Luka Babić
Luka Demo pok. Stipana
Medo Milković pok. Nikole
Mate Mršić pok. Marka
Marko Krunešević pok. Petra
Mijat Mošali pok. Ilije (?)
Milković pok. Josipa
Marko Milković pok. Stipana
Mijat Milković pok. Ilije
Nikola Drabuva pok. Luvre
Nikola Šarić pok. Mije
Petar Rudić pok. Ivana
Stanko Bogunović pok. Vojka
Vuko Brajković pok. Dragoša
Veselin (?) Radotić pok Pavla
Vuče Krivošija pok Radivoja
Vukovoj Skokna pok. Nikole
Ivan Možali pok. Boroje (?)
Milica udovica

Svakako uz svaku osobu su navedeni još i podatci o broju osoba u domaćinstvu, broju životinja i količini zemlje.
vranski is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2014., 08:43   #762
Quote:
vranski kaže: Pogledaj post
Na temelju knjige "Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine" Treći dio Gornji kotar autora Marka Rimca

Medviđa i Krmpote na 235 stranici

Ante Milković pok. Ivana
Aćim Popović pok Radovice
Bože Popović pok Vuke
Karlo Mršić pok. Marka
Dragoša Pavlović pok. Damjana
Grgo Milković pok. Martina
Jakov Čorić pok. Vida
Janko Krivošija pok. Radivoja
Luka Babić
Luka Demo pok. Stipana
Medo Milković pok. Nikole
Mate Mršić pok. Marka
Marko Krunešević pok. Petra
Mijat Mošali pok. Ilije (?)
Milković pok. Josipa
Marko Milković pok. Stipana
Mijat Milković pok. Ilije
Nikola Drabuva pok. Luvre
Nikola Šarić pok. Mije
Petar Rudić pok. Ivana
Stanko Bogunović pok. Vojka
Vuko Brajković pok. Dragoša
Veselin (?) Radotić pok Pavla
Vuče Krivošija pok Radivoja
Vukovoj Skokna pok. Nikole
Ivan Možali pok. Boroje (?)
Milica udovica

Svakako uz svaku osobu su navedeni još i podatci o broju osoba u domaćinstvu, broju životinja i količini zemlje.
U Medviđi postoji i prezime Gravić. Postoji li nekakav pisani trag kada se prvi put spominju na tom području i zna li se od kud su stigli???
Vegra23 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2014., 09:42   #763
Prezime Bakić

Quote:
andrea popovich kaže: Pogledaj post
Hajde da prvo razjasnimo pitanje tzv. vlaskog stanovnistva. Ne radi se o etnickoj odrednici vec o socijalnom statusu. Pricam o razdoblju 15-18. vijek. Kod Turaka to su ljudi koji uzivaju tzv. vlaske privilegije u zamjenu za pomocnu vojnu sluzbu u i uopce kao nagradu za zivot na granici. Turcima je kao i svakoj drzavi koja zeli da uspjesno brani svoje granice stalo da granicni pojas bude naseljen i da stanovnistvo bude lojalno. Zbog toga se stanovnistvo pogranicnog pojasa oslobadja brojnih fiskalnih nameta i stoga se poreska stopa odredjuje kao kod "vlaskih stocara". Ti stocari su jos u srednjevjekovnom Bizantu i Raskoj oporezovani po nizoj stopi od sjedelackog stanovnista jer njihova stanista nisu stalna i tesko je utvrditi njihovu imovinu. Vlasi se (sa izuzetkom Cincara i Cica) u potpunosti slaviziraju do kraja 13. stoljeca i rijec Vlah ostaje kao termin za sve planinske stocare polunomadskog tipa, a ne kao etnicka odrednica. Pred Turskom najezdom velik broj stanovnika se povlaci iz dolina i sa glavnih prometnica u zabacenije krajeve kuda vojske ne prolaze. Poznato je da vojska kakva god da je disciplina u nje tokom pohoda pljacka i otima zalihe stanovnika koji su im na putu. Kako je turska administracija uveliko preuzela ili prilagodila svojim potrebama obicaje i ustroj bizantske i raske/srpske administracije tako preuzima i nacin oporezovanja Vlaha tj. polunomadskih stocara/stanovnistva pasivnih krajeva. Velik broj nekadasnjih sjedelaca prelazi na gajenje stoke jer su tako mobilniji i lakse mogu da sklone svoju "imovinu" pred raznim vojskama. Turci i jednom broju sjedelaca u zamjenu za gore recenu vojnu sluzbu nude "vlaski status". Stoga rijec Vlah nije etnicka odrednica vec socialni status. Turci ponekad sve krscane nazivlju Vlasima. Srpsko stanovnistvo u Dalmaciji je srpsko. U brojnim arhivalijama tj. prepisci sa vlastima u Zadru i Veneciji Srbi sebe nazivaju Srbima bez ikakve dvojbe tj. slaveno srbima, srbskim sinovima, srbskopravoslavnim narodom... Podrijetlo srpskog stanovnistva u Dalmaciji je mahom iz Istocne Hercegovine (Popovo Polje, Bileca...) odakle dolaze mahom preko Zapadne Bosne, iz Stare Hercegovine (Banjani, Rudine..) i manjim dijelom iz danasnjeg Sandzaka. Prvotno srpsko stanovnistvo u Lici poglavito u sredisnjoj potjece iz sredisnje Srbije. Neki toponimi u te dvije udaljene regije su identicni. Bivalo je slucajeva prijelaska katolika u pravoslavlje ali su oni bili pojedinacni, npr. Backo (potjecu od BAckovih iz Pakostana) ali su brojniji prijlasci iz pravoslavlja u katolicku vjeru npr. Pastrovici u Novigradu, Tadici u Pristegu, Srzentici u Vinjercu, Bakici u Novigradu. Stovise recimo Popovici na Hvaru znaju tocno kada su stigli i odakle kao pravoslavci. Slicni primjeri su i Jovici koji su ocigledno srpskog podrijetla jer je Jovo/Jovan srpsko ime. Slicni primjeri su i Vulini i Stojanovi u Pakostanima i Dragama. Oni su stigli u Pakostane zajedno sa Baresicima (ranije Barisicima) sa Cetine gdje su bili Pravoslavci. Ili pak Bokani na Murteru koji su doseljeni iz okolice Srba u Lici gdje su i danas Srbi. Dimlici u Provicu kod Benkovca su nekad bili Dimici. Pravoslavnima je tijekom 18. vijeka bilo zabranjeno slobodno ispovjedanje vjere i imenovanje svecenika od strane Mletacke republike. Stovise od njih se trazilo da u svojim crkvama podignu i katolicke oltare a pravoslavne je pokojnike na ukop pratio i katolicki svecenik. To je bio razlog brojnih nesporazuma izmedju Srba i Venecije. Velik broj Hrvata u Dalmaciji doveden je iz Zapadne Hercegovine tijekom Kandijskog i Morejskog rata za provala Mletacke vojske na ta podrucja. Starosjedilackog stanovnistva je u Dalmaciji iznimno malo jer je ono: opustoseno kugom u 14. vijeku, stradalo za vrijeme rata Ugarske i Mletacke do Mira u Zadru, za vrijeme provala kralja Tvrtka u Dalmaciju i za provala Turaka. Velik se broj Hrvata iselio za Italiju ili Istru te na otoke. Turci su dovodili Srbe ili su oni dolazili bjezeci pred njima, a Mlecani su opet te iste ljude nagovarali da od Turaka prijedju na njihovu stranu. Dio su dovodili iz Hercegovine za provala na to podrucju, a dovodili su i stanovnike iz Albanije, sa crnogorskog primorja pa i iz Italije (kao npr. Marketine u Dragama). Ovo je jedno vrlo komplicirano pitanje koje vi u startu pogresno razmatrate jer pitanje vlaskog stanovnistva promatrate kao etnicko a ne socijalno. Naravno da medju tim Vlasima ima i etnicki Vlaha pa i Bugara i Grka mozda cak i Hrvata, ali u pitanju su u velikoj vecini pravoslavni Srbi. Turci to ne dvoje. Jedan dio Hrvata koji je ostao na svojim stanistima i nasao se kasnije u pravoslavnoj sredini uzeo je pravoslabnu vjeru. Nedvojbeno. Ali najvecio dio njih uzeo je islam kao pomenuti Maskovi/Maskovici. Kasnije su ti poturcenjaci ili sa turskom vojskom otisli u Bosnu ili su se vratili u prvotnu vjeru, npr. Samirici/Semirici. Koliko je ovo pitanje komplicirano objasnicu na prinjeru Hrvata u Vojvodini tj. u Hrtkovcima, Nikincima i Jarku kod Rume u Srijemu. Ti su Hrvati na to podrucje pristigli nakon austrijsko-turskog rata 1739. Naime u pitanju su Albanci katolici iz plemena Kilimenti tj. Keljmendi. Doveli su ih njihovi poglavari Vata i Deda, no veci su dio Turci masakrirali kod Sapca. Klimenti su ucestvovali u neuspjesnoj pobuni zajedno sa Srbima i zajedno su bjezali pred Turcima. Austrija ih naseljava u ta tri sela/ Oni tijekom vremena primaju jezik okolice, ali zadrzavaju katolicku vjeru. Kako gube albanski identitet i jezik a kao katolici ne mogu ili ne zele da se utope u srpsko, pravoslavnu vecinu oni se postepeno identificiraju sa Hrvatima, slicno kao i dio Arbanasa u Zadru sa Italijanima ili Hrvatima. Primjerice crnogorsko je pleme Kuci nastalo stapanjem Srba dobjeglih sa Kosova i Albanaca sa sjevera Albanije. Manjina Albanaca se utopila u srpsku vecinu ali je plemenu ostalo ime po albanskoj rijeci. Dio se cak Bugara koji su dobjegli u Vojvodinu utopio u Madzare, a dio Kumana u srednjevjekovnoj Srbiji u Srbe. Primjera je bezgranicno. Za velik se dio hrvatskih prezimena u Dalmaciji lako moze utvrditi matica u Hercegovini ili Crnoj Gori, dok jedan dio svakako postoji i kod jednih i kod drugih, npr. Kovac, Loncar, Pavic, Milic, Anic....
Evo pouzdano znam da su moji bakići iz Novigrada (djed, pradjed,šukundjed,šukunšundjed) sve do sredine 17 st. Došli su najvjerojatnije iz Crne Gore. Ako bi mi neko mogao malo više objasniti o porijeklu stanovništva u Novigradu.
Dubrava33 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2014., 17:58   #764
Po ovome gore napisu od Andree Popovich se vidi da ona neke stvari piše površno i neprovjereno npr.
Ona spomonje današnje Dimliće u Provići, i kaže da su se nekad zvali Dimici,šta nije točno.
Po starim matičnim knjigama koje se mogu naći i na internetu za njih stoji da su se 1709 zvali Divnić,šta je identično ko i znameniti Divnići (Franjo Divnić ili Difnik ili Danijel Divnić itd.) iz Šibenika.Za njih se vjeruje da su porijeklom od Skradina ,a Prović nije daleko od njega, i uvijek su bili katolici nisu se od nikud doselili nego su tamo starosjedioci
lupusxy is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.12.2014., 10:13   #765
Prezime Bakić

Zovem se Marko Bakić. Inaće moji Bakići (moj djed, pradjed i dalje) su iz Zadarskog Novigrada. U Novigradu se mogu pratiti od 15 stoljeća. Najvjerojatnije su došli u krajem 14 i početkom 15 st. iz Istoćne Hercegovine ili Crne Gore. Ovdje ste napisali da su Bakići prešli sa pravoslavne u katoličku vjeru, isto kao i za Paštroviće. Moja šukunbaka djevojački Vukić arbanaškog porijekla bila je udata za Paštrovića. Možete mi više napisati o porijeklu Bakića u Novigradu. Bio bih Vam jako zahvalan.
Dubrava33 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.04.2015., 12:41   #766
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Evo tu je neko postavio iskeniranu čitavu knjigu. Karta je na 18 stranici.

Ja doma mogu iščitati podatke za 10-ak sela, a za ostale teško i nikako... jako je loš tisak pa se ne bi ni upuštao u to...

Knjiga je iz sredine 80-ih, a izgleda da Boogović nisu imali love za plastificirane stranice, ili bar za bolji papir... šteta...

http://www.scribd.com/doc/15465505/M...je-u-Dalmaciji

Posebno mi je zanimljivo gledati ova sela čija mi imena nisu poznata... znači 1692. su postojala, ali danas ih više nema...

Evo ja sam izvukao iz jedne druge knjige:

https://dl.dropboxusercontent.com/u/...ici%201692.pdf
__________________
"The government means industry, if you know what I mean." - Jacque Fresco
segregator is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.05.2015., 21:49   #767
Šegote u Vukšiću? Hvala
wobMCML is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2015., 18:48   #768
Quote:
wobMCML kaže: Pogledaj post
Šegote u Vukšiću? Hvala

Čini mi se da ih na mletačkom katastru iz 1709. u Vukšiću nema, ali prezime Šegota/Šegotić je porijeklom iz Ravnih Kotara, tj. iz nekadašnje župe Luke.

Najviše Šegota danas u RH je porijeklom iz južne Istre ili iz Jablanca pod Velebitom, ali u tim krajevima se javljaju nakon doba turskih ratova (Jablanac) ili u doba kad je Venecija preseljavala stanovništvo u opustošenu južnu Istru u 16. i 17. st.

Ugl. u raznim dokumentima iz druge pol. 14. st. se često spominje Vlatko Šegotić, od roda Tugomerića, rotni sudac Lučke županije. Njegov sin Belacio je živio u Ninu gdje su Šegotići izumrli u doba Kandijskog rata, posljednji je poginuo kao mletački vojnik na Kreti.

Čini se da su imali veće posjede u Krnezi; tad je pojam Krneza (Carnisa, Cherniza) obuhvaćao čitavu udolinu od Ljubča do Radovina. Osim u Krnezi imali su posjede i u selu Radobudići koje je bilo na mjestu današnjih Donjih Biljana.
__________________
Vrata na umu fanatika otvaraju se prema vani, tako da ih pritisak izvanjskih činjenica još čvršće zatvara.
nevenb is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2015., 22:17   #769
Thumbs up

Quote:
nevenb kaže: Pogledaj post
Čini mi se da ih na mletačkom katastru iz 1709. u Vukšiću nema, ali prezime Šegota/Šegotić je porijeklom iz Ravnih Kotara, tj. iz nekadašnje župe Luke.

Najviše Šegota danas u RH je porijeklom iz južne Istre ili iz Jablanca pod Velebitom, ali u tim krajevima se javljaju nakon doba turskih ratova (Jablanac) ili u doba kad je Venecija preseljavala stanovništvo u opustošenu južnu Istru u 16. i 17. st.

Ugl. u raznim dokumentima iz druge pol. 14. st. se često spominje Vlatko Šegotić, od roda Tugomerića, rotni sudac Lučke županije. Njegov sin Belacio je živio u Ninu gdje su Šegotići izumrli u doba Kandijskog rata, posljednji je poginuo kao mletački vojnik na Kreti.

Čini se da su imali veće posjede u Krnezi; tad je pojam Krneza (Carnisa, Cherniza) obuhvaćao čitavu udolinu od Ljubča do Radovina. Osim u Krnezi imali su posjede i u selu Radobudići koje je bilo na mjestu današnjih Donjih Biljana.
hvalaa
wobMCML is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2015., 23:01   #770
Pozdrav, može nešto o prezimenu Jablan (Plavša) iz Podluga?! hvala
tamiv25 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.05.2015., 22:22   #771
Quote:
tamiv25 kaže: Pogledaj post
Pozdrav, može nešto o prezimenu Jablan (Plavša) iz Podluga?! hvala
Ima na katastru 1709. posjednik u Šopotu i Perušiću "Ellia Plausa d(ett)o Vuxana da Sopot" - Ilija Plavša rečeni Vuksan (Vužana?) iz Šopota.
Podlug tada nije popisan kao samostalno naselje.

Među kumovima na krizmi u Perušiću 1691. ima Matija Plavčić, Nikola Plavčić i Jure Plavčić.
U stanju duša župe Perušić 1730. ima obitelj Martina Plavčića sa 7 članova u Podlugu

Inače, u maticama župe Zmina (današnji Muć) se može nači na to prezime u 17. st. U doba Kandijskog i Morejskog rata se je dio stanovništva "prebacio" preko Krke na područje Ravnih Kotara, naročito na područje oko Skradina i Stankovaca. Moguće je da su od tamo i ovi Plavčići.
__________________
Vrata na umu fanatika otvaraju se prema vani, tako da ih pritisak izvanjskih činjenica još čvršće zatvara.
nevenb is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.05.2015., 10:11   #772
Quote:
segregator kaže: Pogledaj post
Evo ja sam izvukao iz jedne druge knjige:

https://dl.dropboxusercontent.com/u/...ici%201692.pdf
Volio bih znati na osnovu čega je Mirela Slukan Altić poistovjetila mjesto Cerneci sa Čirjaci.
Mislim da je to potpuni promašaj.
vranski is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.05.2015., 15:49   #773
Quote:
vranski kaže: Pogledaj post
Volio bih znati na osnovu čega je Mirela Slukan Altić poistovjetila mjesto Cerneci sa Čirjaci.
Mislim da je to potpuni promašaj.
Žena ne pozna dovoljno srednjevjekovnu povijest ovog kraja. Mislim da se tu radi o selu Čerinci, koje se nalazilo zapadnije od današnjeg Smilčića.
__________________
Vrata na umu fanatika otvaraju se prema vani, tako da ih pritisak izvanjskih činjenica još čvršće zatvara.
nevenb is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.05.2015., 13:02   #774
Quote:
nevenb kaže: Pogledaj post
Žena ne pozna dovoljno srednjevjekovnu povijest ovog kraja. Mislim da se tu radi o selu Čerinci, koje se nalazilo zapadnije od današnjeg Smilčića.
S obzirom da je njezina karta dosta nečitka zbog skeniranog pdf fajla pogledao sam kartu u knjizi Mile Bogovića, te sam došao do zaključka da je ona pogrješila i sam naziv tj. pogrešno je prepisala. Ono što ja uspjevam pročitati a mislim da je sigurno točno rječ je o mjestu Cerenci a ne cerneci kako ona piše. E sad postoji problem što na istoj karti koliko vidim postoje dva mjesta istog naziva i Cerenci. Jedno bi se svakako moglo raditi o mjestu Čerinci.

Oba mjesta sam podcrtao crvenom bojom a lišane sam greškom također precrtao crvenom bojom. Nažalost ni moja slika nije baš najbolje kvalitete ali kako sam naveu u knjizi Mile Bogovića se jako dobro vidi.


gif image hosting

Znam da se karta radila dosta grubo te se nije vodila briga oko samog smještaja i udaljenosti ali primjećujem da su urađene velike greške na karti iz koje se daje zaključiti da se Šopot nalazi sjeverno od Benkovca.
vranski is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.02.2016., 17:37   #775
Karte iz doba Habsburškog carstva...

Zanimljive karte su objavljene na mapire.eu, dobro se vidi i zadarsko okružje.
slivnizzan is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2016., 11:47   #776
Muzej Correr

Evo malo zanimljivih karata iz muzeja Correr naseg podrucja

http://www.archiviodellacomunicazion...9/?WEB=MuseiVE Zadar 1815

http://www.archiviodellacomunicazion...3/?WEB=MuseiVE Knin XVIII st.

http://www.archiviodellacomunicazion...1/?WEB=MuseiVE Dalmacija XVIII st.

http://www.archiviodellacomunicazion...9/?WEB=MuseiVE Drniš XVIII st.

http://www.archiviodellacomunicazion...8/?WEB=MuseiVE Zadar - Šibenik 1570

Naravno ovo je samo mali dio karata naseg podrucja koji se cuva u muzeju Correr.
vranski is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.02.2016., 16:57   #778
Quote:
Dubrava33 kaže: Pogledaj post
Zovem se Marko Bakić. Inaće moji Bakići (moj djed, pradjed i dalje) su iz Zadarskog Novigrada. U Novigradu se mogu pratiti od 15 stoljeća. Najvjerojatnije su došli u krajem 14 i početkom 15 st. iz Istoćne Hercegovine ili Crne Gore. Ovdje ste napisali da su Bakići prešli sa pravoslavne u katoličku vjeru, isto kao i za Paštroviće. Moja šukunbaka djevojački Vukić arbanaškog porijekla bila je udata za Paštrovića. Možete mi više napisati o porijeklu Bakića u Novigradu. Bio bih Vam jako zahvalan.
od srbijanskog rekla kazala nema vajde...

primjer..

jarić, selo ruište

.>Z280>CTS1211>Y35>CTS3402>Y2613>Y2609>Y2608-A1 (one more Big Y needed)
Name: Not Disclosed
Kit Number: 351765
Most Distant Ancestor: N/A
Marker Location: Ruista, Croatia


taj jarić tkz. srbin ima predanje odnosno svi iz sela ruišta sjeverozapadna dalmacija, da dolaze sa kosova ili istočne hercegovine...

međutim ovaj jarić ima y haplotip sličan ili isti tip sa hrvatima u tom području.. sa pašmana, poljana preko i rijeka...

>Z280>CTS1211>Y35>CTS3402>Y2613>Y2609>Y2608>YP39 29
Name: Not Disclosed
Kit Number: 97870
Most Distant Ancestor: Soccotta 1600s Zadar County Dalmatia
Marker Location: Ždrelac, Pašman, Croatia

Z280>CTS1211>Y35>CTS3402>Y2613-x3 Unclustered (Big Y or Z280 SNP pack needed)
Name: Not Disclosed
Kit Number: 206668
Most Distant Ancestor: N/A
Marker Location: Poljana, Preko, Croatia

>Z280>CTS1211>Y35>CTS3402>Y2613-x5 Unclustered (111 STRs, Big Y or Z280 SNP pack needed)
Name: Not Disclosed
Kit Number: 261954
Most Distant Ancestor: N/A
Marker Location: Rijeka, Croatia

ili su svi došli sa kosova ili je taj jarić prešao na pravoslavlje i postao tkz. srbin...

s obzirom da nema nikakve ranije mutacije njegovog haplotipa na istočnom balkanu on je domicilni posrbljeni hrvat..

zato ti preporučujem da pratiš genetiku jer od mitova nema kruha...
hrvat22 is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.03.2016., 22:19   #779
Zanimalo bi me, ako netko zna, porijeklo prezimena Lovrinov iz mjesta Kali na otoku Ugljanu, porijeklo prezimena Zrilić iz Bruške, porijeklo prezimena Barbaroša (Barbaroše bi trebale biti negdje sa pravca Sveti Flip i Jakov - Sukošan), porijeklo prezimena Vuletić iz Svetog Filip i Jakova, porijeklo prezimena Barać iz mjesta Jovići kraj Ražanca i porijeklo prezimena Santini iz Turnja?

Zadnje uređivanje Obro : 05.03.2016. at 22:35.
Obro is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2016., 16:23   #780
Quote:
frane2110 kaže: Pogledaj post
vise o Bibinju i BIbinjcima :
Bibinjski korijeni
Ivan Sindija

evo i nekoliko obiteljski stabala tu su naravno samo muska imena)
http://storage.canalblog.com/21/68/92110/41342267.jpg
http://storage.canalblog.com/01/30/92110/41342254.jpg
http://storage.canalblog.com/51/15/92110/41342243.jpg
Dali imate stablo od obitelj Sikiric? Maticne knige od hrvatske se mogu viditi na familysearch.org, ali nazalost vecinu od knjiga od Bibinja fale tamo.
surfnrad is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 01:46.