Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 14.05.2012., 02:12   #1061
Nisam ljut - ali nije lijepo, što su nekvi pisali o našom porijeklu i nama više nazad u tom topiku, da o nama uopšte u povijesti nikada nema traga i da smo mali i gori narod.
No, napiši prijevod, ako si razumio... Nije samo promijena samoglasnika, nego i rijeći su ovakve, kakvih inaće u književnoj slovenščini nema.
Vaš jezik razumijem odprilike, pošto trebali smo se ga nekada ućiti obavezno u školi (SRBH jezik).
Pozdrav!
Nordijanac is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2012., 11:09   #1062
Nemaš se što ljutiti, zbog politike se u zadnjih 10 god. svašta ružnog moglo čuti s obje strane, čak su Slovenci bili i agresivniji u tome. Takvi upisi su vjerojatno motivirani time.
Inače naša 2 naroda su uvik bila prijateljska, prirodno povezana, nikad se prelazak iz jednoga u drugi etnos nije smatrao izdajom, sramotom ili ikakvom negativnom konotacijom. Mislim da je Slovencima Austrija pravi trn u oku, kad su etničke stvari u pitanju.

Zato me nešto drugo zanima. Na ljubljanskom Gradu navodno postoji spomen-ploča posvećena slovenskom narodu. Nekako mi je u magli priča kako su Slovenci 90-ih htjeli na toj ploči ispisati posvetu koja bi obuhvatila i Karantance, ali da su onda Austrijanci izvršili pritisak i na kraju se tekst odnosi tek na stvaranje slovenske nacije od 19. st. Da li se dobro sjećam? Odnosno što piše na ploči?
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2012., 12:30   #1063
Quote:
Nordijanac kaže: Pogledaj post
No, napiši prijevod, ako si razumio... Nije samo promijena samoglasnika, nego i rijeći su ovakve, kakvih inaće u književnoj slovenščini nema.
Vaš jezik razumijem odprilike, pošto trebali smo se ga nekada ućiti obavezno u školi (SRBH jezik).
Pozdrav!
Mama, išla sam danas na onaj grunt pogledat, kako ona naša velika kruška (?) lijepo cvijeta i miriši.
Te mrzle noge treba tu unutra staviti u vreću da ti nebude više tolko hladno.
-ovaj dio ne razumijem, nekako pretpostavljam da "se obliči da grima" znači čini se da grmi- ona naša drva nasijeci da nam ne bude toliko hladno po zimi

Zanimljiv dijalekt. Što znači "grta"?. Kuži se poanta, ali mnoge riječi su čudne. Nemam ovakvih problema s prekmurskim.

Drago mi je da Slovenci, za razliku od nas Hrvata, čuvaju svoje dijalekte. Imate veliko jezično bogatstvo i treba ga čuvat. Šteta bi bilo da ovakvi lijepi dijalekti izumru.
thatfeel is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2012., 13:51   #1064
Quote:
thatfeel kaže: Pogledaj post

Zanimljiv dijalekt. Što znači "grta"?. Kuži se poanta, ali mnoge riječi su čudne. Nemam ovakvih problema s prekmurskim.
Grta je u biti g'rta<gorta=tamo gore, knjiž. slov. tja gor

Naravno da s prekmurskim nemaš takvih problema. Pa razlika između kajkavskih dijalekata s jedne te prekmurskog i prleškog s druge strane je minimalna. Što više prema zapadu i sjeveru, tim više problema.

da grima pa tam grta u uni lis une noše tovste drieve sekat = da idemo tamo gore u onu šumu ono naše debelo drveće sječi
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.05.2012., 15:10   #1065
Smile

Quote:
Hildebrand kaže: Pogledaj post
Možda i neki mlađi, zar ne?
Danas je stanje 60 % Slovenci, 40 % doseljeni Talijani. Još je i dobro ako uzmeš u obzir blizinu Trsta, fašizam, oba rata i politiku nakon 2. rata. Po popisu 1910. u selu žive samo Slovenci.

Inače, pobrali su im masu zemlje, ispred nosa sagradili veliku fabriku (Waertsila) i rezervare za gorivo Mnogi imaju poitalijančena prezimena ali veseli, da je narodna svijest jako živa.

Darovčevo Kratko zgodovino Istre imam doma.
martin.istra.si is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.05.2012., 17:11   #1066
Quote:
martin.istra.si kaže: Pogledaj post
Danas je stanje 60 % Slovenci, 40 % doseljeni Talijani. Još je i dobro ako uzmeš u obzir blizinu Trsta, fašizam, oba rata i politiku nakon 2. rata. Po popisu 1910. u selu žive samo Slovenci.

Inače, pobrali su im masu zemlje, ispred nosa sagradili veliku fabriku (Waertsila) i rezervare za gorivo Mnogi imaju poitalijančena prezimena ali veseli, da je narodna svijest jako živa.

Darovčevo Kratko zgodovino Istre imam doma.
OK, onda pogledaj, ako hoćeš, poglavlje "Moderna štetja" na str. 247 i sljedeće, a posebice str. 252. Mislim da je to jako bitno za svaku raspravu o Hrvatima i Slovencima na području Istre.

Ono što mi nije jasno je zašto se Dolina smatra područjem Istre?
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2012., 14:51   #1067
Quote:
Hildebrand kaže: Pogledaj post
OK, onda pogledaj, ako hoćeš, poglavlje "Moderna štetja" na str. 247 i sljedeće, a posebice str. 252. Mislim da je to jako bitno za svaku raspravu o Hrvatima i Slovencima na području Istre.

Ono što mi nije jasno je zašto se Dolina smatra područjem Istre?
Istrom se u grubom smatra sve što se nalazi JZ od crte Trst-Rijeka ili još točnije JZ od ceste Kozina - Rupa. To je plus minus to. Iako neki u Kastvu i Klani tvrde, da su Istrijani i oni. U prošlosti (vrijeme Austrije) je granica dežele Istre išla na sjever do Harija kod Ilirske Bistrice.

Krajevi južno i jugoistočno od Trsta i tržaškog brega (Boljunec, Dolina, Boršt, Mačkovlje ...) su u Istri, krajevi sjeverno od grada, iznad kraškog ruba su Kras (Bazovica, Padriče, Trebče, Opčine ...).
martin.istra.si is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.05.2012., 20:57   #1068
Quote:
martin.istra.si kaže: Pogledaj post
Istrom se u grubom smatra sve što se nalazi JZ od crte Trst-Rijeka ili još točnije JZ od ceste Kozina - Rupa. To je plus minus to. Iako neki u Kastvu i Klani tvrde, da su Istrijani i oni. U prošlosti (vrijeme Austrije) je granica dežele Istre išla na sjever do Harija kod Ilirske Bistrice.

Krajevi južno i jugoistočno od Trsta i tržaškog brega (Boljunec, Dolina, Boršt, Mačkovlje ...) su u Istri, krajevi sjeverno od grada, iznad kraškog ruba su Kras (Bazovica, Padriče, Trebče, Opčine ...).
A Socerb?
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2012., 02:44   #1069
Dobro ste prijevodili taj Koruški dialekat; odakle ovakvo znanje? Rijećniki ili je nekada neko ovdje živeo? Ovaj star jezik zaista izumira, sve manje se tako isinski prića i ako da se, to samo u vukujebini negdje kod seljaka.
Za agresivno neprijateljsko austrijsku politiku znam, i oni tvrde, da je Karantanija važna za njihovu povijest. Šta piše na ploći na Lj gradu nemam informacija, možem da pogledam kad bude prva prilika. Znane su mi 2 spomeniške ploće u Grazu: 1 je kao radostno uvelićavanje teritorija Koruške, kad su Austrijci dobili više zemlje nakon plebiscita a 2. je naglašavanje bola nakon 2 SR kad su izgubili našu današnju Štajersku i gradove poput Maribora, Celja, Ptuja. Na Austrijskoj Koruški kod jezera Wörthersee, u malom turistićkom gradu na zapadni strani tog jezera Velden; slov. Vrba, u centru grada ima ploću, da je do tamo nakon 2 SR došla partizanska vojska Titova i ni jedan korak dalje - a danas znamo, dje stoji granica puno više prema jugu ka Sloveniji.
Zato kako nama rade Talijani i neprijateljski onemogućavaju rad našim kulturnim centrima u Trstu i Gorici, na koje rade pritisak, pa kako rade Austrijanci protiv kulture naše narodne manjine u Austriji, pa sa problemima oko Piranskog zaliva i slobodnog dostupa na medjunarodno more kažem, da mali narodi nemaju lake sudbine i ima puno onih, koji puno više vole, da naša država nikada ne bi bilo nezavistna, nego zemlju bi sami zauzeli kao svoju. Na SI svoje pridavaju još Madžari, koji so nekada okupirali SI dio Slovenije, Prekmurje.
Nordijanac is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2012., 12:18   #1070
Quote:
Hildebrand kaže: Pogledaj post
A Socerb?
Socerb je na kraškome rubu, ali u istarskom dijelu. Iznad ruba su još Kastelec, Črnotiče, Petrinje, Podgorje i Prešnica, ali su isto u Istri. Pogledaj malo kartu i pokušaj povući crtu koju sam gore spominjao.
martin.istra.si is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.05.2012., 12:30   #1071
Quote:
martin.istra.si kaže: Pogledaj post
Socerb je na kraškome rubu, ali u istarskom dijelu. Iznad ruba su još Kastelec, Črnotiče, Petrinje, Podgorje i Prešnica, ali su isto u Istri. Pogledaj malo kartu i pokušaj povući crtu koju sam gore spominjao.
OK, hvala. Ali možeš li mi reči na temelju čega se baš ova crta smatra granicom Istre? Koliko znam, političke granice su se u raznim vremenima stavljale i drugdje. A ta granica mi nije logična ni u smislu zemljopisa - zašto jedan dio Krasa ulazi a drugi ne?
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2012., 14:43   #1072
Quote:
Hildebrand kaže: Pogledaj post
No, tvrditi da je A-U još 1910 favorizirala Talijane je daleko od istine. A-U se tada već uveliko zabrinula zbog talijanskog iredentizma i bilo joj je itekako stalo da se štoviše uveća broj Slavena u Istri da bi se Talijani držali pod kontrolom. Sve za potrebe Austro-Njemačkog kapitala, naravno.
Budući da su Austrijanci par puta ratovali s Talijanima i stalno gubili teritorij, vjerojatno im je bilo jasno da se na dulji rok moraju osloniti na Slavene.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2012., 14:49   #1073
Ustvari na početku 19. st. A-U podržava talijansku manjinu jer time usporava nacionalni pokret i reintegraciju pokrajina sa ostatkom Hrvatske. Od polovine 19. st. mjenja politiku jer gubi neke pokrajine od Italije ali i dobija pomorsku bitku na Jadranu pa ustvari ne pomaže nešto naročito Slavenima nego ih više ne blokira u nacionalnom preporodu.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2012., 17:14   #1074
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Ustvari na početku 19. st. A-U podržava talijansku manjinu jer time usporava nacionalni pokret i reintegraciju pokrajina sa ostatkom Hrvatske. Od polovine 19. st. mjenja politiku jer gubi neke pokrajine od Italije ali i dobija pomorsku bitku na Jadranu pa ustvari ne pomaže nešto naročito Slavenima nego ih više ne blokira u nacionalnom preporodu.
Točno. A-U podržava Talijane sve dok Italija ne postoji. Onog trenutka kad se Italija ujedini A-U mijenja ploču jerbo ova odmah baca oko na habsburške teritorije...
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2012., 18:03   #1075
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Ustvari na početku 19. st. A-U podržava talijansku manjinu jer time usporava nacionalni pokret i reintegraciju pokrajina sa ostatkom Hrvatske. Od polovine 19. st. mjenja politiku jer gubi neke pokrajine od Italije ali i dobija pomorsku bitku na Jadranu pa ustvari ne pomaže nešto naročito Slavenima nego ih više ne blokira u nacionalnom preporodu.
Ovdje vjerojatno pišeš o Dalmaciji, možda i Rijeci. Jer o nikakvoj reintegraciji Istre s ostatkom Hrvatske ne može biti govora. Istra nikada i nije bila u Hrvatskoj.
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.05.2012., 18:13   #1076
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Točno. A-U podržava Talijane sve dok Italija ne postoji. Onog trenutka kad se Italija ujedini A-U mijenja ploču jerbo ova odmah baca oko na habsburške teritorije...
Priča je malo složenija. S jedne strane A-U se vodila geopolitikom i strategijom prema kojoj su Slaveni bili protumjera za talijanski iredentizam. No, s druge strane problem je bio i načelne prirode. Odnos njemačke nacije u Austriji prema ostalim nacijama određivao se prema ideologije istorijskog povlaštenog naroda (Herrenvolk) prema neistorijskim i nepovlaštenim narodima. U Trstu i Istri, do neke mjere i Dalmaciji, Talijani su se smatrali istorijskim i povlaštenim narodom. Pa su time Talijani sami po sebi profitirali od politike koja je u biti bila prihvaćena radi zaštite interesa Nijemaca kao povlaštenog naroda. Stoga je oko nekih pitanja A-U politika sve do propasti države ostala u korist Talijana i na štetu Slavena u Trstu i Istri. To se najviše vidjelo po pitanju jezika u službenoj upotrebi. Ali to nije bila neka svjesna odluka A-U da preferira Talijane nego posljedica preferiranja Nijemaca kao istorijskog naroda.
Hildebrand is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.05.2012., 13:21   #1077
Quote:
Hildebrand kaže: Pogledaj post
OK, hvala. Ali možeš li mi reči na temelju čega se baš ova crta smatra granicom Istre? Koliko znam, političke granice su se u raznim vremenima stavljale i drugdje. A ta granica mi nije logična ni u smislu zemljopisa - zašto jedan dio Krasa ulazi a drugi ne?
To je granica po onome što se danas smatra Istrom. U prošlosti su granice više puta pomjerane. Danas se i ljudi tako izjašnjavaju (približno, uvijek je prijelaz barem na nekim točkama blag). Sjeverno od Trsta su Kraševci, južno Istrijani, iznad ceste Kozina-Rupa Brkinci. Granice Brkina su mislim da najnejasnije, ima puno rubnih područja za koja se kaže, da su "na konfini", na granici

To, da je dio Istre krški (bijeli kamen s krškim pojavima), nije ništa neobično. Pretpostavljam da znaš za podjelu Istre na bijelu, sivu i crvenu. Bijela Istra je sjeverna (Ćićarija s rubnim područjima), siva srednja (fliš) a crvena zapad i jug poluotoka (istarska ploča).

Kraški rub se proteže od Tržaškega brega (iznad Boršta kraj Trsta, s tim, da krajevi sjeverno od tu su dio matičnog Krasa) do Socerba, dalje Ospa, Črnega Kala, Podpeči, Movraža, Črnice, prelazi SLO-HR granicu, nastavlja iznad Buzeta (Počekaji), Nugla, Roč, Lupoglav, Dolenja vas i sve do Učke. Ako bi gledali po tom mjerilu, ni cijela Ćićarija nije u Istri
martin.istra.si is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.05.2012., 13:36   #1078
Još nešto na tu temu

http://www.mladina.si/96783/vse-o-istri/
martin.istra.si is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.05.2012., 14:44   #1079
Quote:
Hildebrand kaže: Pogledaj post
Priča je malo složenija. S jedne strane A-U se vodila geopolitikom i strategijom prema kojoj su Slaveni bili protumjera za talijanski iredentizam. No, s druge strane problem je bio i načelne prirode. Odnos njemačke nacije u Austriji prema ostalim nacijama određivao se prema ideologije istorijskog povlaštenog naroda (Herrenvolk) prema neistorijskim i nepovlaštenim narodima. U Trstu i Istri, do neke mjere i Dalmaciji, Talijani su se smatrali istorijskim i povlaštenim narodom. Pa su time Talijani sami po sebi profitirali od politike koja je u biti bila prihvaćena radi zaštite interesa Nijemaca kao povlaštenog naroda. Stoga je oko nekih pitanja A-U politika sve do propasti države ostala u korist Talijana i na štetu Slavena u Trstu i Istri. To se najviše vidjelo po pitanju jezika u službenoj upotrebi. Ali to nije bila neka svjesna odluka A-U da preferira Talijane nego posljedica preferiranja Nijemaca kao istorijskog naroda.
Uz sve to treba istaknuti praktičnost. Jednostavno, upravni aparat je koristio talijanski, obrazovaniji ljudi, koju su tad bili mahom po gradovima, su opet brijali talijanski, čak i kad bi bili ne-Talijani, i jedno je vodilo drugom. To je stvar praktičnosti.

Uz sve to u jednom Trstu, najvećoj austrijskoj luci, su Talijani kako pomorski i trgovački narod bili favorizirani... opet stvar praktičnosti...

Treći moment su unutar A-U odnosi. Jačanje slavenstva (ponajviše hrvatstva) vodilo je sve većim zahtjevima za ujedinjenjem, a prelazak nečega iz A. u U. je viđen kao slabljenje jednog i jačanje drugog...
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.05.2012., 15:03   #1080
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Treći moment su unutar A-U odnosi. Jačanje slavenstva (ponajviše hrvatstva) vodilo je sve većim zahtjevima za ujedinjenjem, a prelazak nečega iz A. u U. je viđen kao slabljenje jednog i jačanje drugog...
egzaktli.
To je ključno, ali kad su u pitanju Hrvati. Podržavanjem 98% stanovnika jedne Dalmacije bi značilo predavanje te Dalmacije Ugarima. Poslije je rat s Italijom bio bitniji jer je rezultirao nekim sasvim opipljivim teritorijalnim gubicima pa je austrijsko favoriziranje talijanske manjine prestalo.
Istra nije Dalmacija, ali se u ovom dijelu valjda desilo isto.

Zanima me kakav je odnos s jedne strane Austrijanaca, a poslije Talijana u zapadnim austrijskim pokrajinama tj, veneciji i Lombardiji prema tamo zateknutim manjinskim Slavenima, odn. uglavnom Slovencima? Čiji odnos je bio pogubniji za njihovu akulturizaciju?
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:21.