Reforma monetarnog i bankarskog sustava - utopija ili jedino rješenje

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

U mom teoretskom modelu nema stvaranja vrijednosti...ali to nije bio ni cilj modela...nego da pokaze da iako je fiktivno na racunima miljarde kuna....stvarni novac koji moze utjecati na trziste je minimalan...tj. jedna kuna.

Moj zakljucak je da banke ne mogu povecati masu novca na trzistu.

Morate hitno javiti HNB-u da su im izvještaji krivi. Ne znam što će vam reći?

[Darcuese]

u prolazu kaže:

Da...sustav se urusava. Sustav funkcionira sve dokle se ta fiktivna lova ne pokusa zapravo upotrijebiti.

Misliš dok se svi fiktivni novci ne pokušaju povući iz banke?
Jer oni se upotrebljavaju cijelo vrijeme

[u prolazu]

Nostrađurus kaže:

Morate hitno javiti HNB-u da su im izvještaji krivi. Ne znam što će vam reći?

Ja tocno znam kada je u Hrvatskoj visak a kada nije....zakon ponude i potraznje ti to govori. Ako je u Hrv. visak kuna...onda ce pasti tecaj kuni.

[u prolazu]

Darcuese kaže:

Misliš dok se svi fiktivni novci ne pokušaju povući iz banke?
Jer oni se upotrebljavaju cijelo vrijeme

A kako se upotrebljavaju?...jeli tako da se deponiraju u toj istoj banci!?

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

Ja tocno znam kada je u Hrvatskoj visak a kada nije....zakon ponude i potraznje ti to govori. Ako je u Hrv. visak kuna...onda ce pasti tecaj kuni.

Znači, dođe ljeto, imamo turiste koji troše i to stvara višak novca, ali eto tečaj raste. Kaj je sad to? Višak ili manjak.

[u prolazu]

Nostrađurus kaže:

Znači, dođe ljeto, imamo turiste koji troše i to stvara višak novca, ali eto tečaj raste. Kaj je sad to? Višak ili manjak.

Kada dodju turisti imamo visak eura..zato tecaj eura prema kuni pada.

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

A kako se upotrebljavaju?...jeli tako da se deponiraju u toj istoj banci!?

Ne zbog toga banke imaju sustav za razmjenu novca jednom dnevno i tu poravnavaju likvidnost. Tko nema dosta keša, pozajmljuje kratkoročno od HNB-a.

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

Kada dodju turisti imamo visak eura..zato tecaj eura prema kuni pada.

Da ali te eure banke pretvaraju u kune koje se troše. Pri tome je očigledno da imamo više novca nego prije. Samo banke koriste priliku i zarađuju na promjeni valute pokušavajući podići što više tečaj kune.

Npr. država uzme ino kredi i promjeni devize u kune. Što to znači da će odmah hnb ojačati kunu? Nema šanse. Odmah bi dobio packe da pokušava mešetariti na državnoj grbači.

[u prolazu]

Nostrađurus kaže:

Ne zbog toga banke imaju sustav za razmjenu novca jednom dnevno i tu poravnavaju likvidnost. Tko nema dosta keša, pozajmljuje kratkoročno od HNB-a.

Da bi doslo do bujanja fiktivnog novca, plasirani kredit mora ponovno biti vracen bankama kojeg one ponovno plasiraju....ok shvacam da ako imamo lanac banaka koje jedni drugima posudjuju lovu da one defacto djeluju kao jedna velika banka.

Ovo boldano....a odakle HNB-u novac za posudjivanje?

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

Da bi doslo do bujanja fiktivnog novca, plasirani kredit mora ponovno biti vracen bankama kojeg one ponovno plasiraju....ok shvacam da ako imamo lanac banaka koje jedni drugima posudjuju lovu da one defacto djeluju kao jedna velika banka.

Ovo boldano....a odakle HNB-u novac za posudjivanje?

HNB je jedina ovlaštena da izdaje kune i radi to izdavanjem i otkupljivanjem vrijednosnih papira. Kratkoročne pozajmice su normalne da se održi potrebna obavezna rezerva. Emitiraju ih fiktivno. Upišu sumu i stisnu enter. A nakon toga banka ima rezervirano vreću novaca u HNB-u. Ako netko zatreba kešovinu, taj novac se vozi u banku i isplaćuje. Novac je nastao iz ničega i mora se vratiti sa kamatama. To je cijena usluge iznajmljivanja nepostojeće vrijednosti.

[u prolazu]

Nostrađurus kaže:

Da ali te eure banke pretvaraju u kune koje se troše. Pri tome je očigledno da imamo više novca nego prije. Samo banke koriste priliku i zarađuju na promjeni valute pokušavajući podići što više tečaj kune.

Npr. država uzme ino kredi i promjeni devize u kune. Što to znači da će odmah hnb ojačati kunu? Nema šanse. Odmah bi dobio packe da pokušava mešetariti na državnoj grbači.

Izvini, tko pretvara eure u kune?....ja mislim da to rade strani turisti a ne banke. Banke zatim te eure prodaju uvoznim firmama za kune...a zatim sa tim kunama ponovno kupe eure od turista. To je ugrubo cijeli proces. A tecaj ovisi iskljucivo o zakonu ponude i potraznje..sve drugo je dugorocno neodrzivo. Probale su mnoge drzave raditi svasta sa tecajevima...nijedna nije uspjela u tome.

[u prolazu]

Nostrađurus kaže:

HNB je jedina ovlaštena da izdaje kune i radi to izdavanjem i otkupljivanjem vrijednosnih papira. Kratkoročne pozajmice su normalne da se održi potrebna obavezna rezerva. Emitiraju ih fiktivno. Upišu sumu i stisnu enter. A nakon toga banka ima rezervirano vreću novaca u HNB-u. Ako netko zatreba kešovinu, taj novac se vozi u banku i isplaćuje. Novac je nastao iz ničega i mora se vratiti sa kamatama. To je cijena usluge iznajmljivanja nepostojeće vrijednosti.

Odokativno mi se cini da govoris o onome sto se u narodu zove "printanje novca"....e taj novac kojeg HNB izbaci...bilo pritiskom na tipku enter bilo doslovno printanjem....to nije fiktivni novac...to je stvarni novac koji povecava novcanu masu na trzistu! To one gore banke ne mogu ma koliko god oni onom mojom rekurzivnom petljom nominalno povecavali brojke depozita i kredita. Takav novac stvara inflatorna kretanja, za razliku od onog fiktivnog.

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

Izvini, tko pretvara eure u kune?....ja mislim da to rade strani turisti a ne banke. Banke zatim te eure prodaju uvoznim firmama za kune...a zatim sa tim kunama ponovno kupe eure od turista. To je ugrubo cijeli proces. A tecaj ovisi iskljucivo o zakonu ponude i potraznje..sve drugo je dugorocno neodrzivo. Probale su mnoge drzave raditi svasta sa tecajevima...nijedna nije uspjela u tome.

Ma je to je to. Ali ako turisti troše kune na crno, tada banke ne dobivaju reciklirane kune na račun i ne mogu u nedogled trošiti rezerve kuna za kupovanje deviza. Tada ih prodaju HNB-u i dobiju nove kune koje plasiraju kod promjene valute. Pri tome zarađuju na razlici tečaja. Kao mjenjačnice.

[u prolazu]

Nostrađurus kaže:

Ma je to je to. Ali ako turisti troše kune na crno, tada banke ne dobivaju reciklirane kune na račun i ne mogu u nedogled trošiti rezerve kuna za kupovanje deviza. Tada ih prodaju HNB-u i dobiju nove kune koje plasiraju kod promjene valute. Pri tome zarađuju na razlici tečaja. Kao mjenjačnice.

Teoretski gledano...ako bi turisti potrosili svih 7 miljardi eura na crno, a ljudi koji su dosli do njih te eure ne deponiraju u banci...onda bi i oni uvoznici trebali kupovati devize na crno...jer ih u banci nebi bilo. Ukratko, opet bi se stvorio tecaj koji ovisi o cisto trzisnim nacelima. To se recimo dogadjalo u doba Juge.


Inace boldano...a zasto nebi...pa u cijelom procesu one i odrade posao mjenjacnice. To je ok...to je zaradjen novac.

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

Odokativno mi se cini da govoris o onome sto se u narodu zove "printanje novca"....e taj novac kojeg HNB izbaci...bilo pritiskom na tipku enter bilo doslovno printanjem....to nije fiktivni novac...to je stvarni novac koji povecava novcanu masu na trzistu! To one gore banke ne mogu ma koliko god oni onom mojom rekurzivnom petljom nominalno povecavali brojke depozita i kredita.

To je fiktivni novac. On se samo pozajmljuje. I potoji čak ograničenje trajanja pozajmice. Pravi novac izdaje država i on nema dug iza sebe. Sami ste rekli da krediti banaka ne utječu na tržište. Isto je i sa kreditima HNB-a. Globalno niš koristi.

Jedini opipljivi novac je gotovina. Sve ostalo je fikcija. Od kompletnog primarnog novca samo je dio gotovina.

[u prolazu]

Nostrađurus kaže:

To je fiktivni novac. On se samo pozajmljuje. I potoji čak ograničenje trajanja pozajmice. Pravi novac izdaje država i on nema dug iza sebe. Sami ste rekli da krediti banaka ne utječu na tržište. Isto je i sa kreditima HNB-a. Globalno niš koristi.

Jedini opipljivi novac je gotovina. Sve ostalo je fikcija. Od kompletnog primarnog novca samo je dio gotovina.

Mislim da je u tome stos...proces je isti kao da HNB otprinta 1000 kuna i posudi mi dan prije moje place, a nakon sto ja primim placu vratim HNB-u 1000 kuna...koje oni uniste. Taj novac je "fiktivan" samo zato sto je prekratko bio na trzistu.


Medjutim, ono sto ja ne shvacam u cijeloj prici je.....a sto je u svemu tome lose?

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

Teoretski gledano...ako bi turisti potrosili svih 7 miljardi eura na crno, a ljudi koji su dosli do njih te eure ne deponiraju u banci...onda bi i oni uvoznici trebali kupovati devize na crno...jer ih u banci nebi bilo. Ukratko, opet bi se stvorio tecaj koji ovisi o cisto trzisnim nacelima. To se recimo dogadjalo u doba Juge.

U tom slučaju bi imali problema sa održanjem tečaja još više nego sada. HNB bi iscrpila zalihe deviza zbog uvoza većeg od izvoza i službeni tečaj bi otišao tko zna kuda. A da ne govorim kako bi to iskoristili ovi posjednici deviza. Inače, još uvijek se pitam koliko su pokrivene devizne štednje građana. Za kune znam. Uvijek postoji mogućnost da je HNB iskoristila privatne devize (bankarastvo djelomične rezerve) da bi održavala tečaj. To zna netko tko se time više bavi.

Inače je bez veze da se bavimo tečajem. Ima bitno važnijih stvari od tečaja. A i sami znamo da smo mi taoci tečaja. Zbog održanja tečaja se drže visoke kamate jer previše kuna stvara uvoz i odljev deviza. Tako samo sebi preko hnb-a držimo omču oko vrata. A cijela situacija nastaje zbog balvana u glavi ljudi koji nepotrebno uvoze i kupuju robu iz inozemstva. Kupovina u inozemstvu veća od izvoza je život iznad mogućnosti.

[u prolazu]

Nostrađurus kaže:

U tom slučaju bi imali problema sa održanjem tečaja još više nego sada. HNB bi iscrpila zalihe deviza zbog uvoza većeg od izvoza i službeni tečaj bi otišao tko zna kuda. A da ne govorim kako bi to iskoristili ovi posjednici deviza. Inače, još uvijek se pitam koliko su pokrivene devizne štednje građana. Za kune znam. Uvijek postoji mogućnost da je HNB iskoristila privatne devize (bankarastvo djelomične rezerve) da bi održavala tečaj. To zna netko tko se time više bavi.

Inače je bez veze da se bavimo tečajem. Ima bitno važnijih stvari od tečaja. A i sami znamo da smo mi taoci tečaja. Zbog održanja tečaja se drže visoke kamate jer previše kuna stvara uvoz i odljev deviza. Tako samo sebi preko hnb-a držimo omču oko vrata. A cijela situacija nastaje zbog balvana u glavi ljudi koji nepotrebno uvoze i kupuju robu iz inozemstva. Kupovina u inozemstvu veća od izvoza je život iznad mogućnosti.

Sto se tice tecaja i prica kako je kuna precjenjena, ja se uvijek sjetim Markovica....a slicnih primjera je koliko hoces u svijetu. Da je kuna precjenjena nebi ona mogla 20 godina stajati na mjestu. Onog trena kada ona stvarno bude precjenjena....njen tecaj ide dolje i nikakav HNB tu nece moci nista.

[u prolazu]

Nego nostradamus....imam jedan scenario za tebe. Pretpostavimo da se stvarno te obavezne rezerve stave na 50% cime bi se izbjeglo bujanje fiktivnog novca.
Pretpostavimo da nakon toga u svim bankama hrvatske ostane jedna kuna depozita i 0 kuna kredita...znaci banke imaju spremnih 50 lipa za plasman. Pretpostavimo da ja i ti dogovorimo gradnju tvornice u vrijednosti jedne kune. Kako se ta tvornica moze uopce izgraditi?

[Nostrađurus]

u prolazu kaže:

Sto se tice tecaja i prica kako je kuna precjenjena, ja se uvijek sjetim Markovica....a slicnih primjera je koliko hoces u svijetu. Da je kuna precjenjena nebi ona mogla 20 godina stajati na mjestu. Onog trena kada ona stvarno bude precjenjena....njen tecaj ide dolje i nikakav HNB tu nece moci nista.

Ne znam što bi vam na ovo rekao. Očigledno krivo. HNB prodajom i kupnjom deviza stabilizira tečaj. U uslovima kada imamo trajni deficit vanjskotrgovinske bilance, tečaj se održava devizama od kredita koje je hnb- promijenila u kune za unutrašnju potrošnju. Krediti kojima HNB nabavlja devize su ino krediti državi i ostali ino krediti (bankama i firmama). Svima njima je HNB promijenila devize u kune. Kad te kune od kredita koriste za uvoz, HNB ih mijenja u devize, a kune sprema u trezor (prividno ih nema).

Sve devizne rezerve koje imamo su ostatci ino kredita.