Jezični savjetnik (3. izdanje)

[tabi18]

Zanima me što je ispravno:
Poklon obitelji xy dječjem vrtiću Z ili
Poklon obitelji xy Dječjem vrtiću Z
Pri čemu je Z naziv mjesta u kojem se nalazi taj vrtić i jedini je vrtić u tom mjestu, a pripada ustanovi koja ukupno ima 5 vrtića u raznim mjestima na otoku.
Dakle vrtic se ne zove Z.

[lemonzoo]

tabi18 kaže:

Zanima me što je ispravno:
Poklon obitelji xy dječjem vrtiću Z ili
Poklon obitelji xy Dječjem vrtiću Z
Pri čemu je Z naziv mjesta u kojem se nalazi taj vrtić i jedini je vrtić u tom mjestu, a pripada ustanovi koja ukupno ima 5 vrtića u raznim mjestima na otoku.
Dakle vrtic se ne zove Z.

Poklon obitelji xy dječjem vrtiću u Z-u.
Treba ti u jer je Z ime mjesta. Bez njega će netko pomisliti da se vrtić tako .

A pisao bi velikim samo u slučaju ako je službeno ime tog vrtića Dječji vrtić Z.

[tabi18]

Hvala!!

[Shain]

leMONZoo kaže:

Kakve su preporuke kod pisanja kalibra kod oružja? Treba li pisati "promjer cijevi" ili ostaviti "kalibar". I ako piše "kalibar .30", treba li to pretvoriti u "7,62 mm"?

Netko mi je rekao da nisu smjeli ni pomisliti o kalibrima dok je on služio vojsku, odmah bi te instruktor poslao na 10 krugova.

To je pitanje iz vojnog metajezika.

Njabolje pitaj na "Vojnoj povijesti i tehnologiji". Evo ti link.

[lemonzoo]

O. K., hvala. Oprobat će se.

[jelenat]

Dobro zar nije ispravno pisati crticu u ovom slučaju: zaposlenik/-ica?!?

[MmeTipfeler]

jelenat kaže:

Dobro zar nije ispravno pisati crticu u ovom slučaju: zaposlenik/-ica?!?

Meni je to uvijek išlo na živce, pogotovo ako se dodavanjem nastavka -ica ne može dobiti riječ koja postoji. Od student dodavanjem -ica dobit ćeš studentica, ali od zaposlenik ćeš dobiti *zaposlenikica. Ako je netko odlučio tome stati nakraj, svaka mu čast.

Znam da je u obrascima i u administrativnom jeziku to zgodno rješenje, ali mi se svejedno nikada nije sviđalo.

[jelenat]

MmeTipfeler kaže:

Meni je to uvijek išlo na živce, pogotovo ako se dodavanjem nastavka -ica ne može dobiti riječ koja postoji. Od student dodavanjem -ica dobit ćeš studentica, ali od zaposlenik ćeš dobiti *zaposlenikica. Ako je netko odlučio tome stati nakraj, svaka mu čast.

Znam da je u obrascima i u administrativnom jeziku to zgodno rješenje, ali mi se svejedno nikada nije sviđalo.

Ne znam, ja sam oduvijek stavljala crticu jer mi jezična logika govori da sufiksi (i prefiksi) jednostavno ne mogu stajati bez nje, kao samostalne riječi. Razumijem da je grdo i da je netko možda odlučio da je to ipak nepotrebno gomilanje znakova, ali nisam dosad vidjela to pravilo crno na bijelo. Voljela bih da me uputite jer su me sad ispravile više instancije.

Dakle, MmeT., ti bi ovo ovako ostavila (pod uvjetom da se inzistira na rodno osjetljivom jeziku):
"Od 75% zaposlenika/ica koji/e su doživjeli/le..."?!

[MmeTipfeler]

jelenat kaže:

Dakle, MmeT., ti bi ovo ovako ostavila (pod uvjetom da se inzistira na rodno osjetljivom jeziku):
"Od 75% zaposlenika/ica koji/e su doživjeli/le..."?!

Nisam shvatila da je u pitanju crtica. Tu si u pravu - afiksi ne mogu stajati bez crtice, ali je za mene takvo navođenje vezano uz gramatike, rječnike, pravopise i slične priručnike.

Ja bih, na užas viših instanci, napisala: Od 75% zaposlenika / zaposlenica koji / koje su doživjeli / doživjele... Elegantnije bi rješenje bilo Od 75% zaposlenika odnosno zaposlenica koji su doživjeli... Ako im kongruencija nije dovoljno jasna, uputi ih na gramatiku, a ako ipak inzistiraju na rodnom razlikovanju relativne zamjenice i glagolskog pridjeva, stavi koje i doživjele u zagradu.

Nema nam druge nego da svi prijeđemo na engleski.

[bema]

Ovo drugo rješenje koje predlaže MmeTipfeler, po meni je jedino kulturno i elegantno rješenje, vjerujem da sam nailazila na njega, ali davno. To bi bilo, onako, old school.

Među rodno senzitivnim silovateljima tekstova danas se ustalilo, i cini se da je opceprihvaceno, rješenje na kojem inzistiraju tvoji nadređeni i ne vjerujem da to možeš promijeniti. Tj. prilično sam sigurna da ne možeš.
Vjerujem da im je praktično i da gornje rješenje ne može biti apsolutno primjenjivo (na svim mjestima gdje se vodi računa o tome), ali ne znaci da me mora veseliti.

Te kose crte s kakanjem i icanjem postale su... ko neki zaštitni znak rodno osjetljivog jezika

[jelenat]

MmeTipfeler kaže:

Nisam shvatila da je u pitanju crtica. Tu si u pravu - afiksi ne mogu stajati bez crtice, ali je za mene takvo navođenje vezano uz gramatike, rječnike, pravopise i slične priručnike.

Ja bih, na užas viših instanci, napisala: Od 75% zaposlenika / zaposlenica koji / koje su doživjeli / doživjele... Elegantnije bi rješenje bilo Od 75% zaposlenika odnosno zaposlenica koji su doživjeli... Ako im kongruencija nije dovoljno jasna, uputi ih na gramatiku, a ako ipak inzistiraju na rodnom razlikovanju relativne zamjenice i glagolskog pridjeva, stavi koje i doživjele u zagradu.

Nema nam druge nego da svi prijeđemo na engleski.

Neće ići - takvih je primjera tekst pun (onak, svaka treće rečenica), ne mogu ne skraćivati, problem je samo u tome hoćemo li ostavljati crticu. Došla mi je povratna informacija da "njihova profesorica hrvatskog na faksu kaže da je uvriježeno da se crtica ne piše" pa su oni odlučili da mi to promijene u lekturi.

Sad je samo pitanje hoću li inzistirati na crtici ili ne, pa ako da, treba mi citat iz neke literature, a ne mogu naći nigdje.

Usput, začudila me tvoja praznina ispred i iza kose crte ("zaposlenika / zaposlenica") - jesmo li sigurni da je potrebna?

[jelenat]

bema kaže:

Ovo drugo rješenje koje predlaže MmeTipfeler, po meni je jedino kulturno i elegantno rješenje, vjerujem da sam nailazila na njega, ali davno. To bi bilo, onako, old school.

Među rodno senzitivnim silovateljima tekstova danas se ustalilo, i cini se da je opceprihvaceno, rješenje na kojem inzistiraju tvoji nadređeni i ne vjerujem da to možeš promijeniti. Tj. prilično sam sigurna da ne možeš.
Vjerujem da im je praktično i da gornje rješenje ne može biti apsolutno primjenjivo (na svim mjestima gdje se vodi računa o tome), ali ne znaci da me mora veseliti.

Te kose crte s kakanjem i icanjem postale su... ko neki zaštitni znak rodno osjetljivog jezika

Jasno mi je da ne možemo govoriti o eleganciji kad je riječ o rodno osjetljivom jeziku, ali ako se već na njemu inzistira, elegancija ionako nije prioritet. A gramatika i pravopis ne mogu ne biti. :-)

Mene samo crtica zanima, ništa više!

[bema]

Ustalilo se bez crtice, tj. nikada nisam naišla na nju u takvim tekstovima.

[MmeTipfeler]

jelenat kaže:

Usput, začudila me tvoja praznina ispred i iza kose crte ("zaposlenika / zaposlenica") - jesmo li sigurni da je potrebna?

Nije. Pišem tako da bude vidljivije na forumu.

[richard5]

Zar nije bolje (pravilnije) reći dar, darovi, darivati nego poklon, pokloni, poklanjati?!

[MmeTipfeler]

richard5 kaže:

Zar nije bolje (pravilnije) reći dar, darovi, darivati nego poklon, pokloni, poklanjati?!

Nije. I jedna i druga riječ imaju svoj značenjski opseg (semantičko polje), obje su hrvatske. Uostalom, ako poklon nije smetao Gunduliću, Zoraniću, Đalskome, Kozarcu i Kovačiću, ne znam što prosječni govornik tu ima pizditi. Uostalom, s *dar paketom nećeš daleko stići.

[richard5]

MmeTipfeler kaže:

Nije. I jedna i druga riječ imaju svoj značenjski opseg (semantičko polje), obje su hrvatske. Uostalom, ako poklon nije smetao Gunduliću, Zoraniću, Đalskome, Kozarcu i Kovačiću, ne znam što prosječni govornik tu ima pizditi. Uostalom, s *dar paketom nećeš daleko stići.

Što si se uspuhala. Ja, prosječni govornik, sam samo pitao vas veleučene koji sve o svemu znaju što je bolje.
Svaka čast Gunduliću, Zoraniću... ja ću ipak, budući da nisam dobio pravi odgovor, govoriti kako je moja stara govorila.

[Shain]

richard5 kaže:

Zar nije bolje (pravilnije) reći dar, darovi, darivati nego poklon, pokloni, poklanjati?!

Standardno je:

dar - prirodna sposobnost (dar govora, dar za glazbu, pjesnički dar)
dar i poklon - ono što se kome daruje, poklanja (dati na dar, dati na poklon).

HJP hipernormira pa poklon označava kolokvijalnim (u značenju darivanja) i rijetkim, tj. arhaiziranim (u značenju naklona), te ga upućuje na dar i naklon.

Poklon u značenju darivanja upotrebljava se kod nas od 12. st. (Skok)

(Link na članak A. Starčevića, M. Kapovića i D. Sarić o hipernormiranju: "Ukoliko nisam siguran, utoliko pogledam u jezični savjetnik")

[richard5]

Shain kaže:

Standardno je:

dar - prirodna sposobnost (dar govora, dar za glazbu, pjesnički dar)
dar i poklon - ono što se kome daruje, poklanja (dati na dar, dati na poklon).

HJP hipernormira pa poklon označava kolokvijalnim (u značenju darivanja) i rijetkim, tj. arhaiziranim (u značenju naklona), te ga upućuje na dar i naklon.

Poklon u značenju darivanja upotrebljava se kod nas od 12. st. (Skok)

(Link na članak A. Starčevića, M. Kapovića i D. Sarić o hipernormiranju: "Ukoliko nisam siguran, utoliko pogledam u jezični savjetnik")

Hvala Shain na objašnjenju.

[Shain]

MmeTipfeler kaže:

Ja bih, na užas viših instanci, napisala: Od 75% zaposlenika / zaposlenica koji / koje su doživjeli / doživjele...

jelenat kaže:

Usput, začudila me tvoja praznina ispred i iza kose crte ("zaposlenika / zaposlenica") - jesmo li sigurni da je potrebna?

MmeTipfeler kaže:

Nije. Pišem tako da bude vidljivije na forumu.

Kosa crta s bjelinama piše se:

a) između dviju sastavnica od kojih je barem jedna višerječna: docent / znanstveni suradnik, liječnik specijalist / liječnica specijalistica, Vijeće Europske unije / Vijeće ministara (...)

b) pri odjeljivanju stihova kad se ne navode jedan ispod drugoga: Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači moja mala kap? (D. Cesarić)

Dvjema kosim crtama odjeljuju se strofe: Teče i teče, teče jedan slap; / Što u njem znači moja mala kap? // Gle, jedna duga u vodi se stvara, / I sja i dršće u hiljadu šara. (D. Cesarić)

(Institutov pravopis, 2016.)