Grijanje na pelet

[kobra1]

Pozdrav....
Zanima me kod postavki u diferenci temperature gorionika kad se postavi sa recimo 6 na 15 C, dali se dobije neka ušteda u potrošnji s obzirom da gorionik duže radi dok postigne zadanu temperaturu, a i treba duže kotlu da se ohladi do ponovnog palenja gorionika, ima li netko iskustvo ako je možda probao, pošto mi se čini da je potrebno dosta više energije da kotao postigne temperaturu od 77 ili 78 nego npr. 70C. E sad neznam gdje bi bila veća potrošnja u intervalu od jedan sat ako se gorionik pali i radi oko 25-30 minuta dok postigne temperaturu od 77c.(diferenca 15C) i za dvadesetak minuta kad se kaotao ohladi započne opet proces potpale ili kad se upali pa radi 10-15 min.dok postigne recimo 70c(diferenca 6) u kotlu pa se hladi desetak minuta pa tako opet ide u potpalu što ispadne da se u jednom satu pali i po dva puta...

[dadoposušje]

kobra1 kaže:

Pozdrav....
Zanima me kod postavki u diferenci temperature gorionika kad se postavi sa recimo 6 na 15 C, dali se dobije neka ušteda u potrošnji s obzirom da gorionik duže radi dok postigne zadanu temperaturu, a i treba duže kotlu da se ohladi do ponovnog palenja gorionika, ima li netko iskustvo ako je možda probao, pošto mi se čini da je potrebno dosta više energije da kotao postigne temperaturu od 77 ili 78 nego npr. 70C. E sad neznam gdje bi bila veća potrošnja u intervalu od jedan sat ako se gorionik pali i radi oko 25-30 minuta dok postigne temperaturu od 77c.(diferenca 15C) i za dvadesetak minuta kad se kaotao ohladi započne opet proces potpale ili kad se upali pa radi 10-15 min.dok postigne recimo 70c(diferenca 6) u kotlu pa se hladi desetak minuta pa tako opet ide u potpalu što ispadne da se u jednom satu pali i po dva puta...

Ako imate miš ventil-četveroputni,najbolje je raditi u diferenci od 15 C,time dobijete duže vrijeme mirovanje,uz neznatnim razlikama u vrijeme paljenja za diferenciju od 6,10 ili 15 C ,zbog dugih početnih potpaljivanja skoro 10 minuta i tek početka rada u punim snagom do postizanja predvidjenog temperaturi za 70 ili 77 C.Preko miš ventilom regulirati na 60 C za prolazak tople vode do radijatora,,ukoliko ima brzi pad u temperaturi vode tokom grijanja u kući,problem je u izolaciji kuče,,,nema rješenja za poboljšanje režima u radu kotla..

[kobra1]

dadoposušje kaže:

Ako imate miš ventil-četveroputni,najbolje je raditi u diferenci od 15 C,time dobijete duže vrijeme mirovanje,uz neznatnim razlikama u vrijeme paljenja za diferenciju od 6,10 ili 15 C ,zbog dugih početnih potpaljivanja skoro 10 minuta i tek početka rada u punim snagom do postizanja predvidjenog temperaturi za 70 ili 77 C.Preko miš ventilom regulirati na 60 C za prolazak tople vode do radijatora,,ukoliko ima brzi pad u temperaturi vode tokom grijanja u kući,problem je u izolaciji kuče,,,nema rješenja za poboljšanje režima u radu kotla..

Da napomenem nemam nikakav miš ventil nego zadam temp. kotla na 77 C,(diferencija 15) i kad plamenik to postigne miruje oko 20-25 min. a treba mu 20-ak min dok to postigne od P1, a s diferncijom od 6 C. miruje oko 12 min a zadana temp mu bude 70c, koju postigne za 10- ak min kad krene od P1, pa neznam ima li neke razlike u ekonomičnosti i potrošnji osim što su mi na 77c vrući radijatori..

[dadoposušje]

kobra1 kaže:

Da napomenem nemam nikakav miš ventil nego zadam temp. kotla na 77 C,(diferencija 15) i kad plamenik to postigne miruje oko 20-25 min. a treba mu 20-ak min dok to postigne od P1, a s diferncijom od 6 C. miruje oko 12 min a zadana temp mu bude 70c, koju postigne za 10- ak min kad krene od P1, pa neznam ima li neke razlike u ekonomičnosti i potrošnji osim što su mi na 77c vrući radijatori..

Nije normalno pustiti vruču vodu s kotla sa 77 C do radijatora,bez obzira sa termoregulatora da smanjite temperaturu,velik gubitak topline tokom grijanja,postavi miš ventil izmedju kotla i pumpe u krug centralnih grijanja,tako ćete komotno regulirati temperaturu sa 77C iz kotla na ugodnih 60 C do radijatora bez obzira na rad termoregulatora na max . radijatora,,pogledaj prijašnje postove o miš ventila...

[ramzay]

kobra1 kaže:

Pozdrav....
Zanima me kod postavki u diferenci temperature gorionika kad se postavi sa recimo 6 na 15 C, dali se dobije neka ušteda u potrošnji s obzirom da gorionik duže radi dok postigne zadanu temperaturu, a i treba duže kotlu da se ohladi do ponovnog palenja gorionika, ima li netko iskustvo ako je možda probao, pošto mi se čini da je potrebno dosta više energije da kotao postigne temperaturu od 77 ili 78 nego npr. 70C. E sad neznam gdje bi bila veća potrošnja u intervalu od jedan sat ako se gorionik pali i radi oko 25-30 minuta dok postigne temperaturu od 77c.(diferenca 15C) i za dvadesetak minuta kad se kaotao ohladi započne opet proces potpale ili kad se upali pa radi 10-15 min.dok postigne recimo 70c(diferenca 6) u kotlu pa se hladi desetak minuta pa tako opet ide u potpalu što ispadne da se u jednom satu pali i po dva puta...

Ovo boldano što ti se čini, pogrešno ti se čini. Da bi se voda zagrijala sa 20 C na 30 C treba ista energija kao da se zagrije sa 60 na 70 C.

To što ti gledaš u neki instrument od 5 Eura koji je zadnji u kategoriji instrumenata , nisi ti kriv nego štedljiv proizvođač kotla , a i da imaš digitalac kojim pokazuje 0,01 C opet mala vajda od toga jer je to pokazivanje temperature na vrhu kotla , a ne u kotlu .

Dakle ako je na tom instrumentu 60C to ne znači da ti u kotlu imaš 200 litara vode od 60 C, možda je na dnu kotla voda od 40 C .

Kad počneš grijati onda griješ svu vodu , uslijed neke prirodne recirkulacije unutar kotla dolazi do miješanja vode , kod Centrometala je to jako loše napravljeno, horizontalne tave u kojima je voda potpuno isključuju neku prirodnu cirkulaciju vode i tek kad se na vrhu kotla postigne 60 C i kad kresne pumpa kotla možemo govoriti o nekoj cirkulaciji, koja najčešće dovede do pada temperature vode u kotlu .

U slučaju bosanske varijante grijanja koja je kod tebe stvar se dodatno komplicira jer kad se upali pumpa ona ubaci hladnu vodi uz radijatora u kotao i zbuni automatiku.

Pozdravi kretena koji ti je radio grijanje , ne mogu shvatiti da kraj 15000-20000 kuna koje si ulupao u kotlovnicu nisi stavio još 450 kuna za miš ventil.

Možda je ovo i poruka onima gore u tirkiznoj dinastiji da više paze kome daju ovlaštenja za puštanje u pogon , ili da jednostavno uvedu pravilo nemaš miš ventila nema garancije , i gotovo.

[Lee Champa]

[QUOTE=dadoposušje;48603837]...velik gubitak topline tokom grijanja,..[QUOTE]

A gdje nestade toplina?

[dadoposušje]

[QUOTE=Lee Champa;48605950][QUOTE=dadoposušje;48603837]...velik gubitak topline tokom grijanja,..

A gdje nestade toplina?

Nenamjerno napisano o velikom i nepotrebnom pregrijavanju tople vode na 77 C do radijatoru,,opaska!

[ramzay]

[QUOTE=dadoposušje;48606197][QUOTE=Lee Champa;48605950]

dadoposušje kaže:

...velik gubitak topline tokom grijanja,..

Nenamjerno napisano o velikom i nepotrebnom pregrijavanju tople vode na 77 C do radijatoru,,opaska!

Kad smo već dotakli tu temu .

1. Temperatura od 70 ( 77) C se ne smatra zdravom dolazi do spaljivanja prašine na radijatorima i zrak je " suh " iritira sluznicu kod djece .

2. Dječja koža je tanka i njihovi znatiželjni prstići lako zaglave u radijatorima koji su vreli.

3. Vreli zrak se diže pod strop i tamo je temperatura +60 , a noge su hladne , znači energija je tu u prostoru samo loše raspoređena, a to znači gubitak.

4. Ako je polazni vod 70 C onda nema te regulacije koja će održati 20 C u prostoru , govorim o objektu koji nema stiropor fasadu i nema PVC stolariju. U objektu sa stiropor fasadaom ( 5 cm ) i PVC stolarijom sada je polazni vod 36-38 C , sve preko toga je katastrofa od regulacije i čisti gubitak.

Po ovom današnjem vremenu u Zagrebu, u "mojoj kug fu dvorani" kući AIKIDA temperatura polaznog voda ne bi trebala biti veća od 46-48 C, odoh to provjerit jer još nismo našli donatora koji bi to postavio na server.

Svi se nešto hvale da imaju dobrog , da imaju najvećeg , ali kad im kažeš daj da ga vidimo na internetu onda se svi sakriju u mišju rupu

[dadoposušje]

[QUOTE=ramzay;48606321][QUOTE=dadoposušje;48606197]

Lee Champa kaže:

Kad smo već dotakli tu temu .

1. Temperatura od 70 ( 77) C se ne smatra zdravom dolazi do spaljivanja prašine na radijatorima i zrak je " suh " iritira sluznicu kod djece .

2. Dječja koža je tanka i njihovi znatiželjni prstići lako zaglave u radijatorima koji su vreli.

3. Vreli zrak se diže pod strop i tamo je temperatura +60 , a noge su hladne , znači energija je tu u prostoru samo loše raspoređena, a to znači gubitak.

4. Ako je polazni vod 70 C onda nema te regulacije koja će održati 20 C u prostoru , govorim o objektu koji nema stiropor fasadu i nema PVC stolariju. U objektu sa stiropor fasadaom ( 5 cm ) i PVC stolarijom sada je polazni vod 36-38 C , sve preko toga je katastrofa od regulacije i čisti gubitak.

Po ovom današnjem vremenu u Zagrebu, u "mojoj kug fu dvorani" kući AIKIDA temperatura polaznog voda ne bi trebala biti veća od 46-48 C, odoh to provjerit jer još nismo našli donatora koji bi to postavio na server.

Svi se nešto hvale da imaju dobrog , da imaju najvećeg , ali kad im kažeš daj da ga vidimo na internetu onda se svi sakriju u mišju rupu

Takav je slučaj s CUUPO,koji je hvalio s ugradnjom šamotom u komori za turbulatora i registar kotla CM,smanjio značajno temperaturu izlaznih dima,a još nije objavio sliku,što je bilo čudno, po mom mišljenju opasno zbog smanjivanje prolaza za odlazni dim i moguće zapuštavanja pepelom,potrebno redovito čišćenje! i pojave ERROR -E1,kako je desilo meni sa prvim pokušajom s šamotom..

[dadoposušje]

Svrha ovog šamotnog tunela je: Da se podigne temperatura plamena, a kada stjenke tunela dostignu približnu temperaturu plamena, većina čestica iz dima će sagorjeti. Najlošija izvedba je cijev istog prečnika kroz koju će prolaziti plamen. Istina, neznatno će se podići temperatura plamena ali ako obezbedite da se plamen što češće "sudara" i "provlači" između stjenki tunela učinak je neuporedivo bolji. Obrazujte tunel u obliku koji vam dozvoljava prostor i materijal koji imate sa što više ivica i ćoškova u koji će plamen udarati sa otvorima gore ili u stranu gdje će plamen i dimni plinovi izlaziti. Voditi računa da sve to ne bude preblizu otvora tubusa da se na sam gorionik ne prenese natpritisak pa dobijete povrat dima u dozator. Rezultat bi trebao biti, manje ili nikako dima, čistiji kotao, bolje sagorijevanje-manja potrošnja.
Nemojte samo forsirati šamotne cijevi, koristite i druge elemente budite kreativni.
Citati iz foruma elitemadzone,brojni primjeri i slike,,kakva su rezultati i komentari,,,

[sMaCkS]

Pozdrav.
Molim informaciju ako netko zna ovlašteni servis za Ferroli plamenike za područje Koprivnice ili Varaždina.
Unaprijed hvala.

[ramzay]

dadoposušje kaže:

Svrha ovog šamotnog tunela je: Da se podigne temperatura plamena, a kada stjenke tunela dostignu približnu temperaturu plamena, većina čestica iz dima će sagorjeti. Najlošija izvedba je cijev istog prečnika kroz koju će prolaziti plamen. Istina, neznatno će se podići temperatura plamena ali ako obezbedite da se plamen što češće "sudara" i "provlači" između stjenki tunela učinak je neuporedivo bolji. Obrazujte tunel u obliku koji vam dozvoljava prostor i materijal koji imate sa što više ivica i ćoškova u koji će plamen udarati sa otvorima gore ili u stranu gdje će plamen i dimni plinovi izlaziti. Voditi računa da sve to ne bude preblizu otvora tubusa da se na sam gorionik ne prenese natpritisak pa dobijete povrat dima u dozator. Rezultat bi trebao biti, manje ili nikako dima, čistiji kotao, bolje sagorijevanje-manja potrošnja.
Nemojte samo forsirati šamotne cijevi, koristite i druge elemente budite kreativni.
Citati iz foruma elitemadzone,brojni primjeri i slike,,kakva su rezultati i komentari,,,

Pratim ja što nam komšije rade i nisam reagirao na to dok oni ne daju rezultate ispitivanja.

Mene zanima naša puška na našem ramenu , i da sigurno puca , a to je onda ova surla koju radi Centrometal za kotlova male snage , i to još ako su programirani da rade sa malom snagom.

http://imageshack.com/a/img51/5677/surla.jpg

Dodavanje nekih velikih šamotnih građevina mimo te surle smatram ne efikasnim i tome treba pristupati s oprezom i naravno sa mjernom opremom.

Ako zagovaram šamotiranje ložišta , onda ga zagovaram tamo gdi treba , znači u zoni reakcije , a kod malih snaga je ta zona unutar plamenika , odnosno desetak centimetara od usta plamenika .Kod velikih snaga je baklja snažna i dugačka i ona se uspješno bori sa hladnim zidovima kotla tako da se sa šamotiranjem previše zaklanja IC zračenje od baklje ka kotlu i bojim se da bi mogao nadrapati plamenik od povratnog IC zračenja, energija jednostavno nema kam , nego natrag ka friško ubačenim peletima , a tu je onaj drek od upaljača i fotoćelija , koja je i ovako prenježna i osjetljiva.

[dadoposušje]

ramzay kaže:

Pratim ja što nam komšije rade i nisam reagirao na to dok oni ne daju rezultate ispitivanja.

Mene zanima naša puška na našem ramenu , i da sigurno puca , a to je onda ova surla koju radi Centrometal za kotlova male snage , i to još ako su programirani da rade sa malom snagom.

http://imageshack.com/a/img51/5677/surla.jpg

Dodavanje nekih velikih šamotnih građevina mimo te surle smatram ne efikasnim i tome treba pristupati s oprezom i naravno sa mjernom opremom.

Ako zagovaram šamotiranje ložišta , onda ga zagovaram tamo gdi treba , znači u zoni reakcije , a kod malih snaga je ta zona unutar plamenika , odnosno desetak centimetara od usta plamenika .Kod velikih snaga je baklja snažna i dugačka i ona se uspješno bori sa hladnim zidovima kotla tako da se sa šamotiranjem previše zaklanja IC zračenje od baklje ka kotlu i bojim se da bi mogao nadrapati plamenik od povratnog IC zračenja, energija jednostavno nema kam , nego natrag ka friško ubačenim peletima , a tu je onaj drek od upaljača i fotoćelija , koja je i ovako prenježna i osjetljiva.

Tako sam pomislio na negativni uticaj šamotnog tunela na plamenik CPPL-90,nazivnog učinka 60-90kw,zvjerka s plamenikom sa tubusom promjera 24 cm i nastavak plamenika ,ukupna dužina 37cm,da sam ugradio šamotni cijev unutarnjeg promjera 25 cm ,barem dužinom oko 20 cm,znači dužinom surla do 57cm,2/3 do zida!,bio bi lud eksperiment,,nebi izdržao šamot.cijev prilikom najjačim plamenom pod punim snagom P6,testirao sam i prepolovio šamot.ploču debljimom 3cm pod plamenom na daljini 2/3 lozišta..,ništa od toga,najbolje po starom receptom..

[bmwmilos]

Za Ultimu II i Ferolli da li bi bilo bolje staviti cijev na plamenu glavu ( tunel ) ili staviti komad šamota na okomitu pregradu u koju "gleda" plamena glava ?

[ramzay]

bmwmilos kaže:

Za Ultimu II i Ferolli da li bi bilo bolje staviti cijev na plamenu glavu ( tunel ) ili staviti komad šamota na okomitu pregradu u koju "gleda" plamena glava ?

U tvom bi slučaju koristila cijev promjera 150-160 mm kao za dimnjak , ali upola krača od original shiedl. Problem je što su te cijevi osjetljive i ona bi se raspala u 100 komada nakon prve vatre. Nešto takvog oblika , neki tunel od šamotnih crijepova.

Takav šamotni nastavak isključivo ima smisla ako se od plamenika traži rad sa malom snagom, ispod 10 kw on pomaže formiranje baklje, kod pune snage nema koristi od tih dodataka.

Fora je u tome da se kod skidanja snage plamenika , smanjuje i veličina baklje , ali se ne smanjuje cug dimnjaka i događa se to da je vatrica preslaba , a još je i cug odnese-razvuče pa nemamo potpuno izgaranje katrana , dodatkom te surle koja je užarena od prethodnog laufa popravljaju se uvjeti izgaranja, a vatrica se formira taman kod surle pa je održava vrelu .

Bilo bi idealno da se može napraviti plašt plamenika od šamota ili nekog materijala koji je izolator , bude u budućnosti keramika , kao na automobilskim motorima

[bmwmilos]

Imali smo problem sa plamenikom jer je na maks snagi ( 5,6 sec rada pužnice ) bacao svega 4,5 kg peleta na sat što je daleko ispod potrebnih 7 kg/h. Poslije smo dizali vrijeme rada pužnice sve do 9,0 sec i tu sam dobio 6,3 kg/h što mi se zasada čini dovoljno kao snaga. Probavali smo puniti spremnik na svim snagama i najmanja je potrošnja na maks. snagi tj. uz 6,3 kg/h.Mislio sam da će manje trošiti sa smanjenom snagom (sa svim onim turbolatorima unutra ) ali se pokazalo da to nije tako. Problem mi je što dosta peleta leti van iz ložišta koji nisu sagorjeli do kraja pa mi se na dnu radi puno pepela ( i vidi se žara kad otvorim vrata ). Smanjio sam i ventilator toliko da mi je komora počela crniti unutra,ali peleti još uvijek lete van i stvarno više ne znam kako to riješiti pa sam počeo razmišljati o šamotnoj cijevi!

[dankobo]

bmwmilos kaže:

Imali smo problem sa plamenikom jer je na maks snagi ( 5,6 sec rada pužnice ) bacao svega 4,5 kg peleta na sat što je daleko ispod potrebnih 7 kg/h. Poslije smo dizali vrijeme rada pužnice sve do 9,0 sec i tu sam dobio 6,3 kg/h što mi se zasada čini dovoljno kao snaga. Probavali smo puniti spremnik na svim snagama i najmanja je potrošnja na maks. snagi tj. uz 6,3 kg/h.Mislio sam da će manje trošiti sa smanjenom snagom (sa svim onim turbolatorima unutra ) ali se pokazalo da to nije tako. Problem mi je što dosta peleta leti van iz ložišta koji nisu sagorjeli do kraja pa mi se na dnu radi puno pepela ( i vidi se žara kad otvorim vrata ). Smanjio sam i ventilator toliko da mi je komora počela crniti unutra,ali peleti još uvijek lete van i stvarno više ne znam kako to riješiti pa sam počeo razmišljati o šamotnoj cijevi!

Ovaj tvoj post me je jako zainteresirao iz više razloga.
Ja sam (kako je to netko ovdje napisao) sobni ložač. Da bih smanjo snagu a usput i potrošnju, smanjio dobavu peleta na -30%. Tako se povećava razmak u radu puža. Nisam mjerio poptrošnju jer je vrijeme takvo da nema konstantnog rada peći.
Što se tiče problema oko iskakanja peleta, ja sam to riješio izradom šamotne ogradice visine 5cm oko ćikare. Dao sam bio i slike. Sada to ovako izgleda:

[Rijeka555]

@bmwmilos

Pitanje je lete li peleti van zbog prejake struje zraka (smanjena skroz !?) ili zato jer se odbijaju prilikom padanja na resetku.
Vezano za tunel, najjednostavnije (za probu) je postaviti lijevo-desno dvije samotne ciglice (na nož) a potom s ostalima slozis krov i dno. Sasvim dovoljno za ono sto ti treba a lako se cisti. Ako ti treba hitno imam ja 2-3 na viskovu a i bau radi nedjeljom .
Mozes staviti na vrh plamenika i onu mrezicu od plinskih pecica da ti peleti ne izljecu van k'o kokice . Zrak i pepel prolazi a pelet ostaje ...

Pozdrav


Zbrlj zbrlj telefonom using Tapatalk

[kobra1]

ramzay kaže:

Ovo boldano što ti se čini, pogrešno ti se čini. Da bi se voda zagrijala sa 20 C na 30 C treba ista energija kao da se zagrije sa 60 na 70 C.

To što ti gledaš u neki instrument od 5 Eura koji je zadnji u kategoriji instrumenata , nisi ti kriv nego štedljiv proizvođač kotla , a i da imaš digitalac kojim pokazuje 0,01 C opet mala vajda od toga jer je to pokazivanje temperature na vrhu kotla , a ne u kotlu .

Dakle ako je na tom instrumentu 60C to ne znači da ti u kotlu imaš 200 litara vode od 60 C, možda je na dnu kotla voda od 40 C .

Kad počneš grijati onda griješ svu vodu , uslijed neke prirodne recirkulacije unutar kotla dolazi do miješanja vode , kod Centrometala je to jako loše napravljeno, horizontalne tave u kojima je voda potpuno isključuju neku prirodnu cirkulaciju vode i tek kad se na vrhu kotla postigne 60 C i kad kresne pumpa kotla možemo govoriti o nekoj cirkulaciji, koja najčešće dovede do pada temperature vode u kotlu .

U slučaju bosanske varijante grijanja koja je kod tebe stvar se dodatno komplicira jer kad se upali pumpa ona ubaci hladnu vodi uz radijatora u kotao i zbuni automatiku.

Pozdravi kretena koji ti je radio grijanje , ne mogu shvatiti da kraj 15000-20000 kuna koje si ulupao u kotlovnicu nisi stavio još 450 kuna za miš ventil.

Možda je ovo i poruka onima gore u tirkiznoj dinastiji da više paze kome daju ovlaštenja za puštanje u pogon , ili da jednostavno uvedu pravilo nemaš miš ventila nema garancije , i gotovo.

Da se još jednom osvrnem na miš ventil, dali bi s četveroputnim miš ventilom postigao neke uštede pošto je naznaka da plamenik duže miruje, jer u jednom razgovoru s jednim majstorom koji kaže da miš ventil ima samo funkciju očuvanja kotla od kondenzacije a nije mi spomnjao neke ušdede i kaže da za uštedu može pomoći samo ugradnja dodatnog akumalcionog spremnika(pufera) od 1000 l. A ovaj što mi je ugradio cijeu instalaciju grijanja da budem iskren neznam zašto nije odmah stavio miš ventil, a ja sam tada o grijanju znao samo da postoji peč i radijatori pa nisam ni puno zapitkivao....

[bmwmilos]

Rijeka555 kaže:

@bmwmilos

Pitanje je lete li peleti van zbog prejake struje zraka (smanjena skroz !?) ili zato jer se odbijaju prilikom padanja na resetku.
Vezano za tunel, najjednostavnije (za probu) je postaviti lijevo-desno dvije samotne ciglice (na nož) a potom s ostalima slozis krov i dno. Sasvim dovoljno za ono sto ti treba a lako se cisti. Ako ti treba hitno imam ja 2-3 na viskovu a i bau radi nedjeljom .
Mozes staviti na vrh plamenika i onu mrezicu od plinskih pecica da ti peleti ne izljecu van k'o kokice . Zrak i pepel prolazi a pelet ostaje ...

Pozdrav


Zbrlj zbrlj telefonom using Tapatalk

Prejaka struja zraka ne vjerujem da je, turbolatori su unutra, zugbegrenzer je na mjestu pa je podtlak ok,a i napomenuo sam da ako spustim još ventilator ( sada je sa 6,3kg/h na 105Pa ) onda počne crniti peć,ali se ne poboljšava izbacivanje polusagorjelih peleta. Čini mi se kao da je problem u onoj vertikalnoj pregradi u ložištu da je prenisko i da novi pelet koji padne izgura onaj koji gori van! Razmišljao sam da povisim tu pregradu ali kad opet ne mogu raditi preinake dok je plamenik pod garancijom! Jedino da napravim drugo dno ložišta. Na nekom poljskom forumu sam bio čitao baš o preinakama tog dijela,čak je bio i link za kupiti to prerađeno ložište ali ne bi sad to našao da si bog!!

Koliko košta šamot u bauhausu?

I mrežica nije loša ideja,samo di ju nać ?