Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Kriptovalute, Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 16.12.2012., 16:28   #1
Globalizacija

Gleda li netko umjesto "Plesa sa zvijezdama" izvrsne dokumentarce o globalizmu na 2. programu državne televizije?
- prošle subote na prvom: "Tema dana" - razgovor s Ursulom Huws (http://www.youtube.com/watch?v=Wz1iQdT7Siw),
- istog dana na drugom: u 20h "Kapiitalizam - ljubavna priča"
- jučer u istom terminu: "Doktrina šoka"

Sadržaj je šokantan! Ranije gledao sam "Duh vremena" no ovo djeluje uvjerljivije (topic nije aktivan godinama => nisam se upustio u čitanje prethodnih postova).

Ovakvi filmovi sugeriraju kako u suvremenom svijetu elite planirano nameću nekontrolirano liberalno tržište cijelom čovječanstvu kao okruženje u kojem će oni kao vlasnici kapitala i tvrtki, dakle bogata manjina, postati još bogatiji dok većini preostaje život na granici siromaštva ili ispod nje.

Iz dokumentarca saznao sam kako je savjetnik predsjednika Roosvelta bio ekonomist Keyns, New deal bio je pokretač Amerike nakon Velike depresije 30-tih godina, Marshallow plan donio je stabilnost, rast ekonomija i blagostanje zemljama poraženim u 2. sv. ratu i indirektno otklonio korjene za buduće sukobe.

Nakon povijesnih dostignuća Keyns "nije bio u pravu"? Milton Friedman, nobelovac i drugi najpoznatiji ekonomist 20. stoljeća kritizirao je takvu politiku uplitanja države u ekonomiju kao i njegovi istomišljenici - polaznici "Čikaške škole" unutar koje je djelovao.

Friedman je sigurno dao velik doprinos razvoju ekonomske teorije te je sukladno stekao priznanja i ugled.
No, da li praktično provođenje njegovih zamisli donosi Raj ili Pakao za čovječanstvo?
Ovakvi dokumentarci ističu negativne posljedice neoliberalizma, ima li zapravo više dobrih nego loših posljedica?

Američki političari ranih 70-tih godina povezivali su demokraciju i slobodno tržište iako tada, pretpostavljam, još nije bila na djelu neoliberalna politika unutar SAD-a. Prvi "laboratorij" za Friedmanova učenja bio je Čile u doba marksista Salvadora Allendea koji je namjeravao nacionalizacijom privatnih kompanija ugroziti američka ulaganja u Ćileu. CIA je pomagala nerede koji su ubrzali krah ekonomije, vojska je izvršila puč, svrgnula te ubila predsjednika.
Lokalni ekonomisti, mnogi diplomanti čikaške škole, uveli su neoliberalni kapitalizam koji je u Čileu egzistirao godinama paralelno uz teror vojne hunte (a povezanost demokracije i slobodnog tržišta?). Emisija spominje najveću inflaciju u svijetu od 350% jedne godine u Čileu te snimke Friedmana kao Pinochetovog savjetnika.

Tko su bili dobitnici a tko gubitnici prevrata u Čileu? Pretpostavljam dobitnici američke multinacionalne kompanije i banke koje su se domogle imovine ispod cijene, monopola na tržištu ili sirovina ispod cijene. Gubitnik - mase ostale bez radnih mjesta, pristojnih plaća i socijalnih prava, nisu čak ni dobile demokraciju... Nixon u isto vrijeme pred izbore za 2. mandat ne uvodi Friedmanove liberalne ideje u SAD!

Emisija ne spominje, što bi bilo razumno, kako Čile ekonomski izgleda danas 40 godina nakon tih događaja.

Sličan scenario dogodio se i u Argentini a FIFA je '78. dozvolila odigravanje finala svjetskog prvenstva 1 kilometar od zatvora u kojem je argentinska vojna hunta zatvarala i mučila političke protivnike!!!?

Posljedice Reganove neoliberalne politike u američkoj ekonomiji navodno vidljive su i danas (po zlu).

Pad SSSR-a, svi doživljavamo kao pobjedu demokracije, no nije tako blistav ako se primjeti uplitanje neoliberalnih sila. Gorbačov je zagovarao treći put, tj. reformu komunizma u socijaldemokraciju, kapitalizam Švedskog tipa. Nakon propalog vojnog puča protiv njega zapravo je pobijedio Jeljcin. Postoje snimke kako Jeljcin govori na tenkovima koji su trebali osvojiti Dumu. Taj isti Jeljcin kasnije naređuje istim tenkovima granatiranje Dume pune zastupnika koji su mu izglasali nepovjerenje (treba primijetiti kako se radilo o komunistima).
Zapad je žmirio na "demokraciju granatama" i . M. Tacher, dokazani borac za lom Sindikata rudara i V. Britaniji, posebno podržava Jeljcina.
Nakon učvršćenja Jeljcinove vlasti rasprodana je društvea imovina (kome ako ne večinom stranim kompanijama?) te ustoličen neoliberalni kapitalizam. Citiram emisiju: "Nigdje na svijetu nema toliko milijardera kao u Moskvi dok su plaće radnika pale na 40. prema 1991. god."

Najsvježija pozornica je Irak. Od informacija spomenuti ću neoliberalnu viziju privatizacije vojske. Da, to postoji i priča ide ovako. U Iraku nakon pada Sadama postojali su napr. poslovi osiguranja koje su dobile privatne tvrtke. Tako emisija barata omjerom "privatnih i državnih" vojnika u Iraku koji je na početku promatranog razdoblja bio "na 100 državnih 10 privatnih" do 2007. kad je "na 100 državnih bilo preko 100 privatnih"!
Prigodno puštena je c/b snimka predsjednika Eisenhowera iz 60-tih gdje on primijećuje kako treba "kontrolirati utjecaj vojske i vojne industrije".

Neoliberalisti vide priliku u društvenim potresima kao što su ratovi ili ekonomske krize. Poslijednja Friedmanova izjava prije smrti govori: "Razrušene škole nakon uragana Katrina prilika su za privatizaciju školstva u pogođenim područjima"!
Nije li namjera centara moći zapravo izazivanje kriza u svijetu?

Što je s Hrvatskom?
Zar pad socijalizna, raspad SFRJ i rat ne izgledaju kao plodno tlo za neoliberalne snage?
Nisu li nestanak srednjeg sloja i prodaja većine društvene impovine stečene u socijalizmu dokaz takve politike na djelu?

Nisu li istaknuti političari napr. Valentić, Škegro, Radić, Mudrinić, potiho, bez informiranja većine progurali sustav u interesu njihovih sponzora, njima i ostaloj eliti na korist a na štetu većine koja će zbog posljedica ovakve politike malo po malo ostati bez svih prava naslijeđenih iz socijalizma?

Postoji knjiga "Globalizacija i neoliberalizam: refleksije na hrvatsko društvo", dio se može pročitati na
http://books.google.hr/books?id=hBD-...ed=0CF0Q6AEwCQ


Zaključak:
----------
Ako neoliberalna politika, pretpostavljam, ima kao posljedicu maksimalan rast gospodarstva nisu li negativne nus-pojave previsoka cijena ili radi se o doktrini osmišljenoj od elite s ciljem daljnjeg povećanja bogatstva i moći?

Ne rađa li se novi totalitarizam gdje se prividom demokracije odlučuje samo o temama koje nisu u koliziji sa interesom kapitala dok istovremeno 97% čovječanstva za skromnu naknadu radi za 3% svjetske elite koja posjeduje sve i zbog bolesne pohlepe želi još i više?

Volio bih da nije sve ovako crno, ali informacije u medijima i moja plaća govore mi suprotno.

Zadnje uređivanje boomer5999 : 16.12.2012. at 16:46.
boomer5999 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2012., 23:11   #2
Demokracija iliti mogućnost da svatko iznese vlastiti stav zasnovan na nekom svojem razmišljanju je jeben pojam. Generalno govoreći sustav je zajeban do daske, no opet ćeš naći pobornike misli da nije ovakvog sustava ne bi bilo ni ekonomskog zamaha i svega onog što on donosi. Zapravo čovjek se danas lako pogubi u košmaru prioriteta, sloboda, prava, demokracija i različitih mišljenja. Da li smo se udaljili od biti čovjeka kao prvenstveno bića koje bez iznimke ima pravo na dostojan život, zasigurno da, no gdje se ta nit putem izgubila? Možda u mogućnosti beskrajnog izbora između Pepsija ili Coca Cole, košarke ili nogometa, Nike-a ili Adidasa, karlovačkog ili ožujskog, silikona ili prirodnih grudi? U moru relativizma teško je pronaći kompas, a u moru naoko bitnih prioriteta teško se odlučiti za onaj istinski bitan.. Interesantno kad malo podvučeš crtu u kakvoj realnosti živimo, da čovjeku ne možeš objasniti temeljne stvari, da se živi od zdrave hrane, vode, skloništa i kvalitetnog obrazovanja odnosno vještina. Sve ostalo trebalo bi biti potpuno nebitno bez obzira u kako bitan celofan bilo zapakirano.
Pakiranje bitnog danas je posao koji pokreće ekonomiju. Nebitne stvari brzinom munje postaju jako bitne bez ikakvog temelja, pa dok se djeca u pijesku igraju moćnici nasipaju pijesak i dijele igračke.. djeci je to sasvim dovoljno, jer djeca ne razmišljaju o budućnosti, što će sutra jesti i da li će umrijeti od gladi. Svi smo mi jedna velika razmažena djeca. U prilog tome ide i potpuna nezainteresiranost ljudi za nekakvu raspravu o nekom budućem poboljšanom modelu, kako ekonomskom, monetaarnom tako i moralnom. Zapravo alternative ne vidim, ne postoji uz sve stručnjake koji se stručnjacima nazivaju. Ne postoji neki socijalizam, neki novi Marx, neki drugi put, ljudi ga jednostavno ne vide. Po meni je to najveći problem i siguran put u propast. Kriviti korporacije za mogućnosti koje smo im dali nema smisla, jer vidiš da mi nismo svjesni snage i važnosti onog što smo nekada imali (a za što su se naši očevi i djedovi borili) a dragovoljno smo predali ljudima za njihove interesa a našu veliku štetu...
Totalitarizam, apsolutno, nažalost već dugo živimo u njemu a nismo toga svjesni...
radical change is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2012., 00:46   #3
Upravo sudjelujemo u filmu koji se zove: Pad Rimskog carstva part II.
Postoji lijepa izreka - povijest je učiteljica života. Ali nažalost uzreke nisu danas popularne između statusa na facebook-u, sms-a i reklamnih letaka.
Povijest nas lijepo uči da kad civilizacija potone u hedonizam i materijalizam i kad riječi poput idealizma, časti i ponosa postanu zaboravljene i smiješne tada ta civilizacija pada. Bez iznimke u povijesti. Ono što tjera civilizaciju na razvoj, ono što je njen motor je neka vrst idealizma pojedinca i vizija njenih vladara koje tjeraju te pojedince i vladare na veličanstvena djela, monumentalne građevine i znanstvena dostignuća. To ih tjera da nerijetko žrtvuju i sami sebe u korist večine i nekih ideala i ideja. Ali gdje je to danas? Po meni završilo je 60-tih i spuštanjem čovjeka na Mjesec. Svemirska utrka (iako nastala iz puno nižih ideja kao što je vojna premoć) je bila zadnja stvar koju je ova globalna civilizacija (a globalna je od kad nas je povezao parni stroj i industrijska revolucija) napravila iz nekih ideala i gdje je ekonomska isplativost bila sporedna stvar. Od tada tonemo u more hedonizma, razvrata i konzumerističkog ponašanja. Trošimo kao da nema sutra, bitne su nam totalno nebitne stvari poput iphone-a, profila na facebooku, skijanja itd. Znanje nam više nije cilj nego sredstvo pomoću kojeg ćemo još više imati i još više trošiti. Tako produciramo obrazovane ljude kojim je cilj otići na skijanje, kupiti bolji auto, kuću na dobroj lokaciji a ne stjecanje znanja i razvoj društva. Nema više genijalnih znanstvenika poput Tesle koji su iz altruizma i idela otkrivali nove stvari. Danas su to samo budale koje ne zgrću lovu. Danas je budala svaki čovjek koji se ne može kupiti, koji ne uzme lovu koja mu se nudi, koji se pokušava boriti protiv nemogućeg. Nema više velikih ljudi ako ste primjetili, nema velikih znanstvenika, velikih istraživača, velikih državnika jer ismijavamo se iz svih, omolavažavamo sve što nije lova i blještavilo medija. Sprdamo se iz ljudi koji se bore za ideale a veličamo ljude koji se valjaju u razvratu i novcu i želimo biti poput njih. Veličamo šuplje i totalno prazne ljude koje nam serviraju mediji (razne celebrity-je) a koji nikada u povijesti ne bi postali iole značajni bilo pozitivno bilo negativno. Gutamo gomile bezvrijednih informacija sa portala i mislimo kako smo informirani a zapravo manje znamo o situaciji o svijetu nego čovjek prije interneta i televizije (i to odgovorno tvrdim). Potonuli smo u beskrajni krug rada i trenutne potrošnje rezultata rada. Istraživanja pokazuju da u Europi štedimo manje nego ikada prije u cijeloj povijesti. Jedemo sami sebe u toj beskonačnoj trci za komadićem uživanja i instant "sreće".
I zato propadamo i propast ćemo kao civilizacija još u jednom ljudskom životu. Pojest ćemo sami sebe kao društvo iznutra. Svjedočiti ćemo raspadu socijalnih društava, raspadu javnih službi, raspadu financijskog sustava, raspadu proizvodnje. I na samom kraju izgubit ćemo humanost. Gazit ćemo jedan preko drugog, jači preko slabijeg u borbi za golo preživljavanje. I kao civilizacija potonut ćemo u još jedan mračni srednji vijek kao što smo već bili i završiti će se još jedan ciklus koji valjda moramo prolaziti iznova i iznova.
Kerefek76 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2012., 10:10   #4
Quote:
boomer5999 kaže: Pogledaj post
Ako neoliberalna politika, pretpostavljam, ima kao posljedicu maksimalan rast gospodarstva...
Gdje se to događa maksimalan rast gospodarstva. Daj nekoliko primjera.


Quote:
Ne rađa li se novi totalitarizam
Liberalizam i totalitarizam. Kakve to ima veze jedno s drugim. Globalizam i totalitarizam. Kakve to ima veze jedno s drugim.

Quote:
Volio bih da nije sve ovako crno, ali informacije u medijima i moja plaća govore mi suprotno.
Tvoja plaća ti daje ispravne informacije. Između ostalog i to stanju gospodarstva u hr, koje propada. Kakav je to neoliberalizam koji čini sve da bi kapitalizam napredovao a posljedice su propadanje kapitalizma i gospodarstva. Nikakav.
Tvoja mala plaća je posljedica lošeg stanja u gospodarstvu, a loše stanje u gospodarstvu je posljedica loših uvjeta poslovanja u zemlji i okruženju. Tu se radi o zakonskim i organizacijskim uvjetima u zemlji, i naravno o visini poreznog opterećenja, ne samo kapitalista nego i najsiromašnijih slojeva, jer visoki pdv prvenstveno najviše udara baš najsiromašniji sloj, a posredno loše djeluje i na rezultate poslovanja.
LLSkylights is online now  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2012., 18:00   #5
Quote:
boomer5999 kaže: Pogledaj post
Zaključak:
----------
Ako neoliberalna politika, pretpostavljam, ima kao posljedicu maksimalan rast gospodarstva nisu li negativne nus-pojave previsoka cijena ili radi se o doktrini osmišljenoj od elite s ciljem daljnjeg povećanja bogatstva i moći?

Ne rađa li se novi totalitarizam gdje se prividom demokracije odlučuje samo o temama koje nisu u koliziji sa interesom kapitala dok istovremeno 97% čovječanstva za skromnu naknadu radi za 3% svjetske elite koja posjeduje sve i zbog bolesne pohlepe želi još i više?

Volio bih da nije sve ovako crno, ali informacije u medijima i moja plaća govore mi suprotno.
radi se o sustavu koji je sa darvinisticke strane najefikasniji i drustvo u cijenlini gura naprijed ...
hoce li se danasnji hranidbeni lanac u kojem su na kraju oni koji sve placaju i podnose sav teret zamijeniti necim sto ce biti humanije ..neznam

kako bi izgledalo prosvijeceno drustvo u kojem recimo ne traba raditi, jer je sve rjeseno visokom tehnologijom ..
sto bi ljudi onda radili ? ..kave bi onda devijacije bile ?
tesko je odgovoriti na ova pitanja


Totalitarizam je uvijek bio oko nas
I danas si rob kredita kojeg vracas, hrane koje kupujes, snova kojima tezis ...isto kao u rimsko doba kad si morao radit samo za hranu ...sve je to isto danas samo humanije


ne slusaj medije..ti ljudi tamo rade za placu ..i pojma nemaju o cemu pisu ..samo se trude biti zanimljivi i citani ..nista vise

istina je da zbog globalizacije odnosno tehnoloskog napretka , zapad mora prilagodit svoj stanadrd ...

kako ce biti u buducnosti ?...
mislim da ce u buducnosti cijeli svijet imat isti standard ..

zato uzivaj danas...sutra uvijek moze biti gore !

Zadnje uređivanje dBase : 17.12.2012. at 18:06.
dBase is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2012., 20:08   #6
Quote:
radical change kaže: Pogledaj post
Kao promatrač koji ne kuži ekonomiju, naoružan samo zdravim razumom slažem se s tvojim razmišljanjima. Dokumentarci ne uzimaju u obzir pohlepu masa koje za par novčića što imaju na raspolaganju očekuju maksimalnu kvalitetu proizvoda uz najnižu cijenu bez obzira na uvjete produkcije. Podsjeća na kupovinu ukradene robe ispod cijene, u ovom slučaju fer nadnice. Čim vlasnici kompanija zbog većih profita počnu seliti radna mjesta u jeftinije krajeve ovakav pristup obija se o glavu.
Konkurencija ima prednosti jer motivira, ali bez kontrole razara. Tržišna utakmica štima kad su uvjeti jednaki. Roba proizvedena napr. u Indiji jeftinija je jer nije proizvedena pod jednakim uvijetima kao na zapadu. Nitko zapadnu radnu snagu ne sprečava neka smanje cijenu rada ali time bi se odrekli pravo radnika na pristojnu plaću izboreno tijekom nekoliko stoljeća. Uz to život na zapadu vjerojatno je skuplji nego u baraci u Indiji.
Vlasnici kompanija nemaju nimalo grižnje savijesti zbog svog luksuznog zapadnog standarda prema radnicima koji rade za skromnu naknadu. Pitanje mogu li si takvi radnici cijeli život uopće priuštiti kupovinu proizvoda na kojem rade (primjer radnika Dacia, Rumunjska, u vlasništvu Renaulta).

Kod ranog upozoravanja na problem zakazali su prije svega intelektualci. Da li su potkupljeni od strane kapitala ili se bave samim sobom?
Zar nitko od ekonomista nije mogao napisati vjerodostojan rad koji bi podigao prašinu kod kritične mase ljudi prije donošenja nekih ključnih odluka (napr. način i posljedice privatizacije u Hrvatskoj)?

Nitko od naših političara, elite koja ima vlast, u političkim programima niti jednom riječi nije se nikad bavio ovakvim sitnicama.
Jesmo li čuli argumentiranu analizu prednosti i mana ulaska u EU od komisije imenovane iz redova visoke politike ? Ne, osim izjava kako nam je to najbolja opcija. Tako se djecu uvjeravaju neka učine nešto što im se ne može opravdati razumom.
Ili je naša država na koju smo ponosni već toliko upropaštena da štetu nemaju šansu popraviti unuci a kamoli djeca?
Zbog izbornog rejtinga političari nam takve stvari godinama prešućuju i prava naslijeđena iz bivše države možda održavaju zaduživanjem u inozemstvu. Ima smisla u tijeku loše godine, ali 20 godina - teško.

U javnosti ne barata se strukturom našeg duga iznosa godišnjeg BDP-a. Ako si kao zajednica ne možemo priuštiti javno zdravstvo, školstvo, upravu i sl. trebalo bi to javno reći! Kao i tko su osobe koje su zemlju zaduživale milijardama eura duga, na što je utrošen novac, zašto se ulaganja ne vraćaju? Ne kažem kako je to tajna, ali nije baš u fokusu javnosti niti je ikad bilo, samo poneka stidljiva napomena.

S druge strane, ipak, nadam se, fatalisti su uvijek gledali precrno i to se rijetko ostvarilo.
Možda se vlasnici kapitala širom planeta urazume, smiluju te svoj imetak nekako ulože u radna mjesta i tako podijele s velikim brojem ljudi. Ako je kompanija zdrava i pruža mogućnost rada i zarade pod fer uvijetima zaposlenicima (kao DM) zapravo i nije bitno tko je vlasnik. Pravo na profit vlasnika je prirodan jer vlasnik je izvršio ulaganje svog novca kupovinom i razvojem firme. Ipak, pravedno bi bilo kad bi zaposlenici grupno imali nekakav utjecaj na odlučivanje u kompaniji. Sindikati i sindikalni vođe barem kod nas posebno u privatnom sektoruvrlo slabo zastupaju interese članova.
boomer5999 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2012., 20:30   #7
Quote:
Kerefek76 kaže: Pogledaj post
Postoji lijepa izreka - povijest je učiteljica života.

Povijest nas lijepo uči da kad civilizacija potone u hedonizam i materijalizam i kad riječi poput idealizma, časti i ponosa postanu zaboravljene i smiješne tada ta civilizacija pada. Bez iznimke u povijesti. Ono što tjera civilizaciju na razvoj, ono što je njen motor je neka vrst idealizma pojedinca i vizija njenih vladara koje tjeraju te pojedince i vladare na veličanstvena djela, monumentalne građevine i znanstvena dostignuća. To ih tjera da nerijetko žrtvuju i sami sebe u korist večine i nekih ideala i ideja. Ali gdje je to danas?
Slažem se sa svime što si napisao posebno s zapažanjem o hedonizmu bez granica. Čini mi se kako je motiv "zarada bez granica" (mislim na moralne i fizičke) motiviran i pozicijom vlasti prema drugim ljudima (u kompaniji odlučivanje pripada vlasniku) te težnjom se upravlja dok drugi rade i dobiva lavovski dio kolača na osnovu vlasništva (tj. neka n zaposlenika rade za tebe).

Treba primijetiti kako teoretski za bilo koga nema zapreka okušati se kao vlasnik obrta ili poduzeća (osim početnog kapitala). Lakše je raditi nego pronalaziti poslove i odlučivati što i kako raditi posebno na našem siromašnom i jadnom tržištu.

Nije fer od uspješnih i velikih poslodavaca ubiranje visokih plaća i profita koje ne osjećaju zaposlenici koji su ih svojim radom omogućili. Ima li zapravo takvih poslodavaca kod nas?
boomer5999 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2012., 22:05   #8
Quote:
dBase kaže: Pogledaj post
radi se o sustavu koji je sa darvinisticke strane najefikasniji i drustvo u cijenlini gura naprijed ...
hoce li se danasnji hranidbeni lanac u kojem su na kraju oni koji sve placaju i podnose sav teret zamijeniti necim sto ce biti humanije ..neznam

kako bi izgledalo prosvijeceno drustvo u kojem recimo ne traba raditi, jer je sve rjeseno visokom tehnologijom ..
sto bi ljudi onda radili ? ..kave bi onda devijacije bile ?
tesko je odgovoriti na ova pitanja


Totalitarizam je uvijek bio oko nas
I danas si rob kredita kojeg vracas, hrane koje kupujes, snova kojima tezis ...isto kao u rimsko doba kad si morao radit samo za hranu ...sve je to isto danas samo humanije


ne slusaj medije..ti ljudi tamo rade za placu ..i pojma nemaju o cemu pisu ..samo se trude biti zanimljivi i citani ..nista vise

istina je da zbog globalizacije odnosno tehnoloskog napretka , zapad mora prilagodit svoj stanadrd ...

kako ce biti u buducnosti ?...
mislim da ce u buducnosti cijeli svijet imat isti standard ..

zato uzivaj danas...sutra uvijek moze biti gore !
Najprije bilo bi pametno da se DANAS pobrinemo da nam sutra bude bolje a ne da zabijamo glavu u pijesak. Jer bolje sutra nam nitko neće ostaviti na pladnju, jer nije NITKO ni prošlim generacijama. Bilo bi možda i OK da kažeš ovaj sustav je super, i staneš argumentima iza njega, međutim biti svjestan da ne valja a ne raditi ništa znači biti jednostavno GLUP. Možeš se makar obrazovati, čitati, tražiti alternativu...ž
Ne slažem se također da je današnji predatorski sustav donio mnogo toga dobrog. Suma sumarum ewo kad uđeš u dućan imaš brdo smeća, imaš 500 proizvođača koji rade 500 varijacija istog ili sličnog proizvoda da bi se nekih 250000 budala koji će to kupiti osjećala posebnim i ljudima sa istančanim izborom. I ok ekonomija šljaka na takvim principima, jer gdje bi radili svi ti ljudi ako ne trošili vrijeme za izmišljanje tople vode i načina kako to masno naplatiti. Pa imaš farmaceutsku industriju koja je od humane svrhe dosegla razinu monstruma. Što više tableta gutamo to smo bolesniji, međutim to šljaka, vrti se lova i budale se imaju za što školovati i gdje raditi. Okruži očima oko sebe pa ćeš vidjeti da za sve vrijede ista pravila, imamo kao sve ali onog najbitnijeg nam nedostaje... što je sa fizičkim zdravljem (zdrava hrana i okoliš) i psihičkim zdravljem (stres), što je sa sigurnošću kao recimo zdravstvena skrb bez iznimke, mirovinsko osiguranje, pravo na rad i plaću za dostojan život, javna dobra svih oblika od fakulteta u smislu besplatnog obrazovanja do prijevoza? Čitaj NEMA. A zašto nema, jer se mora UZETI da bi se moglo naplatiti. Pa vodu kupujemo po cijeni 1000 puta većoj od one iz pipe, a potpuno ista voda, tko je tu lud? Sistem se ukvasio, smrdi, ali svi smo u istoj sobi pa ne ćutimo smrad, jednostavno smo se naviknuli, katastrofa..
I ne možeš govoriti da je oduvijek tako bilo, jer nikad, čitaj NIKAD nije postojao sustav koji je ljudima garantirao besplatno školstvo, zdravstvo i penziju, skrb za najnemoćnije, brigu za invalide, samo u 20 stoljeću i nikad prije toga. I neće biti jer nema para, ali zato imamo otvorene granice, bez ikakve regulative pa standard bježi tamo gdje ide lova. Ali da smo prije 30 godina rekli jebeš kineze i njihovu škart robu, mi smo radili i zaradili ovakav standard i moramo ga zadržati drugačije bi bilo. Pa sad eto nam globalizacije, mi propadamo brzinom munje, kinezi crnče za siću ali ima ih toliko da nikada neće imati visoki standard, Afrika gladuje dok Kini i Indiji ne krene lagano preuzimati štafetu, sve ide u kurac samo se bogati kupaju u šampanjcu... Sutra će se zaratiti jer ne ratuju ljudi što su gladni već poradi nepravde...
radical change is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.12.2012., 22:40   #9
Quote:
boomer5999 kaže: Pogledaj post
Možda se vlasnici kapitala širom planeta urazume, smiluju te svoj imetak nekako ulože u radna mjesta i tako podijele s velikim brojem ljudi. Ako je kompanija zdrava i pruža mogućnost rada i zarade pod fer uvijetima zaposlenicima (kao DM) zapravo i nije bitno tko je vlasnik. Pravo na profit vlasnika je prirodan jer vlasnik je izvršio ulaganje svog novca kupovinom i razvojem firme. Ipak, pravedno bi bilo kad bi zaposlenici grupno imali nekakav utjecaj na odlučivanje u kompaniji. Sindikati i sindikalni vođe barem kod nas posebno u privatnom sektoruvrlo slabo zastupaju interese članova.
Ne slažem se, vlasniku je osnovni motiv profit a ne humanitarni rad. Uzrok trenutne krize je u nereguliranoj gladi za ekstra velikim profitom bez da se svjesno savjesno sagledaju posljedice. Kriza bankarskog sektora prelila se na cjelokupno gospodarstvo i sada svi ispaštamo zbog šačice megalomana i prevaranata. Gazdi je radnik nužno zlo i to treba prihvatiti, te izregulirati poslovanje i poreze na dobit.
Drugo, privatno vlasništvo nije prirodna stvar, isto kao što nije prirodna stvar da ja kupim rijeku Savu i Zagrebu zatvorim pipu. Razmisli malo koliko logike ima u tome da ja posjedujem pola države za svog životnog vijeka kao jedan Todorić recimo? Što je on superčovjek pa zaslužuje za sebe prigrabiti milijune a radnicima dati kikiriki. Radnici tvore tvrtku, radnici obavljaju poslove od čistačice do izvršnog direktora i bez tih ljudi ne bi bilo ni Todorića. Dakle ima mnogo jer sustav trenutno podržava takav princip poslovanja, koji je u suštini nehuman i nepravedan. I svi se mi nadamo jednog dana postati Todorić ali kurac statistika je neumoljiva, Todorić je jedan a nas je 4 milijona. Ogromna dobit traži veliku kontrolu, veliko oporezivanje i veliku odgovornost prema radnicima i državi. Jer kažem država (zakoni i resursi), rad te sposobnosti radnika, i zakidanje na nadnicama za vlastiti profit razlog je što netko ima preverzno bogatstvo. Pošto je kriza, bogatstvo treba oporezovati do maksimuma i poslodavce dovesti pred zid, zakonima omogućiti fleksibilnost poslovanja ali teret krize mora platiti onaj koji ima daleko više od ostalih... Budućnost istina vidim u direktnoj demokraciji na razini radnici-rukovodstvo po svim pitanjima..
radical change is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2012., 09:13   #10
Quote:
radical change kaže: Pogledaj post
Ne slažem se, vlasniku je osnovni motiv profit a ne humanitarni rad. Uzrok trenutne krize je u nereguliranoj gladi za ekstra velikim profitom ... Pošto je kriza, bogatstvo treba oporezovati do maksimuma i poslodavce dovesti pred zid, ...
To s porezima je u hr i EU već napravljeno, i kao posljedicu takvih poreza imaš propadanje gospodarstva. Ako ti je cilj uništavanje gospodarstva, onda ćeš to s porezima lako učiniti, kao što su to učinili u EU. Problem je jedino što s propadanjem gospodarstva propadaju i radna mjesta i plaće, što izaziva nezadovoljstvo u narodu. Narod želi dobra radna mjesta i dobre plaće, a uvjet za to je gospodarstvo koje dobro napreduje.

U uvjetima visoke državne potrošnje za što je porezno opterećenje podignuto na previsoku razinu, i mnogobrojnih propisa koji na sve moguće načine organičavaju mogućnosti poslovanja, gospodarstvo propada, a za njim propada i sve ostalo.

Jedini način za porast standarda stanovništva je rast gospodarstva, za što treba osigurati uvjete - optimalnu razinu poreznog opterećenja za željeni postotak rasta i druge optimalne uvjete poslovanja.
LLSkylights is online now  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2012., 10:51   #11
Quote:
radical change kaže: Pogledaj post
...vlasniku je osnovni motiv profit a ne humanitarni rad.
Naravno, kao i Tebi i meni u sličnoj poziciji.
Radi se o tome da li se u zemljama atraktivnim za ulaganja isplaćuju fer plaće ljudima za obavljen posao? Ako to nije tako možda se može govoriti o robi proizvedenoj pod nekakvim dampinškim uvjetima. Zamisli diktatora koji bi neku grupaciju nepodobnih prisilio neka nešto proizvode badava ili će ih posmicati. Na cijeni robe ne piše način na koji je proizvedena.

Drugo, nije li problem nekontroliran utjecaj kapitala - banaka i kompanija - na oblikovanje društva u globaliziranom svijetu bez granica?

Kao običan mali forumaš mislim kako treba na neki način limitirati siromaštvo a isto tako i kontrolirati bogatstvo, tj. kapital. Ako se povećaju porezi kapital bježi u krajeve gdje je nema poreza.

Nema li nad kapitalom kontrole da li zbog moći vlasnika kapitala i prednosti koju im daje posjedovanje kapitala neće uvijek doći do preraspodjele imovine na štetu većine?
Tako novo-stečen kapital ne mora biti korišten za razvoj privatizirane nacionalne ekonomije koja bi nudila radna mjesta. Scenario koji bi rezultirao zamjenom neefikasnih državnih firmi efikasnima privatnim uz povećanje broja radnih mjesta imao bi smisla.
No, dokumentarci navode moto globalnih kompanija u ovom primjeru: "maksimalan profit, odmah, pod svaku cijenu". Teško kako novopečeni moćnici misle drugačije.
Gdje je uopće sjedište globalnih kompanija? Teško je reći, možda ih ima više na više kontinenata. Ili su registrirane u poreznim rajevima gdje uopće ne plaćaju porez na dobit. Spominjali su kako ih države čak ne mogu niti oporezovati (vjerojatno misli se na dobit).

Kod nas godinama narod priča o ukradenim tvrtkama. Nešto je bilo presuda zbog malverzacija no kako to da država može malo toga dokazati? Pitanje koliko je to netko i želio, ali osobno mislim neprijateljsko preuzimanje s ciljem gašenja firme zbog osobne dobiti, pod zakonitim uvijetima, nije nešto što spada izvan zakona.
Nisu li nekontrolirani tokovi kapitala (porijeklo kapitala nije bilo bitno) i kratkoročni interesi ulagača zapravo ubrzali nestanak proizvodnog sektora kod nas?

Neki od novih vlasnika postali su to i pomoću privilegiranih kredita.
Kako se netko tko je živio u socijalizmu gdje je bilo bogatih, ali baš ne milijunaša, pojavljuje nekoliko godina nakon propasti socijalizma s kapitalom dostatnim za kupnju tvrtke koju su stvarale stotine radnika cijeli radni vijek?
Mnogo tvrtki privatizacijom nije dobilo nego je izgubilo. Ne ulazim u to da li je takav pristup najbolji izbor jer "inače bi ionako sve propalo" (Škegro).

Jasno, pitanje je zašto nismo atraktivni za ulagače? Dok se kapital selio sa zapada na zemlje izašle iz Varšavskog saveza ovdje se ukazao Milošević...
Najednostavniji "recept" kako privući ulagače: prepoloviti plaće u korist vlasnika kompanija i iako gladni i bosi postat ćemo atraktivna destinacija za ulaganja. Šalim se, to je samo dio problema. Ili je ovo zapravo ozbiljna dilema?

Nemam ideju kako postići kontrolu nad kapitalom, kako je u Švedskoj?
Prema radiju u Belgiji napr. svi koji zarađuju više od milijun eura godišnje uopće ne plaćaju porez.

Quote:
radical change kaže: Pogledaj post
...privatno vlasništvo nije prirodna stvar, isto kao što nije prirodna stvar da ja kupim rijeku Savu i Zagrebu zatvorim pipu. Razmisli malo koliko logike ima u tome da ja posjedujem pola države za svog životnog vijeka...
Mislim kako nema prirodnije stvari nego što je privatno vlasništvo ali ne u ovom obliku koji opisuješ. Da, društvena dobra kao vode, šume i pojas uz more ne bi trebala biti u vlasništvu pojedinaca.
Nije li primjer nikakve kontrole nad kapitalom posjedovanje pola ili nekoliko država dok većina nema radno mjesto niti dom? Monopol te moć koju takvi pojednici mogu koristiti također može raditi protiv demokratskog ustroja društva.

No, o čemu mi pričamo? Karte su davno podijeljene. Nadam se kako je prosvjećena elita (mislim na EU elitu) mudrija od nas samih te može pronaći neko rješenje koji sami ne vidimo ili na njega nismo spremni. Jasno, pod uvjetom da se u međuvremenu EU ne raspadne.
boomer5999 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2012., 12:00   #12
Quote:
Skylights kaže: Pogledaj post
To s porezima je u hr i EU već napravljeno, i kao posljedicu takvih poreza imaš propadanje gospodarstva. Ako ti je cilj uništavanje gospodarstva, onda ćeš to s porezima lako učiniti, kao što su to učinili u EU. Problem je jedino što s propadanjem gospodarstva propadaju i radna mjesta i plaće, što izaziva nezadovoljstvo u narodu. Narod želi dobra radna mjesta i dobre plaće, a uvjet za to je gospodarstvo koje dobro napreduje.

U uvjetima visoke državne potrošnje za što je porezno opterećenje podignuto na previsoku razinu, i mnogobrojnih propisa koji na sve moguće načine organičavaju mogućnosti poslovanja, gospodarstvo propada, a za njim propada i sve ostalo.

Jedini način za porast standarda stanovništva je rast gospodarstva, za što treba osigurati uvjete - optimalnu razinu poreznog opterećenja za željeni postotak rasta i druge optimalne uvjete poslovanja.

Gospodarstvo propada jer EU ima visoki standard, Kina i Indija rade za siću a kapital nesmetano skače sa jednog mjesta na drugo koristeći nedostatke prvih i prednosti drugih. Što je sa carinama na strane proizvode? Pa u samoj EU na primjeru poticaja i carina lome se koplja jer jedni mogu živjeti a drugi ne mogu jer nisu konkurentni. Bez carina ne možeš štititi ni stimulirati vlastito gospodarstvo. Ako pustiš da se kapital nesmetano seli na drugi kraj svijeta ti sutra nećeš imati što jesti i gdje raditi. Ne možeš biti konkurentan jednoj Kini, Indiji, Africi, pa ti ljudi rade za siću, pa ako ćeš se netjecati s njima ne presoatje ti ništa drugo nego da kažeš svojim ljudima: slušajte, plaće idu dolje 50 posto, porezi idu dolje, ukidaju se sve beneficije i od sutra živite kao mali kinezi, to tako NE IDE. Europa je otišla u klinac jer je mislila de će prodavati pamet Kinezima, ali kinezi nisu glup narod. Kapitalisti su pobrali vrhnje i ćao đaci. A zašto se to dogodilo? Jer 70ih nije bilo više rasta, kapitalizam se iscrpio jer kapitalizam počiva na izrabljivanju drugih negdje tamo daleko da bi se bogatstvo unijelo u svoju državu. Resursi su ograničeni pa je i kapitalizam kao takav došao u krizu. 70ih je to bio jedini put za PRIVIDNO osiguranje rasta, put koji nas je odveo u propast. Prihvatiti da jedna EU mora pasti na razinu Kine jer danas kapitalisti (banke, korporacije) povlače konce i furaju ovaj kvazikapitalistički model nema smisla, to je za mene porazno kao i kapitalizam sam po sebi... I još da kažem , narod ne želi rast, to je nametnuta ideologija od strane zapada kojemu je rast imperativ. Ljudi ne žele tonu jeftinog i neupotrebljivog smeća oko sebe, zagađen zrak i vodu i nesiguran život. Ljudi žele normalan posao i normalnu plaću za ugodan život za sebe i svoju djecu..
radical change is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2012., 15:08   #13
Quote:
radical change kaže: Pogledaj post
Gospodarstvo propada jer EU ima visoki standard,
Pretpostavljam da pod standardom misliš da radnici primaju visoke plaće. Plaće jesu jedna od nekoliko desetaka varijabli koje ima utjecaj na gospodarstvo, no još nije baš naročito precizno utvrđeno kakav je taj utjecaj. Plaće koje se potroše potiču gospodarstvo, ostatak koji se ulaže u banke ima utjecaj na ponudu kredita za gospodarstvo, ili se višak izravnije ulaže u gospodarstvo putem kupovine udjela u dioničkim društvima, baš kao što kapitalist ostatak svoje dobiti ulaže u potrošnju, banke, dionice ili ulaganje u vlastite firme.
Još nigdje nisam uspio uočiti da visoke plaće imaju loš utjecaj na kretanja u gospodarstvu.
Propadanje gospodarstva s velikim postotkom vjerojatnosti je moguće povezati s razinom ukupnog poreznog opterećenja ako ostali faktori koji također imaju utjecaj nisu katastrofalno loši (na primjer, visoka razina korupcije, katastrofalno loši zakoni i apsurdno loša organizacija uprave). Porezi su samo najvažniji pojedinačni faktor, no veliki postotak utjecaja ima i zbroj svih drugih činitelja zajedno.

Quote:
Što je sa carinama na strane proizvode?
Da, carine su jedan od alata na raspolaganju za regulaciju ravnoteže bilance vanjske trgovine. Ne nužno najbolji alat, jer već situacija u kojoj moraš posezati za carinama upućuje na druge dublje unutarnje probleme koji ograničavaju gospodarski razvoj.

Quote:
Ne možeš biti konkurentan jednoj Kini, Indiji, Africi, pa ti ljudi rade za siću,
Afrika uopće nije konkurentna. Indija ima 168 milijardi USD veći uvoz nego izvoz, dakle još mora poraditi na jačanju izvoza da bi održala ravnotežu i stabilnost ekonomije.

Plaće se vraćaju natrag gospodarstvu. To jednako važi i za Kinu koja sada najveći prostor za daljnje povećanje gospodarstva ima u povećanju potrošnje vlastitog stanovništva, jer velika neravnoteža u vanjskoj trgovini s drugim zemljama neće biti još dugo održiva, a i sada je već svedena na oko 300 milijardi USD, tek nešto više od bitno manje Njemačke.
Najveća bitna razlika između Kine i EU je velika razlika u ukupnom poreznom opterećenju, a jedna od važnijih posljedica te velike razlike je i bitna razlika u razini ukupnih investicija koja je u EU relativno niskih oko 18.5%, a u Kini iznad 42%.

Quote:
kapitalizam se iscrpio
Ne vidim kako bi se kapitalizam (gospodarstvo) ikada mogao iscrpiti, no uvijek ga se može ograničiti kroz poreze i druge utjecaje, smanjiti mu postotak rasta ili ga toliko pritisnuti da počne propadati. To je ono što se je dogodilo u EU kroz previsoke poreze i gomile ograničavajućih propisa.

Quote:
Resursi su ograničeni pa je i kapitalizam kao takav došao u krizu. ... , narod ne želi rast, to je nametnuta ideologija od strane zapada kojemu je rast imperativ. Ljudi ne žele tonu jeftinog i neupotrebljivog smeća oko sebe, zagađen zrak i vodu i nesiguran život. Ljudi žele normalan posao i normalnu plaću za ugodan život za sebe i svoju djecu..
Tu više vidim problem porasta stanovništva. Problemi s resursima, zagađenjem i slično moraju se regulirati kroz zakone i državnu upravu. Razvoj je moguć i bez dodatnog zagađenja. Zagađenje uostalom košta pa u pravilu nije gospodarski opravdano.
LLSkylights is online now  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2012., 17:00   #14
Quote:
radical change kaže: Pogledaj post
Gospodarstvo propada jer EU ima visoki standard, Kina i Indija rade za siću a kapital nesmetano skače sa jednog mjesta na drugo koristeći nedostatke prvih i prednosti drugih. Što je sa carinama na strane proizvode? Pa u samoj EU na primjeru poticaja i carina lome se koplja jer jedni mogu živjeti a drugi ne mogu jer nisu konkurentni. Bez carina ne možeš štititi ni stimulirati vlastito gospodarstvo. Ako pustiš da se kapital nesmetano seli na drugi kraj svijeta ti sutra nećeš imati što jesti i gdje raditi. Ne možeš biti konkurentan jednoj Kini, Indiji, Africi, pa ti ljudi rade za siću, pa ako ćeš se netjecati s njima ne presoatje ti ništa drugo nego da kažeš svojim ljudima: slušajte, plaće idu dolje 50 posto, porezi idu dolje, ukidaju se sve beneficije i od sutra živite kao mali kinezi, to tako NE IDE. Europa je otišla u klinac jer je mislila de će prodavati pamet Kinezima, ali kinezi nisu glup narod. Kapitalisti su pobrali vrhnje i ćao đaci. A zašto se to dogodilo? Jer 70ih nije bilo više rasta, kapitalizam se iscrpio jer kapitalizam počiva na izrabljivanju drugih negdje tamo daleko da bi se bogatstvo unijelo u svoju državu. Resursi su ograničeni pa je i kapitalizam kao takav došao u krizu.
Točno Europa je stoljećima izrabljivala svoje kolonije po cijelom svijetu. A onda im je dala samostalnost i počela ih još više ekonomski iskorištavati No, svemu dođe kraj. Zapravo, ne bi rekao da ekonomski tonemo nego da dolazimo na našu realnu razinu. Neki su mislili da će Kinezi i Indijci zauvijek biti neuki i raditi za $50 dolara mjesečno dok će ljudi u Europi glumiti menadžere, mešetariti, studirati bezvezne i beskorisne fakultete i primati $5000 dolara mjesečno. Po kojoj to logici, u današnjem globaliziranom svijetu netko može raditi za $50 a neko za $5000 dolara ? S time da ovaj za $50 vjerojatno i više radi.
gFlores is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2012., 17:26   #15
Quote:
gFlores kaže: Pogledaj post
Po kojoj to logici, u današnjem globaliziranom svijetu netko može raditi za $50 a neko za $5000 dolara ? S time da ovaj za $50 vjerojatno i više radi.
Po logici povjerenja potrošača. Majicu što će je onaj u Indiji napraviti za 50$ nitko je neće kupiti za recimo više od 2$ ali ako na tu istu majicu menađer, mešetar...koji radi za 5000$ nalijepi brand etiketu može ju prodati za 100$
__________________
I don't spend a nickel, if I can help it, unless it somehow profits my mileage account ... The miles are the goal.
neno1966 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2012., 19:22   #16
Quote:
Skylights kaže: Pogledaj post
Gdje se to događa maksimalan rast gospodarstva. Daj nekoliko primjera.
Ovo sam pretpostavio, Friedmana veličaju kao jednog od najvećih ekonomista 20. stoljeća, zar ne? Citirat ću "dBase"-a: "radi se o sustavu koji je sa darvinisticke strane najefikasniji i drustvo u cijenlini gura naprijed ...". Friedmanov sin je anarhokapitalist ,tj. pristalica filozofije koja "zagovara ukidanje države u korist individualnog suvereniteta u slobodnom tržištu." http://hr.wikipedia.org/wiki/Anarhokapitalizam
Demonski mi zvuče ideje po kojoj se individualni suverenitet mjeri slobodom posjedovanja dok način stjecanja ne podliježe kritici i moralnim vrijednostima. U ovaj način razmišljanja odlično se uklapa mafijaška pozornica u SAD-u a i politika globalističkih kompanija u nerazvijenim zemljama jer ako tamo krše neke moralne ili druge zakone ne krše nikakav zakon u SAD-u.

Kakvi mogu biti plodovi filozofije koja garantira neograničenu slobodu jakima s tendencijom daljnjeg bogaćenja? Ne svodi li to zajednicu na ponašanje čopora (prirodnom selekcijom jači opstaju)?
Zašto bi društvo uopće trebalo brinuti o invalidima ili nezaposlenima? Ako jesi konkurentan za radno mjesto živjeti ćeš (egzistencija) - ako ne društvu i nisi potreban te nestani. Podsjećam Hitler je na drastičan način po sličnom razmišljanju eutanizirao invalide a pred slom mislio je kako njemački narod i nije zavrijedio preživjevjeti jer nije uspio ostvariti njegove zamisli. Koji bahati glupan!

Što bi zaustavilo nekog s elitističkim razmišljanjem bez skrupula u namjeri da se domogne moći i vlasti bez ograničenja ukoliko mu potencijali to omogućuju? Mogao bi zaključiti kako ionako mora ispuniti "svoju povijesnu misiju". Nije li akumulirano bogatstvo alat kojim se, pokraj institucija demokratski izabiranih vlasti, u stvarnosti provodi vlastita politika zbog osobne koristi?

Quote:
Skylights kaže: Pogledaj post
Liberalizam i totalitarizam. Kakve to ima veze jedno s drugim.
Ako liberalizam bez kontrole dovodi do koncentracije kapitala i monopola, ne nameću li takvi centri moći ucjene državama i narodima kojima je potreban kapital uvjetovanu gospodarsku politike (u korist istih centara moći)?
Nije li prodaja i prelazak državne imovine u ruke globalnih kompanija koje se teško mogu kontrolirati gubitak suvereniteta u vođenju ekonomske ili socijalne politike u vlastitoj državi?
Postoji li politička neovisnost ako ne postoji ekonomska neovisnost?

Posljedice napr. privatizacije zdravstva mogu biti manji troškovi ali i smanjivanje broja zaposlenih dok kvaliteta usluge ne mora nužno postati bolja. Treba li nam to dok se ne zbrine višak istisnutih ljudi? Što ako svi mi sutra u vlastitoj zemlji postanemo višak?
Da li bi pod isključivo materijalističkim kriterijima zdravstvo i dalje ostalo dostupno svima (barem na papiru jer prava i ovako postaju sve manja)?
Jesmo li za privatizirano zdravstvo visokog nivoa koje je dostupno samo bogatoj manjini?

Quote:
Skylights kaže: Pogledaj post
Kakav je to neoliberalizam koji čini sve da bi kapitalizam napredovao a posljedice su propadanje kapitalizma i gospodarstva.


Quote:
Skylights kaže: Pogledaj post
Tvoja mala plaća je posljedica lošeg stanja u gospodarstvu, a loše stanje u gospodarstvu je posljedica loših uvjeta poslovanja u zemlji i okruženju. Tu se radi o zakonskim i organizacijskim uvjetima u zemlji, i naravno o visini poreznog opterećenja, ne samo kapitalista nego i najsiromašnijih slojeva, jer visoki pdv prvenstveno najviše udara baš najsiromašniji sloj, a posredno loše djeluje i na rezultate poslovanja.
Bravo, ovo si lijepo i objektivno napisao.

Je li postavljanje profita kao jedinog cilja i mjerila vrijednosti u društvu može oblikovati humano i pravedno društvo ili se radi o doktrini elite smišljenoj s ciljem ekonomskog porobljavanja ostatka svijeta pod krinkom izvoza demokracije i slobodnog tržišta pod svaku cijenu?
Ne znam, samo sam tehničar zaposlen u realnom sektoru ali znam kako je lako zagovarati ideje koje pomažu ostvarivanju vlastitih interesa!

Svakodnevnica mi djeluje sve lošije i lošije.
Stvarno, osim najbogatijih hvali li uopće tko liberalizam?
boomer5999 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2012., 19:23   #17
Hvala adminu na premještanje posta iz neaktivnog foruma na novi topic.
boomer5999 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2012., 08:40   #18
Quote:
boomer5999 kaže: Pogledaj post
...Friedmana veličaju kao ...
Kakvi mogu biti plodovi filozofije koja ...Što bi zaustavilo nekog s elitističkim razmišljanjem bez skrupula ....
Ideje teoretičara mogu izgledati jako lijepo na papiru, no uvijek se konačna istina najbolje vidi is rezultata u praksi.

Briga me što je bilo koji teoretičar i nobelovac rekao. Dobar sustav prepoznajem prema dobrim rezultatima. Kakva je ekonomska situacija i trendovi u državi, i kakve uvjete rada i života imaju građani. Ako je oboje dobro, onda je to dobar sustav. Ako nije dobro, onda me taj sustav ne zanima.

Quote:
Ako liberalizam bez kontrole dovodi do koncentracije kapitala i monopola, ne nameću li takvi centri moći ucjene državama i narodima
Ne znam državu bez kontrole koja dobro funkcionira. Ekonomski najuspješnije države imaju vrlo kvalitetnu zakonsku regulaciju i organizaciju uprave. Kvalitetna regulacija znači da zakonski sprečavaš štetne pojave (zagađenje, korupciju, pranje novca, itd) a istovremeno ostavljaš najveću slobodu za normalno poslovanje.

Quote:
Jesmo li za privatizirano zdravstvo visokog nivoa koje je dostupno samo bogatoj manjini?
Prema rezultatima u praksi, nema razloga sprečavati privatno zdravstvo koje je bogatiji sloj spreman platiti da bi dobio bolju uslugu. Bitno je da osnovni zdravstveni sustav dobro funkcionira i daje dobre rezultate. Galama na privatni zdravstveni sustav u pravilu dolazi iz zemalja u kojima osnovni zdravstveni sustav ne funkcionira dovoljno dobro i tu su prigovori opravdani.

Quote:
Je li postavljanje profita kao jedinog cilja i mjerila vrijednosti u društvu može oblikovati humano i pravedno društvo ili se radi o doktrini elite
Nema razloga da profit bude jedini cilj i mjerilo vrijednosti. Ima i drugih važnih prioriteta. No naravno da nitko ne ulazi u poslovanje sa željom da mu firma posluje bez profita. To je pokretač ekonomskog razvoja, što je osnova za većinu drugih društvenih aktivnosti koje ovise o gospodarskim rezultatima. Pri tome je nebitno radi li se o firmi u društvenom ili privatnom vlasništvu. Firma koja ne posluje s profitom nego ostvaruje gubitak postaje teret i slabi društvo. Profit je nužan za daljnji razvoj.
LLSkylights is online now  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2012., 10:00   #19
Po tvom načinu pisanja djeluje mi kako se više razumiješ u problematiku nego ja.

Usluge privatnih tdravstvenih ustanova mislim kako smo svi ponekad koristili kad ne možemo doći na red u bolnici te ako imamo iznos potreban za uslugu.
Da li je to ono čime bi se kapital zadovoljio? Ne želi li cijelu tortu a ne samo dio kolača? Ishod može ovisiti o tome koliko pojedino društvo ima javnog novca te kakvo je političko raspoloženje.

Da li su liberalne tendencije kao ukidanje kontrole od strane države, slobodan protok kapitala, pojačana privatizacija i drugo silom nametnute od strane interesnih grupa kojima razvoj događaja ide u prilog ili se radi o općeprihvaćenom ekonomskom modelu koji bi dugoročno trebao dovesti do procvata ekonomije, društva te boljem životu ljudi?

Da li se radi o podvaljenom nepromišljenom eksperimentu iza kojeg stoji bahatost elite koja ga je osmislila i pohlepa bogatih koji ga podržavaju?

Teška pitanja, zna li netko nešto o tome?
boomer5999 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2012., 10:05   #20
Quote:
boomer5999 kaže: Pogledaj post
Nisu li istaknuti političari napr. Valentić, Škegro, Radić, Mudrinić, potiho, bez informiranja većine progurali sustav u interesu njihovih sponzora, njima i ostaloj eliti na korist a na štetu većine koja će zbog posljedica ovakve politike malo po malo ostati bez svih prava naslijeđenih iz socijalizma?
Pa kakav je to onda "neoliberalizam" ako su te njuške odlučivale o ekonomskoj sudbini ostalih građana? Jesi ti mogao, ili tvoj ćaća, kupit Jadrankamen za kunu ili ga je kupio tenisač koji poznaje njuške? I onda ti je želja uzeti još više slobode od građana i dati tim njuškama da još više odlučuju. Jer treba regulirat i kolektivizirat.

Ne zaboravi da i ti i slobodnjaci imate iste protivnike, samo što ih oni vide a ti ne. Jer si popušio propagandu.
__________________
"U životu sam mnogo novca potrošio na alkohol, lijepe žene i brze automobile. Ostatak sam spiskao." George Best
maq is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 00:08.