Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 06.01.2014., 01:20   #1201
1910. je među zemljoposjednicima u BiH bilo 12 550 muslimana, 1 393 pravoslavna kršćanina i 725 katolika. Među kmetovima ili zakupcima bilo je 74 779 pravoslavnih kršćana, 29 897 katolika te 6 314 muslimana. Muslimani su bili najmanje pismeni i najviše nazadni, a u vlasništvu su imali najviše zemlje i kmetova. Računa se da su u procesu otkupljivanja kmetova do Prvoga svjetskog rata participirala 922 islamska feudalca (82.61%), 144 istočnokršćanska (12.89%) i 36 katoličkih (3.22%) zemljoposjednika. Do 1918. ostalo je oko 100 000 kmetovskih obitelji.

Odredbom Zemaljske vlade 4. listopada 1907. za jezik je uveden službeni naziv "srpskohrvatski", a ukinut je naziv bosanski jezik, čime je austrougarska politika definitivno napustila politiku bošnjaštva koja nije imala podršku ni begovata ni čaršije. U siječnju 1909. Mešićev MNS obratio se Zemaljskoj vladi predloživši između ostalog da se u "unutarnjem i vanjskom saobraćaju svih državnih ureda uvede službeni jezik hrvatski". Traljić iznosi podatak da je 1907. arabicom tiskano osam knjiga vjeronaučkog sadržaja. Sljedeće tri godine tiskano je još 20 vjerskih knjiga u više od 50 000 primjeraka. Arabicom je tiskano ukupno 40 knjiga pa je zahvaljujući Čauševiću tiskano oko 500 000 primjeraka raznih publikacija. Uzimajući u obzir poznavanje arabice, pismenost je među muslimanima bila nešto veća.

Prema podacima iz 1942. 52.5% stanovnika NDH bilo je pismeno, a najmanje pismenih bilo je u Bosni. Pliva-Rama imala je najmanje, 19.45% pismenih. Ostale četiri bosanske velike župe također su imale manje od 30% pismenih. U NDH su živjela 732 muslimana s akademskom spremom, što je u odnosu na ukupan broj muslimana činilo 0.01% obrazovanih. Islamska inteligencija NDH 1941. godine: 255 pravnika, 126 profesora, 50 bogoslova, 92 inženjera, 71 liječnik, 31 ekonomist-komercijalist, po 21 veterinar i apotekar, 1 matematičar, 64 vojna časnika. Dvije prestižne institucije vjerskog obrazovanja Hrvata muslimana u NDH bile su Gazi-Husrevbegova medresa i Šerijatsko-sudačka škola u Sarajevu. Nastavni program Gazi-Husrevbegove medrese 1920. godine činili su predmeti turski jezik, matematika, fizika, kemija, povijest i higijena. Prema vakufskoj evidenciji škola je početno upisala 24 studenta, a 1933. u prva dva tečaja bilo je upisano oko 160 učenika. Tijekom ožujka i travnja 1941. Pravni i Filozofski fakultet u Zagrebu odobrili su upis učenicima Gazi-Husrevbegove medrese uz dopunsko polaganje latinskog jezika.

U sarajevskoj Šerijatsko-sudačkoj školi osim vjerskih predmeta zastupljeni su bili i osnova europskog pravnog sustava i ustroj sudova i uprave u BiH, srpsko-hrvatski jezik, matematika, povijest i zemljopis. Do 1937. godine u školi je diplomiralo 370 studenata od kojih su mnogi preuzeli visoke društvene funkcije: 2 ministra, 2 narodna poslanika, 1 državni savjetnik, 7 članova ulema medžlisa, 3 muftije, 23 suca, 19 nastavnika, 223 šerijatska suca, 10 upravnih činovnika, 4 odvjetnika itd. Do 1925. i onda opet od 1938. učenici ove škole mogli su poći studirati u Zagreb. Prethodno su morali položiti ispit iz latinskog i hrvatskog jezika, domaće povijesti i filozofske propedeutike. Obrazovni program škole u NDH obuhvaćao je orijentalne jezike, tumačenje Kurana, šerijatsko pravo, osnove europskoga prava, povijest islama, povijest BiH, turski jezik, zemljopis, europske jezike i matematiku. Kapacitet škole bio je oko 35 studenata godišnje, ali se u razdoblju NDH prepolovio, 1942. godine u školi je bilo 16 studenata.

Ministarstvu bogoštovlja i nastave NDH zagrebački akademski krugovi iznijeli su ideju osnivanja sarajevskog sveučilišta koje bi nosilo naziv "Sveučilište Dr. Ante Pavelića". U lipnju 1941. Mili Budaku upućen je zahtjev za osnivanje medicinskog fakulteta, jer je u Zagrebu tada bilo 96 studenata medicine iz BiH. Sarajevo je imalo najveću bolnicu u državi, a fakultet bi imao prilike istraživati endemijski sifilis (kojim je bilo zaraženo 10% pučanstva) te se posvetiti suptropskim i egzotičnim bolestima. Dalje se predlaže ambiciozan plan osnivanja sarajevskog sveučilišta unutar kojeg bi djelovao Šeriatsko-teološki fakultet te Orijentalistički fakultet s katedrama za turski, arapski, albanski, proučavanje židovskih pitanja, islamsku znanost i kulturnu historiju i etnologiju i antropologiju.
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.01.2014., 22:28   #1202
Quote:
sunshinestar kaže: Pogledaj post
Ako taj bosanski jezik priznaje sve govorne varijante; tj sve dijalektalno-reginalne varijante u BIH, onda slobodno možemo reći da Hrvati i Srbi u BiH govore bosanskim jezikom. Isto tako onda ne mopžemo reći da je bosanski jezik jezik Bošnjaka, niti možemo reći da je bosanski samo jedan od tri jezika koji se govore u BiH, niti možemo bosanski nazivati bošnjačkim jezikom.

Ako istovremeno govori BiH Hrvata spadaju u Hrvatski književnik jezik, a govori BiH Srba u srpski književni jezik, onda doista ne da su hrvatski, bosanski i srpski različite varijante istog jezika, nego se radi i istom i nedjeljivom jeziku.
Kolega, lingvistička slike Bosne i Hercegovine oduvijek je rušila jezičku sliku Beograda i Zagreba o jasnoj podjeli jezika na srpski i hrvatski. U ovoj zemlji i dalje dolazi do potpunog stapanja tzv. srpske i hrvatske norme pa spiker na TV-u koji se jadan pomučio da govori hrvatskim standardom serbez upotrijebi riječ "zvaničan" koja ne postoji u hrvatskom standardu. Stoga je suludo i antilingvistički etnički dijeliti vokabular u situaciji u kojoj su različiti narodi stoljećima živjeli jedan pored drugoga i dijelili jezičko nasljeđe. Ko i kako danas može reći da je "cesta" kroatizam, a "put" srbizam? U BiH svoju upotrebu pronalaze obje riječi, ali i "fabrika" i "tvornica" i "dojam" i "utisak", i to nikoga ne vrijeđa. I ma kako se neki trudili da unitariziraju jezik, hrvatski jezik u BiH i srpski jezik u BiH nikad neće biti isti s onim u Hrvatskoj i Srbiji. Slično je i s bosanskim jezikom u Sandžaku koji ne može biti isti s onim u BiH. Za stvaranje različitih jezičkih varijeteta jednu od presudnih uloga igra administrativni okvir, a on je drugačiji u BiH od onoga u Srbiji i Hrvatskoj...

S druge strane, ako se pogleda upotreba standardnih jezika u BiH - oni su u medijima potpuno isprepleteni: veliki broj medija u BiH kombinira različite jezičke norme, na državnoj televiziji BHT1 izmjenjuju se (barem u informativnom programu) spikeri koji slijede hrvatsku, srpsku i bosansku normu - gledaoci, znači, konzumiraju različite standardnojezičke norme i bez problema ih razumiju.

U jezičkoj praksi i dalje je po osnovu govora jako teško prepoznati nacionalnost osobe, posebno iz većih gradova. Eh, upravo zbog toga se niti Beograd niti Zagreb previše ne bave lingvističkom situacijom u BiH, već se uglavnom sve svodi na politička prepucavanja.
Mr_Black_Jack is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.01.2014., 22:44   #1203
Quote:
Mr_Black_Jack kaže: Pogledaj post
Kolega, lingvistička slike Bosne i Hercegovine oduvijek je rušila jezičku sliku Beograda i Zagreba o jasnoj podjeli jezika na srpski i hrvatski. U ovoj zemlji i dalje dolazi do potpunog stapanja tzv. srpske i hrvatske norme pa spiker na TV-u koji se jadan pomučio da govori hrvatskim standardom serbez upotrijebi riječ "zvaničan" koja ne postoji u hrvatskom standardu. Stoga je suludo i antilingvistički etnički dijeliti vokabular u situaciji u kojoj su različiti narodi stoljećima živjeli jedan pored drugoga i dijelili jezičko nasljeđe. Ko i kako danas može reći da je "cesta" kroatizam, a "put" srbizam? U BiH svoju upotrebu pronalaze obje riječi, ali i "fabrika" i "tvornica" i "dojam" i "utisak", i to nikoga ne vrijeđa. I ma kako se neki trudili da unitariziraju jezik, hrvatski jezik u BiH i srpski jezik u BiH nikad neće biti isti s onim u Hrvatskoj i Srbiji. Slično je i s bosanskim jezikom u Sandžaku koji ne može biti isti s onim u BiH. Za stvaranje različitih jezičkih varijeteta jednu od presudnih uloga igra administrativni okvir, a on je drugačiji u BiH od onoga u Srbiji i Hrvatskoj...

S druge strane, ako se pogleda upotreba standardnih jezika u BiH - oni su u medijima potpuno isprepleteni: veliki broj medija u BiH kombinira različite jezičke norme, na državnoj televiziji BHT1 izmjenjuju se (barem u informativnom programu) spikeri koji slijede hrvatsku, srpsku i bosansku normu - gledaoci, znači, konzumiraju različite standardnojezičke norme i bez problema ih razumiju.

U jezičkoj praksi i dalje je po osnovu govora jako teško prepoznati nacionalnost osobe, posebno iz većih gradova. Eh, upravo zbog toga se niti Beograd niti Zagreb previše ne bave lingvističkom situacijom u BiH, već se uglavnom sve svodi na politička prepucavanja.
Pajdo moj! Cesta i put nije istoznačno. Put je širi pojam. Zatim "Bosanski jezik" ne mogu Bošnjaci pisati. Jednostavno jezik dobija ime po narodu. To je podmukla podvala Bošnjačka. S dosta drugog se slažem što si naveo
dominik01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.01.2014., 23:11   #1204
Quote:
dominik01 kaže: Pogledaj post
Pajdo moj! Cesta i put nije istoznačno. Put je širi pojam. Zatim "Bosanski jezik" ne mogu Bošnjaci pisati. Jednostavno jezik dobija ime po narodu. To je podmukla podvala Bošnjačka. S dosta drugog se slažem što si naveo
Mislio sam o putu i cesti u značenju staze za kretanje, valjda je to jasno.

Sto puta je dosad raspravljeno da je ime jezika arbitrarna stvar i da nema pravila koje kaže da se jezik imenuje po narodu koji ga govori. Nećemo valjda sad ponovo o tome. Bošnjaci neka imenuju svoj jezik kako žele i kako im nalaže tradicija, a to je uglavnom "bosanski" (i ovo smo sto puta do sada raspravili). Na kraju, ima puno ljudi u BiH koji se ne deklariraju Bošnjacima (a nisu ni muslimani) pa opet za svoj jezik kažu da je bosanski. Kao što vjerovatno ima i osoba koje potječu iz muslimanskog kulturnog kruga, a svoj jezik nazivaju hrvatskim ili srpskim.

Povrh svega, jedna njemačka poslovica kaže: "Voljeno dijete ima puno imena", pa tako je i s jezikom u BiH - naziva ga svako kako hoće, ali veoma dobro zna da se tu ne radi o tri različita jezika. Uz to, jezička praksa mu to svakodnevno dokazuje jer ju je nemoguće etnički i politički podijeliti.
Mr_Black_Jack is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.01.2014., 23:43   #1205
Quote:
Mr_Black_Jack kaže: Pogledaj post
Mislio sam o putu i cesti u značenju staze za kretanje, valjda je to jasno.

Sto puta je dosad raspravljeno da je ime jezika arbitrarna stvar i da nema pravila koje kaže da se jezik imenuje po narodu koji ga govori. Nećemo valjda sad ponovo o tome. Bošnjaci neka imenuju svoj jezik kako žele i kako im nalaže tradicija, a to je uglavnom "bosanski" (i ovo smo sto puta do sada raspravili). Na kraju, ima puno ljudi u BiH koji se ne deklariraju Bošnjacima (a nisu ni muslimani) pa opet za svoj jezik kažu da je bosanski. Kao što vjerovatno ima i osoba koje potječu iz muslimanskog kulturnog kruga, a svoj jezik nazivaju hrvatskim ili srpskim.

Povrh svega, jedna njemačka poslovica kaže: "Voljeno dijete ima puno imena", pa tako je i s jezikom u BiH - naziva ga svako kako hoće, ali veoma dobro zna da se tu ne radi o tri različita jezika. Uz to, jezička praksa mu to svakodnevno dokazuje jer ju je nemoguće etnički i politički podijeliti.
Cesta je CESTA. I točka. To što Srbi, Bošnjaci shvatiti ne mogu...i ne čudi me. Put može biti, zemljeni, vodeni, željeznički, zračni, u nebo...to što je netko sto puta praznu slamu mlatio, njegov problem. Nema pravo Bošnjak meni reći da je bosanski; avlija, džigara, čorba, kazan, kašika i ostala sranja... bosanski jezik. Bošnjacima je bosanski jezik tradicija al' u qurtzu... Evo punu 21 godinu. Kad su si ime izabrali, mogli su po njemu i jezik, a ne u moje zadirati.
dominik01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.01.2014., 00:31   #1206
Quote:
dominik01 kaže: Pogledaj post
Cesta je CESTA. I točka. To što Srbi, Bošnjaci shvatiti ne mogu...i ne čudi me. Put može biti, zemljeni, vodeni, željeznički, zračni, u nebo...to što je netko sto puta praznu slamu mlatio, njegov problem. Nema pravo Bošnjak meni reći da je bosanski; avlija, džigara, čorba, kazan, kašika i ostala sranja... bosanski jezik. Bošnjacima je bosanski jezik tradicija al' u qurtzu... Evo punu 21 godinu. Kad su si ime izabrali, mogli su po njemu i jezik, a ne u moje zadirati.
Pričaš budalaštine. Za "avliju", "džigericu" i "kašiku" se obrati Hrvatskom institutu za jezikoslovlje i hrvatskim standardolozima koji te riječi proglašavaju nehrvatskim i koje ne možeš čuti ni pročitati ni u jednom hrvatskom mediju. Dakle, tvoje su "žlica", "juha" i "jetrica", a nikako "kašika", "čorba" i "džigara". Sorry, tako vam je grah pao kad želite etnički dijeliti jezik.

PS. Hajmo malo o tradiciji imenovanja jezika hrvatskim kod današnjih Hrvata pa ćemo vidjeti ko će izvući deblji kraj.
Mr_Black_Jack is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.01.2014., 00:52   #1207
Quote:
Mr_Black_Jack kaže: Pogledaj post
Kolega, lingvistička slike Bosne i Hercegovine oduvijek je rušila jezičku sliku Beograda i Zagreba o jasnoj podjeli jezika na srpski i hrvatski. U ovoj zemlji i dalje dolazi do potpunog stapanja tzv. srpske i hrvatske norme pa spiker na TV-u koji se jadan pomučio da govori hrvatskim standardom serbez upotrijebi riječ "zvaničan" koja ne postoji u hrvatskom standardu. Stoga je suludo i antilingvistički etnički dijeliti vokabular u situaciji u kojoj su različiti narodi stoljećima živjeli jedan pored drugoga i dijelili jezičko nasljeđe. Ko i kako danas može reći da je "cesta" kroatizam, a "put" srbizam? U BiH svoju upotrebu pronalaze obje riječi, ali i "fabrika" i "tvornica" i "dojam" i "utisak", i to nikoga ne vrijeđa. I ma kako se neki trudili da unitariziraju jezik, hrvatski jezik u BiH i srpski jezik u BiH nikad neće biti isti s onim u Hrvatskoj i Srbiji. Slično je i s bosanskim jezikom u Sandžaku koji ne može biti isti s onim u BiH. Za stvaranje različitih jezičkih varijeteta jednu od presudnih uloga igra administrativni okvir, a on je drugačiji u BiH od onoga u Srbiji i Hrvatskoj...

S druge strane, ako se pogleda upotreba standardnih jezika u BiH - oni su u medijima potpuno isprepleteni: veliki broj medija u BiH kombinira različite jezičke norme, na državnoj televiziji BHT1 izmjenjuju se (barem u informativnom programu) spikeri koji slijede hrvatsku, srpsku i bosansku normu - gledaoci, znači, konzumiraju različite standardnojezičke norme i bez problema ih razumiju.

U jezičkoj praksi i dalje je po osnovu govora jako teško prepoznati nacionalnost osobe, posebno iz većih gradova. Eh, upravo zbog toga se niti Beograd niti Zagreb previše ne bave lingvističkom situacijom u BiH, već se uglavnom sve svodi na politička prepucavanja.
Ne samo da „zvanično“ ne postoji u hrvatskom standardu, nego jednostavno ne postoji ni u razgovornom jeziku u Hrvatskoj (ili ako da onda veoma rijetko), HER pored njega stavlja samo oznaku srp., a ne razg. (kao kod nekih).

Dakako da srpski jezik u BiH i hrvatski jezik u BiH ne će biti istovjetni onomu u matičnoj zemlji, kao što i hrvatski u Njemačkoj ne će biti istovjetan hrvatskomu u Hrvatskoj.
Ali, o kojem mi jeziku ili idiomu točno raspravljamo. Hrvatski standardni jezik bit će svagdje isti jer on ionako nikomu nije materinski, teško da će udžbenik za Hrvate u BiH i Hrvate u RH biti pisan drugačijim jezikom. A u svijetu se podjela na jezike vrši, kako Kapović kaže, prozaičnom metodom - na standarde.

Za početak, mislim da miješamo dijalekte, standard i supstandard. Dakako da će moja baba govoriti drugačijim (ili drugojačijim) jezikom nego čeljad u Zagrebu, ali će govoriti hrvatskim (ako hrvatski jezik definiramo kao skup svih idioma kojima govore Hrvati u dijelekatnom konitnuumu + standard -- vojska i mornarica, jelte).

I u njezinu govoru prevladavat će mnogi nestandardni elementi (a kadšto nestandardni u pogledu svakoga od četiriju standardnih jezika u kontinuumu): sufiks -isati (to nipošto nije srbizam, ovo je potpuno drugačija razina, nitko ne progoni dijalektalizme iz dijalekata), npr. operisati a ne operirati (starčad vaik o doktorima ), ali ona govori ikavicom, ima šćakavizme u jeziku, dativ zamjenice vi je u nje vami (a ne vama), prezent glagola moći joj glasi more, prezent dopunskoga glagola upotrebljava bez veznika da, nema glasa h itd. Nagradno pitanje: je li taj govor sličniji onomu u Sarajevu ili u kojem prekodinarskom mjestašcu u Hrvatskoj?

Netko komu je istočnobosanski dijalekt materinski ne će govoriti isto kao neki Bošnjak koji govori (sup)standardnim bošnjačkim (bosanskim) jezikom, nego će govoriti možda sličnije kojemu Hrvatu koji govori slavonskim dijalektom (vrijedi i obratno, dakako).

Ako pak govorimo o kakvom supstandardu u kojem multietničkom gradu naravno da će govori sviju biti nesumnjivo isti.

E, sad, ipak postoje, najčešće na leksičkom planu neke razlike, to su upravo cesta i put, svećenik/sveštenik, opće/opšte, srećan/sretan (sritan). Mislim da bi rijetko kojega Hrvata u BiH čuo da govori sveštenik.

Quote:
PS. Hajmo malo o tradiciji imenovanja jezika hrvatskim kod današnjih Hrvata pa ćemo vidjeti ko će izvući deblji kraj.
Hajdemo, mislim da ipak ne bismo izvukli deblji kraj. Otvori Stullijev rječnik i vidjet ćeš da su njemu horvatski, ilirski, harvatski i slovinski sinonimi. Prije narodnoga preporoda, ali bi isto tako bilo zanimljivo vidjeti na što točno pisci misle kad govore da pišu jezikom bosanskim.

Možda mi je tijek misli malo zbrčkan jer pišem preko mobitela, ali mislim da je razumljivo.

Zadnje uređivanje retsam : 10.01.2014. at 01:02.
retsam is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.01.2014., 01:35   #1208
Quote:
Mr_Black_Jack kaže: Pogledaj post
Pričaš budalaštine. Za "avliju", "džigericu" i "kašiku" se obrati Hrvatskom institutu za jezikoslovlje i hrvatskim standardolozima koji te riječi proglašavaju nehrvatskim i koje ne možeš čuti ni pročitati ni u jednom hrvatskom mediju. Dakle, tvoje su "žlica", "juha" i "jetrica", a nikako "kašika", "čorba" i "džigara". Sorry, tako vam je grah pao kad želite etnički dijeliti jezik.

PS. Hajmo malo o tradiciji imenovanja jezika hrvatskim kod današnjih Hrvata pa ćemo vidjeti ko će izvući deblji kraj.
Nedaš se ti meni budalaštinom kititi. Naravno da su dvorište, žlica, juha,...hrvatske riječi. I bosanske, dapače. Ova sranja teški turcizam ...o kakvom ti "debljem kraju" pričaš. Nemate tradiciju, obrazovanje, kulturu, samosvijest...jedino nosi do neba digli
dominik01 is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 10.01.2014., 01:42   #1209
Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
Ne samo da „zvanično“ ne postoji u hrvatskom standardu, nego jednostavno ne postoji ni u razgovornom jeziku u Hrvatskoj (ili ako da onda veoma rijetko), HER pored njega stavlja samo oznaku srp., a ne razg. (kao kod nekih).
retsam, mi se jako dobro razumijemo, a svoj posljednji post namjerno sam populistički napisao kako bih reagirao na prethodni post koji se sadržavao vulgarizme.

Ok, ti kažeš da hrvatski jezikoslovci "zvanično" označavaju kao srbizam. A šta ćemo s ovim jadnim Hrvatom spikerom na BHT1 (mogu naći i klip pa postaviti, ovdje, nije bitno). Je li on pod utjecajem srpskog jezika ili je tu riječ naučio od svojih roditelja? Može li onda takva riječ koju izgovori bh. Hrvat biti "nehrvatska" jer je to odlučila neka jezikoslovna instanca?

Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
Dakako da srpski jezik u BiH i hrvatski jezik u BiH ne će biti istovjetni onomu u matičnoj zemlji, kao što i hrvatski u Njemačkoj ne će biti istovjetan hrvatskomu u Hrvatskoj.
Po tebi su bh. Srbi i Hrvati iseljeništvo, a ne autohtoni bh. narodi ako ih upoređuješ s Hrvatima u Njemačkoj. Pa nema boljeg argumenta onim Bošnjacima koji se zalažu za BiH kao matičnu državu Bošnjaka od ovakvih stavova.

Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
Ali, o kojem mi jeziku ili idiomu točno raspravljamo. Hrvatski standardni jezik bit će svagdje isti jer on ionako nikomu nije materinski, teško da će udžbenik za Hrvate u BiH i Hrvate u RH biti pisan drugačijim jezikom. A u svijetu se podjela na jezike vrši, kako Kapović kaže, prozaičnom metodom - na standarde.
A zašto mora biti pisana jednakim standardom? Ne vidim tu nikakvu analogiju. Ako se hrvatski jezik govori u više zemalja, onda njegova norma treba biti tako fleksibilna da uvaži i specifičnosti govora bh. Hrvata. No, to danas nije nikako slučaj, a odgovor jako dobro znamo...

Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
Za početak, mislim da miješamo dijalekte, standard i supstandard. Dakako da će moja baba govoriti drugačijim (ili drugojačijim) jezikom nego čeljad u Zagrebu, ali će govoriti hrvatskim (ako hrvatski jezik definiramo kao skup svih idioma kojima govore Hrvati u dijelekatnom konitnuumu + standard -- vojska i mornarica, jelte).
Jezikoslovci griješe onda kada nastoje striktno odijeliti jezičke varijetete. Oni su u govoru pojedinca fluidni, stalno se isprepliću, a na ovome svijetu ne postoji ni jedan ili maksimalno dva posto govornika bilo kojeg jezika koji u potpunosti vladaju normom. Jezička praksa itekako zavisi od dijalekta ili regiolekta u kojem si ponikao, pa čak i kad upotrebljavaš standard.

Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
I u njezinu govoru prevladavat će mnogi nestandardni elementi (a kadšto nestandardni u pogledu svakoga od četiriju standardnih jezika u kontinuumu): sufiks -isati (to nipošto nije srbizam, ovo je potpuno drugačija razina, nitko ne progoni dijalektalizme iz dijalekata), npr. operisati a ne operirati (starčad vaik o doktorima ), ali ona govori ikavicom, ima šćakavizme u jeziku, dativ zamjenice vi je u nje vami (a ne vama), prezent glagola moći joj glasi more, prezent dopunskoga glagola upotrebljava bez veznika da, nema glasa h itd. Nagradno pitanje: je li taj govor sličniji onomu u Sarajevu ili u kojem prekodinarskom mjestašcu u Hrvatskoj?
Krasno. Ako tvoja baba Hrvatica koja govori hrvatskim jezikom kaže "operisati", zašto su glagoli na -isati proglašeni srpskim umjesto dijalekatskim? Šta ćemo s onim Hrvatima koji kažu "hiljada" ili "uopšte" (ima ih!). Jesu li to srbizmi ili dijalektizmi? I kako to da se ti dijalektizmi podudaraju sa srpskom standardnojezičkom normom i djelomično bosanskom (koja priznaje oba nastavka)?

Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
Netko komu je istočnobosanski dijalekt materinski ne će govoriti isto kao neki Bošnjak koji govori (sup)standardnim bošnjačkim (bosanskim) jezikom, nego će govoriti možda sličnije kojemu Hrvatu koji govori slavonskim dijalektom (vrijedi i obratno, dakako).
Zaboravljaš da i Bošnjaci govore istočnobosanskim dijalektom, ali nema veze. I ne bih se nikako s ovim složio. Jedan Hrvat koji je nekoliko generacija živio pored Bošnjaka ne može govoriti sličnije jednom Hrvatu koji zadnji 300 godina živi stotinama kilometara daleko. Poslušaj malo bosanske seljake pa ćeš čuti kako govore.

Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
Ako pak govorimo o kakvom supstandardu u kojem multietničkom gradu naravno da će govori sviju biti nesumnjivo isti.
Ok, i kojem jeziku pripada taj jedinstveni supstandard? Svim trima? Evo nekidan slušam nekog Srbina na Televiziji RS koji je vjerovatno odrastao u Sarajevu. Njegova prozodija i izbor riječi je identičan nekom Bošnjaku ili Hrvatu iz Sarajeva. Kako tu napraviti jezičku razliku?

Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
E, sad, ipak postoje, najčešće na leksičkom planu neke razlike, to su upravo cesta i put, svećenik/sveštenik, opće/opšte, srećan/sretan (sritan). Mislim da bi rijetko kojega Hrvata u BiH čuo da govori sveštenik.
Nećeš, a znaš zašto? Zašto što su kroz crkveni jezik koji je uglavnom bio kanoniziran u Hrvatskoj prihvaćeni oblici "svećenik". Na drugu stranu, imaš dosta Hrvata koji i dalje kažu "opšte" i "opština".

Quote:
retsam kaže: Pogledaj post
Hajdemo, mislim da ipak ne bismo izvukli deblji kraj. Otvori Stullijev rječnik i vidjet ćeš da su njemu horvatski, ilirski, harvatski i slovinski sinonimi. Prije narodnoga preporoda, ali bi isto tako bilo zanimljivo vidjeti na što točno pisci misle kad govore da pišu jezikom bosanskim.
Mislim da što se tiče opsega značenja "bosanski" i "hrvatski" tada i sada, na obje strane ima popriličnog razmimoilaženja. Pogotovo ako se zna šta je Hrvatska u geografskom smislu bila do kraja 19. stoljeća, a na šta je, recimo, Kašić mislio kad je govorio o "bosanskom" jeziku.
Mr_Black_Jack is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.01.2014., 01:55   #1210
Quote:
dominik01 kaže: Pogledaj post
Nedaš se ti meni budalaštinom kititi. Naravno da su dvorište, žlica, juha,...hrvatske riječi. I bosanske, dapače. Ova sranja teški turcizam ...o kakvom ti "debljem kraju" pričaš. Nemate tradiciju, obrazovanje, kulturu, samosvijest...jedino nosi do neba digli
"Žlica" se u Bosni i Hercegovini govori posljednjih 21 godinu - otkad su bh. Hrvati odlučili govoriti onim standardom koji im je u ime jedinstva hrvatskog naroda propisan u Zagrebu. Prije ju nijedan Hrvat iz BiH u spontanoj jezičkoj praksi nije upotrijebio, već je isključivo govorio "kašika". Slično je i s "juhom". Toliko o hrvatskom jezičkom kontinuitetu u BiH...

Dobro, ako već govorimo o tradiciji, možemo i o hrvatskoj tradiciji u BiH. Ne seže baš predaleko u povijest jer su vodeći bosanski franjevci (koji su uglavnom i jedini bili pismeni) sebe sve do druge polovice 19. stoljeća smatrali - Bošnjacima! Ako ne vjeruješ, a ti pročitaj Zemljopis i Poviestnicu Bosne Ivana Frane Jukića. A ako ti ne valja on, imaš i fra Antuna Kneževića.

Ako si toliko siguran u svoju hrvatsku tradiciju i identitet, onda se nemaš potrebe spuštati na niske grane pa raspravljati sa mnom, nepismenim, neobrazovanim i nekulturnim.
Mr_Black_Jack is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.01.2014., 10:18   #1211
Quote:
Mr_Black_Jack kaže: Pogledaj post
"Žlica" se u Bosni i Hercegovini govori posljednjih 21 godinu - otkad su bh. Hrvati odlučili govoriti onim standardom koji im je u ime jedinstva hrvatskog naroda propisan u Zagrebu. Prije ju nijedan Hrvat iz BiH u spontanoj jezičkoj praksi nije upotrijebio, već je isključivo govorio "kašika". Slično je i s "juhom". Toliko o hrvatskom jezičkom kontinuitetu u BiH...

Dobro, ako već govorimo o tradiciji, možemo i o hrvatskoj tradiciji u BiH. Ne seže baš predaleko u povijest jer su vodeći bosanski franjevci (koji su uglavnom i jedini bili pismeni) sebe sve do druge polovice 19. stoljeća smatrali - Bošnjacima! Ako ne vjeruješ, a ti pročitaj Zemljopis i Poviestnicu Bosne Ivana Frane Jukića. A ako ti ne valja on, imaš i fra Antuna Kneževića.

Ako si toliko siguran u svoju hrvatsku tradiciju i identitet, onda se nemaš potrebe spuštati na niske grane pa raspravljati sa mnom, nepismenim, neobrazovanim i nekulturnim.
Točno da je ovo za mene Hrvata poniženje. Srbi i Bošnjaci svoje komplekse bi liječili na Hrvatima... Dovoljno mi je dvije tri riječi čuti od Bosanca da zaključim kojoj nacionalnoj skupini pripada. Hrvatski u Bosni je bio ZABRANJEN. Za nogomet, tisuću, točno, točka, ocat,...ustašom bih bio smatran iako su to riječi slavenske... Zanimljivo da su franjevci bili Bošnjaci, a sad su neki drugi... Jesi ti čitao pismo bana Stjepana Kotromanovića kad traži učitelje znane u vjeri i hrvatskom jeziku za samostan u Srebrenici??
dominik01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.04.2014., 22:07   #1212
Bosanski jezik ne postoji postoji samo hrvatski i srpski u Bosni dok su muslimani svoj jezik komilacijom srpskohrvatskog uz par turski riječi.
comi12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2014., 22:44   #1213
Kako je u bosanskom jeziku - fudbal, nogomet ili oboje? Ako je i jedno i drugo standardno, koje se češće koristi?
Orlin1979 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.06.2014., 15:34   #1214
Quote:
Orlin1979 kaže: Pogledaj post
Kako je u bosanskom jeziku - fudbal, nogomet ili oboje? Ako je i jedno i drugo standardno, koje se češće koristi?
Fudbal; nogomet je cista hrvatska rijec.
__________________
1589.
Dinozg98 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.07.2014., 23:41   #1215
Malo vise o Bosni:
http://www.youtube.com/watch?v=p26A4voLWTc
marval is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.10.2015., 13:39   #1216
Quote:
Mr_Black_Jack kaže: Pogledaj post

Jezikoslovci griješe onda kada nastoje striktno odijeliti jezičke varijetete.

Oni su u govoru pojedinca fluidni, stalno se isprepliću, a na ovome svijetu ne postoji ni jedan ili maksimalno dva posto govornika bilo kojeg jezika koji u potpunosti vladaju normom. Jezička praksa itekako zavisi od dijalekta ili regiolekta u kojem si ponikao, pa čak i kad upotrebljavaš standard.

U govoru se isprepleću više, a u standardu manje.

Nego reci jesu li donji rječnici bosanskoga jezika utjecali na promjenu terminologije u zakonodavstvu i službenim publikacijama BiH?

1. Ibrahim Čedić i dr.: Rječnik bosanskog jezika, 2007.
2. Alija Isaković: Rječnik bosanskoga jezika, 1995.
3. Dževad Jahić: Rječnik bosanskog jezika (I-X), 2010. - ...

Kako napreduje rječnik Dževada Jahića u deset svezaka?
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.10.2015., 19:32   #1217
Shaine, ne vjerujem da ćeš dobiti odgovor: em je tema zamrla prije više od godine dana, em forumaš kojeg pitaš nije bio na forumu još malo pa godinu dana.
__________________
"..ono, alisa u zemlji cudesa izgleda kao prirucnik formalne logike", ..a unda
Registar izdajnika
Pjesma nad pjesmama
Ista dy Ajelo is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.10.2015., 22:18   #1218
Evo komentara o Jahicevom rjecniku u beoradskom Blicu

http://www.blic.rs/Vesti/Republika-S...netski-cetnici
agw is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2015., 14:46   #1219
Evropska unija “priznala” bosanski i crnogorski jezik
Dva nova zvanična jezika u Briselu: Evropska unija “priznala” bosanski i crnogorski jezik
U toku je radna konferencija novinara i medijskih radnika u Briselu, a u vezi sa slobodom medija na zapadnom Balkanu i u Turskoj.
Evropski komesar za proširenje Johanes Han glavni je govornik na ovom skupu. Službeni prijevod osiguran je na sve jezike uključujući i bosanski i crnogorski.
Više od 300 učesnika iz jugoistočne Evrope će raspravljati o medijskim problemima i izazovima, posebno na zapadnom Balkanu, pa i na bosanskom i crnogorskom jeziku. Na ovu činjenicu je komesar Han posebno ukazao.
Ovo je bio trenutak u kojem je evropska različitost još jednom pobijedila.
Što se tiče jezičke politike Evropske unije ona se oslanja na apsolutnu slobodu izbora zvanja jezika kojim govori određeni narod. Uostalom, evropska snaga je u njenom bogatstvu raznolikosti i poštovanju tih razlika.
Evropa je donedavno imala 24 službena jezika, a onda je lista proširena na 27 jezika.
Uz sve ove službene jezike, Evropa ima i oko 60 autohtonih regionalnih jezika i svima njima se daje pravo postojanja i ljubomorno ih se želi očuvati. Tim autohtonim reionalnim jezicima danas u evropskoj jezičkoj harmoniji govori preko 40 miliona Evropljana, među kojima su najbrojniji baskijski, katalonski, velški jezik, dok se na jidišu još uvijek pišu vrijedna evropska književna djela.
Ono što je zanimljivo u novoj objavi priznanja Bosanskog jezika, Evropljani su u svojim dokumentima zabilježili da se u Ustavu Crne Gore kao prvi jezik u upotrebi spominje Crnogorski, a da se kao ravnopravni jezici smatraju srpski, bosanski, albanski i hvatski.


Pitanje je, na kojem je jeziku napisan ovaj tekst?
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2015., 20:40   #1220
Meni zvuči kao srpski, ali odgovor bi trebao biti bošnjački?
Hrvatski svakako nije.
__________________
Hold Infinity in the palm of your hand
And Eternity in an hour
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:24.