Možeš li naučiti strani jezik ako ne možeš svladati izgovor nepoznatih glasova?

[Volim jezike]

Bok svima! Ima li ljudi koji se ne mogu naučiti razlikovati i izgovarati glasove ili glasovne osobine kojih nema u njihovom maternjem govoru? Ako postoje takvi ljudi, ima li smisla da oni ipak pokušavaju naučiti strani jezik? Ili bi bilo beskoristan gubitak vremena jer bi oni ne mogli komunicirati usmeno na jeziku koji uče, tj. jezik ne bi mogao obaviti svoju glavnu funkciju?
Što biste rekli? Hvala unaprijed!

[antilles]

ima.
al ih to ne ometa u komuniciranju.

to što francuz npr. ne može izgovorit "h" ne ometa komuniciranje. niti na engleskom, niti na hrvatskom.
hispanofon nije u stanju izgovorit "ž" (bonjour), al svejedno komunicira s frankofonom.
mi ne izgovaramo pravilno fr. nazale (en, an, in, etc), al svejedno komuniciramo s frankofonima.

itd, itd.

[Volim jezike]

Znači potpuna nesposobnost za izgovaranje nekog glasa na način proglašen standardnim u nekom stranom jeziku nije tako veliki problem? A je li ipak pravilno rješenje učiti neki strani jezik za koji si 100 % siguran da postoje glasovi čiji izgovor ne bi mogao svladati? Ili bi trebao izbrati neki drugi jezik za učenje?

[Zekoslawa]

Možeš. Vidi Žižeka.

[Volim jezike]

Zekoslawa kaže:

Možeš. Vidi Žižeka.

Koji Žižek? Zanima me i jesi li zbilja naučio neki jezik ako nisi naučio kako izgovarati neki fonem u tom jeziku? Neki kažu da onda u stvari govoriš nešto drugo, ne jezik koji si navodno naučio.

[Zekoslawa]

Od izgovora korisnija bi mogla biti opća informiranost ili barem znatiželja koja će te potaknuti da se informiraš o onome što ne znaš. Žižek je vrlo lako izgugljiv, ako ti već nije poznat, naime. A spominjem ga zato što je čovjek poznat po svom iznimno lošem izgovoru engleskoga kojim na drugim razinama inače sasvim pristojno vlada.

Drugo, fonemi se ne izgovaraju.

Pođemo li od toga da je za svladavanje jezika ključan izgovor, ispada da ljudi koji zbog govorne mane ne izgovaraju pravilno neki glas ne govore svoj materinji jezik.

Da, izgovor je bitan, naravno da je bitan i naravno da ćeš se pri učenju jezika nastojati približiti nekakvom idealnom izgovoru, ali je izgovor istovremeno i ono što je možda najteže savladati i u čemu se najteže približiti izvornom govorniku. Pa ćeš ga dakle svladati kako najbolje možeš. U razumijevanju i prenošenju poruke sudjeluje još štogod osim izgovora, i da nije tako, već bismo se odavno pogubili u komunikaciji sa svim varijantama na razini pojedinačnog govornika.

[Volim jezike]

Zekoslawa kaže:

Od izgovora korisnija bi mogla biti opća informiranost ili barem znatiželja koja će te potaknuti da se informiraš o onome što ne znaš. Žižek je vrlo lako izgugljiv, ako ti već nije poznat, naime. A spominjem ga zato što je čovjek poznat po svom iznimno lošem izgovoru engleskoga kojim na drugim razinama inače sasvim pristojno vlada.

Ja sam pretražio Googleom i vidio sam rezultat za koji sam inače znao i za koji sam pretpostavio da misliš na njega, ali nije mi bilo jasno kakve veze ima on s ovom temom. A da sam ja bio na Žižekovom mjestu, odustao bih od učenja engleskoga i govorio bih jedinim jezikom koji zapravo znam - maternjem.

[antilles]

Volim jezike kaže:

Znači potpuna nesposobnost za izgovaranje nekog glasa na način proglašen standardnim u nekom stranom jeziku nije tako veliki problem? A je li ipak pravilno rješenje učiti neki strani jezik za koji si 100 % siguran da postoje glasovi čiji izgovor ne bi mogao svladati? Ili bi trebao izbrati neki drugi jezik za učenje?

loša isprika za neučenje stranih jezika. jer u svakom jeziku postoje glasovi koji ne postoje u tvojem jeziku i koje nikad neš izgovorit kao izvorni govornik.
a ako nisu glasovi u pitanju, onda je intonacija.

toliko od mene na ovu temu.

[pushthetempo1]

antilles kaže:

u svakom jeziku postoje glasovi koji ne postoje u tvojem jeziku i koje nikad neš izgovorit kao izvorni govornik.
a ako nisu glasovi u pitanju, onda je intonacija.

toliko od mene na ovu temu.

Neki ljudi ne mogu izgovoriti glas /r/ (kako god se zapisivalo) iako im je hrvatski materinji, ali to je onda nekakav poremećaj.

Sve se da naučiti.

Znači potpuna nesposobnost za izgovaranje nekog glasa na način proglašen standardnim u nekom stranom jeziku nije tako veliki problem?

Ako si, dakle, poremećen u tom pogledu, ne. Inače je, ako već želiš zvučati kao izvorni govornik.

[rokolina]

pushthetempo1 kaže:

Neki ljudi ne mogu izgovoriti glas /r/ (kako god se zapisivalo) iako im je hrvatski materinji, ali to je onda nekakav poremećaj.

Sve se da naučiti.

Ako si, dakle, poremećen u tom pogledu, ne. Inače je, ako već želiš zvučati kao izvorni govornik.

Zar je "zvucati" kao izvorni govornik glavna motivacija i svrha ucenja jezika?

Naglasak, npr., lakse usavrsavaju muzikalnije osobe dobroga sluha. Takvima je moguce zvucati kao izvorni govornik i bez dobrog poznavanja jezika.

[pushthetempo1]

rokolina kaže:

Zar je "zvucati" kao izvorni govornik glavna motivacija i svrha ucenja jezika?

Da, zašto se iščuđavaš? Osnovna je premisa [ove teme] da netko tko uči jezik želi i njegovu primjenu u obliku govora i sporazumijevanja s drugim govornicima tog jezika. Glavna svrha učenja jezika je da se jezik nauči. Jezik se uči imitiranjem izvornog govornika (u svim aspektima jezika, pa tako i zvuku).

Naglasak, npr., lakse usavrsavaju muzikalnije osobe dobroga sluha.

Isto tako, nekome tko već zna jedan strani jezik, lakše je naučiti drugi.

Takvima je moguce zvucati kao izvorni govornik i bez dobrog poznavanja jezika.

Rečenica protuslovi sama sebi.

[Ista dy Ajelo]

Može se, zašto se ne bi moglo? To što izgovor glasova nije savršeno pogođen ne znači da si izvornom govorniku nejasan ili nerazumljiv. S druge strane, kad razgovaram s nekim ljudima kojima je hrvatski jezik materinji, a koji imaju kupus u glavi, treba mi vremena da shvatim što žele reći iako su sve glasove i riječi izgovorili savršeno.

[Hekatonhir]

Starijim je ljudima teško čuti nijanse. Jezik se uči slušanjem. Posljedično, ne mogu reproducirati glasove onako kako mogu mlađi. Pa opet uče strane jezike. Izgovor im je tvrd, doduše, ali ne smeta. Tko želi razumjeti, razumjet će. A u komunikaciji sa strancem uvijek postoji želja, čak napor, da ga razumijemo. To je prirodno ponašanje. Zato se uopće ne treba sramiti eventualnih pogrešaka. Preko toga se gotovo nagonski prelazi.

[Dalaj Sanja]

Volim jezike kaže:

Koji Žižek? Zanima me i jesi li zbilja naučio neki jezik ako nisi naučio kako izgovarati neki fonem u tom jeziku? Neki kažu da onda u stvari govoriš nešto drugo, ne jezik koji si navodno naučio.

da li ti neki znaju da na svakom govornom području postoje ljudi koji čak ni u svom maternjem jeziku ne znaju izgovarati neke glasove kako treba?

U Srbiji ima ljudi koji ne znaju izgovoriti r.
Koliko shvatam, u Hrvatskoj postoji puno ljudi koji ne razlikuju č i ć, dž i đ.

Hoćeš reći da oni nemaju maternji jezik, jer, po tebi, ne mogu da izgovore neke od glasova tog jezika?

[Dalaj Sanja]

Volim jezike kaže:

Ili bi bilo beskoristan gubitak vremena jer bi oni ne mogli komunicirati usmeno na jeziku koji uče, tj. jezik ne bi mogao obaviti svoju glavnu funkciju?
Što biste rekli? Hvala unaprijed!

Osnovna funkcija jezika je komunikacija, a mi bez problema komuniciramo s ljudima koji pričaju našim maternjim jezikom (jezicima) a ne umeju da izgovore "r" ili "šuškaju" kad izgovaraju "s" ili "z".
Komunikacija, kada je ljudski govor u pitanju, podrazumeva i razumevanje konteksta. Geštalt ima veliku ulogu u "ostvarivanju funkcije jezika".

Onaj ko smatra da ja ne mogu da razumem nekoga ko kaže: "dobar ćovjek" ne razume kako funkcioniše ljudska komunikacija.

[Volim jezike]

Ja sam čitao da je komunikacija na mandarinskome stvarno nemoguća ako nisi naučio kako razlikovati i izgovarati tonove (koliko ja znam, ima ih 5). Valjda sve ovisi o jeziku u pitanju?

[Hekatonhir]

Dalaj Sanja kaže:

Onaj ko smatra da ja ne mogu da razumem nekoga ko kaže: "dobar ćovjek" ne razume kako funkcioniše ljudska komunikacija.

Može i "dobra ćovjek" ili štogod slično. Ljudski je mozak kompulzivni stroj za dešifriranje. Istreniran je da prepoznaje obrasce i tumači simbole. Zato na nebu vidimo "poruke" u oblacima, recimo. Prepoznat ćemo "bicikl", "stol", "srce" itd. jer nas je evolucija izoštrila za apstraktno razmišljanje i razumijevanje konteksta. Poznati su i oni primjeri sa zamjenom slova. Bitno nam je da se prvo i posljednje slovo u riječi nalaze na odgovarajućemu mjestu, a redoslijed ostalih slova apsolutno je nebitan.

[rokolina]

pushthetempo1 kaže:

Rečenica protuslovi sama sebi.

Ne, ne protuslovi. Nekima je moguce savrseno reproducirati glasove. To nema veze sa opsegom njihova vokabulara i poznavanja gramatike doticnog jezika.