Autodestrukcija u ljubavnim odnosima

[ebolica]

Zanima me da li je netko autodesturktivan u svojim ljubavnim odnosima te da li je to uspio riješiti i kako? Jeli važno pronaći osobu koja ima dovoljno strpljenja/trpljena da izura sve to što im mi autodesturktivci možemo priušititi?
Ili neme bez stručne pomoći?

Temu otvaram iz osobnih razloga jer počinjem shvaćati da to radim i to stvarno radim. Nađem način da stvar zeznem kad vidim da ide u dobru pravcu, a onda poslije kukam kako me nitko neće

Otprilike znam i genezu, ali ono što ne znam je - kako se to liječi???
Jel netko ima kakvo iskustvo na tu temu?

[Free like a wind]

A jesi li autodestruktivna dok si sama? I što to "autodestruktivno" radiš, konkretno?

[katarina32]

Ako si borderlajn forum ti neće puno pomoć...moraš radit na sebi (ovo i ako nisi)...

[Bluzara stari]

Ranije sam htio nešto udrobiti ali sam odustao..

To je prilično osjetljiva i opasna tema, možeš s vremenom saznati o sebi stvari koje bolje da su negdje zakopane u podsvijesti, bolje ne znati.

Ne moraš imati poremećaj da bi bila autodestruktivna..pitanje je što je uzrok tome ?!

Uzroci leže negdje u djetinjstvu a mi ovdje nažalost to ne možemo znati, možda jedan dobar psihoanalitičar radeći po frojdovskom načelu..de znaj.

Ali ovako generalno - zanemarivanje i/ili zlostavljanje u djetinjstvu pa čak i seksualno zlostavljanje, fizičko i psihičko zlostavljanje, loši i nezdravi odnosi među roditeljima ali i tvoji odnosi s roditeljima, rana trauma ili rano odvajanje od roditelja, nerazumijevanje okoline i vršnjaka, loši socijalni uvjeti i gomila uzroka...

E sad, to sve može dovesti do autodestrukcije u vidu samoozljeđivanja, upotreba droge i cuge, pa do depresije, anksioznosti, niskog samopoštovanja i nesigurnosti.

Malo zajebani rizici a...

Okvirno - jedan od načina samokažnjavanja. Eto, to ti je to...pokušaj reguliranja određenih emocionalnih teškoća.

Misliš da si nesposobna za vezu ( što nije istina ), da vezu ne zaslužuješ ( što nije istina 2 )..

Neki kažu da je to samo ''privlačenje ili traženje pažnje'' što je obična predrasuda.

Sve to može dovesti do otuđenosti a tim putem do narcisoidnosti a to su već stvari za psihijatriju.

Ima tu još stvari ali postoje načini kako si pomoći..ako te zanima naravno.

[ebolica]

Ne znam što znači borderaline, ali mislim da nisam.

Što znači autodestruktivan - pa ono, napraviš nešto što znaš da će drugoj strani biti problem i što će ju otjerati od sebe. Možda postaneš i vulgaran, bezobrazan, podmećeš, vrijedjaš, ustvari bilo što što možda inače NIKAD NE RADIŠ, ali samo da ta osoba u osnovi sama ode....malo psiho Odmah vidim 100 razloga koji bi mogli biti problem u vezi, pa onda to preveniram tako da samu sebe ogadim toj osobi....if you know what I mean...

Nisam baš bila toga svjesna prije, jer "uvijek je kriv onaj drugi", a da ne nabrajam hrpu nedostupnih, oženjenih, ovakvih, onakivh, 100.000 km udaljenih...uglavnom svih onih koji su mi bili opsesija jer u osnovi nisu materijal za vezu....

Jel se to može nekako elegantno riješiti? Definitivno imam strah od vezivanja. Nisam čak ni cucka u stanju imat od tog užasnog straha da ću nešto zajebat

Nisam autodestruktivna dok sam sama, osim ovisnosti o cigareti, ako to ne računam? Ili računam?

[Srebrni-medvjed]

Vjerojatno se bojiš odgovornosti koju nosi ljubavna veza i bojiš se razočaranja, pa ju zato podsvjesno odbijaš od sebe

[ebolica]

Da, bojim se odgovornosti koju nosi veza, dobro definirano.
I da, bojim se da ne povrijedim drugu stranu.

Jel se to da liječit?

[haram]

Bluzara stari kaže:

...
Okvirno - jedan od načina samokažnjavanja. Eto, to ti je to...pokušaj reguliranja određenih emocionalnih teškoća.

Misliš da si nesposobna za vezu ( što nije istina ), da vezu ne zaslužuješ ( što nije istina 2 )..

Neki kažu da je to samo ''privlačenje ili traženje pažnje'' što je obična predrasuda.

Sve to može dovesti do otuđenosti a tim putem do narcisoidnosti a to su već stvari za psihijatriju.

Ima tu još stvari ali postoje načini kako si pomoći..ako te zanima naravno.

Mene zanima, najozbiljnije.

[Srebrni-medvjed]

ebolica kaže:

Da, bojim se odgovornosti koju nosi veza, dobro definirano.
I da, bojim se da ne povrijedim drugu stranu.

Jel se to da liječit?

Sve što je na psihičkoj razini se da izliječit.

Obrati se profesionalcu, jer da bismo ti mi pomogli moramo znati hrpu informacija o tvom životu, a to je nezgodno preko foruma. Ako nemaš love, odi doktoru opće prakse da ti napiše uputnicu za psihoterapiju

[ebolica]

Ovo sto je bluzara napisao sve stoji. Da, to mi je sve jasno i tako je. Zanima me kako si.mogu pomoci i zasto se zalazes bas za psihoanaliticara a ne neku drugu granu jer kod ovih to traje u beskraj i puno kosta) jel ima sto brze?)

[Srebrni-medvjed]

ebolica kaže:

Ovo sto je bluzara napisao sve stoji. Da, to mi je sve jasno i tako je. Zanima me kako si.mogu pomoci i zasto se zalazes bas za psihoanaliticara a ne neku drugu granu jer kod ovih to traje u beskraj i puno kosta) jel ima sto brze?)

psihoanaliza je samo jedna od psihoterapija.

Ja idem u dom zdravlja centar kog jednog gestalt psihijatra i veoma je dobar

[ebolica]

Ako netko ima dobrog psihoterapeuta na ovu temu u zg neka mi molim javi!

[Nevera]

Pozdrav svima
Išla otvorit temu sličnog naziva ( pitanju su općenito međuljudski odnosi, prijateljstva, a i ljubavni) pa skužila da već postoji ova
Zanimaju me primjeri iz života drugih osoba.
Naime, zbog kojekakvih trauma, a i činjenice da sam sama po sebi takva (rekla bih jako distancirana i oprezna), imam neku potrebu da uništavam odnose nakon nekog vremena. Znači sklonost sabotaži odnosa zbog vjerojatno potisnutog straha od loših iskustava i eto sklona sam sabotiranju prijateljskih i ljubavnih odnose, pokušaja i ti primjeri se samo nižu. Nije to neka vrsta sabotaže da svojim ponašanjem mučim druge ljude ili si umislim da je druga osoba kriva il mi ne paše, već sam sklona zatvaranju u sebe i distanciranju te mišljenju da nisam vrijedna te druge osobe, čime taj odnos pati neko vrijeme i onda se prekida. Naravno, većina ljudi nema vjerujem živaca za to tako da se i krug prijatelja i bliskih ljudi dosta smanjio. Ako je tko imao problem sa tim, a riješio ga je, može svoje dojmove o tome napisati, ako se tko i dalje muči sa tim, nek napiše, ono da vidim jesam li jedina koja to rad. Svjesna sam što je uzrok, razmišljala sam o kakvoj psihoterapiji, ali prvo me zanima kakva literatura ili onako priča sa ljudima koji imaju sličan problem.
Ako je kome bed pisati tu na temu, može se javiti u pp

[Ufur]

ebolica kaže:

Da, bojim se odgovornosti koju nosi veza, dobro definirano.
I da, bojim se da ne povrijedim drugu stranu.

Jel se to da liječit?

To se ne lijeci jer nije bolest, to je normalno da inteligentno bice ima empatiju i postovanje prema drugom zivom bicu, i da shvaca neke odgovornosti koje nosi takav neki eventualni odabir.

Nije to sta tebe muci, nego je nesto drugo, negdje ti nisi ostvarena pa prenosis mozda neku frustraciju u odnos, to ces ti znat sta radis tocno.

A ako netko nece ili ne zeli s tobom imat posla iz ovog ili onog razloga, a cuj, nema danas nitko strpljenja za nista.
Tak da nemoj si zabrijavat da si ti "bolesna"...

Pogledaj unutra u sebe, razgovaraj sa sobom otvoreno i to ti je to.

Voli sebe, ne mora te nitko drugi volit. Uzmi kisobran kad pada kisa, setaj i vrti kisobran i pjevaj, eto ti terapije. Ak' me razumijes sta ti govorim/pisem.

[Nevera]

Ufur kaže:

Voli sebe, ne mora te nitko drugi volit. Uzmi kisobran kad pada kisa, setaj i vrti kisobran i pjevaj, eto ti terapije. Ak' me razumijes sta ti govorim/pisem.

Da ovo je bitno, al kad je netko trpio dugo psihičko i verbalno zlostavljanje i gledao sjebane međuljudske odnose, teško se izvući iz blata, mislim naravno trud je tu, al opet, teško je...

[Ufur]

Nevera kaže:

Da ovo je bitno, al kad je netko trpio dugo psihičko i verbalno zlostavljanje i gledao sjebane međuljudske odnose, teško se izvući iz blata, mislim naravno trud je tu, al opet, teško je...

Mali korak svaki dan, zahvalna bit da si zdrava.

Slicno to i ja radim, plus minus varijacije na temu, ovo gore sta si opisala u postu #13.

Ja vise to ni ne analiziram jednostavno, mozda ti je sudbina takva zapisana negdje u zvijezdama da si samotarka, ekscentricna, potrgana, sta ja znam, da ne pripadas nigdje. Mislim da nisi usamljena u tim i takvim stanjima, ima jos takvih ljudi. Evo ovako otprilike; hoces se druziti ali i neces, hoces vezu ali i neces, hoces bit sretna ali i neces, hoces prijateljevat, ali i necs, hoces se cut s nekim nesto, ali i neces, hoces se druzit, pa ti idu na kuki, pa se hoces druzit, pa ti opet idu na kuki, itd...
To sam sad pojednostavio, jer nije inace tako jednostavno.
Bi nebi, bi nebi, bi nebi, pa nista onda da se primi, pa se unisti, pa opet nista, pa nesto, pa sve bezveze. A sve to zahtijeva energije i volje i svega...


I tako...

Ma kifla trula, nisam to nista dobro objasnio, al dobro ajd' nema veze...

[Uzumaki.]

Nevera kaže:

Da ovo je bitno, al kad je netko trpio dugo psihičko i verbalno zlostavljanje i gledao sjebane međuljudske odnose, teško se izvući iz blata, mislim naravno trud je tu, al opet, teško je...

Samopouzdanje. Nema ti nigdje naprijed dok ne staneš skroz na svoje noge, naučiš funkcionirat sama. There is no easy way out

[Xanthurum]

Nevera kaže:

Svjesna sam što je uzrok, razmišljala sam o kakvoj psihoterapiji, ali prvo me zanima kakva literatura ili onako priča sa ljudima koji imaju sličan problem.

Pročitaj na netu o dezorganiziranoj privrženosti kod odraslih osoba (disorganized attachment). Ima dosta o tome, članaka i youtube videa.
To se teško ili nikako liječi šteta je napravljena u djetinjstvu. Možda se može postati svjesniji sebe kad znaš što ti je pa si kažeš "vidiš što opet radiš?" prije nego što si nešto sabotiraš. Svjesnost svojih misli i postupaka je najbolja pomoć.

[brzi gonzales]

Nevera kaže:

..već sam sklona zatvaranju u sebe i distanciranju te mišljenju da nisam vrijedna te druge osobe, čime taj odnos pati neko vrijeme i onda se prekida. Naravno, većina ljudi nema vjerujem živaca za to tako da se i krug prijatelja i bliskih ljudi dosta smanjio.

Mijenjaj svoje ustaljene obrasce ponašanja. I način doživljavanja sebe. Izadji iz svoje rutine i comfort zone. Radi drugačije. Samopouzdanje je bitno i postiže se riješavanjem strahova izmedju ostalog. Kreni biti otvorenija i ne stavljaj druge u viši/bolji položaj u odnosu na sebe. Svi smo mi ljudi, sa svojim slabostima. Ti imaš svoje probleme, netko drugi ima pak svoje.
Nemaš u stvari ništa za izgubiti samo dobiti. Prihvati ono što ne možeš/ne trebaš/ne želiš mijenjati kod sebe, a ostalo mijenjaj u smjeru u kojem želiš živjeti svoj život.
Ne veži se za loše stvari iz prošlosti. Ne daj da te definiraju.

U početku je teško i kad bi najradije odustala budi uporna.

[Azz]

ebolica kaže:

Zanima me da li je netko autodesturktivan u svojim ljubavnim odnosima te da li je to uspio riješiti i kako? Jeli važno pronaći osobu koja ima dovoljno strpljenja/trpljena da izura sve to što im mi autodesturktivci možemo priušititi?
Ili neme bez stručne pomoći?

Temu otvaram iz osobnih razloga jer počinjem shvaćati da to radim i to stvarno radim. Nađem način da stvar zeznem kad vidim da ide u dobru pravcu, a onda poslije kukam kako me nitko neće

Otprilike znam i genezu, ali ono što ne znam je - kako se to liječi???
Jel netko ima kakvo iskustvo na tu temu?

Ta sam!

Autodestruktivnu crtu imam od kad znam za sebe i to se očitovalo u mnogim područjima, a ne samo u ljubavnim vezama.
Što se potonjih tiče, tu sam sve sabotirala, bila jako hladna, emocionalno udaljena i što se to više pretvaralo u čvršći odnos, što me druga strana više željela za sebe, to sam više odmicala.
Naravno, ne treba tu mnogo da zbrojiš dva i dva i da skužiš da s tobom nije sve ok.
Kod mene je to sve intezivno trajalo do 21-22 godine, a onda sam okrenula ploču. Nisam to okretanje napravila najkvalitetnije, ali recimo da sam se počela mijenjati u vezama. To je došlo nakon što sam osvijestila problem i imala dovoljno želje da stvari postanu drugačije. Nije bilo ugodno prolaziti kroz sve to, mnogo je zapinjanja na tom putu, ima i regresivnih ponašanja. Uglavnom, da sam na vrijeme krenula s kvalitetnom psihoterapijom (kakvu imam danas), stvari bi mnogo prije sjele na svoje mjesto.
Kako liječiti? Psihoterapija bi ti bila od pomoći.

Je li važno pronaći "pravu" odobu? Je. Ali nitko neće (niti mora) biti zauvijek mazga koja će podnositi takva ponašanja (osim ako taj sam netko nema nekih problema pa mu odgovara ta patnička uloga. Zdrava persona će u takvom odnosu postaviti jasne granice.)