Odbacivanje religije i ateizam

[amary]

Beljki kaže:

to mi ovako na prvu djeluje kao psihoanaliticko preudoznanstveno generaliziranje koje se uz to oslanja na konzervativnu verziju judeokrscanstva sto nije jedini teizam.

Ma uzeo si mi riječi iz tipkovnice..

Osoba koja je meni trebala biti uzor oca,bila je toliko loša,da ja osobno nikad ne bih ni u kakvim okolnostima našla put u vjeru...
kao ateist u odrasloj dobi spoznala sam Boga.

[tehuti]

Srebrni-medvjed kaže:

Možda si očekivao da će ti religija i hermetizam riješiti neke životne probleme pa se to na kraju nije dogodilo

Te prakse su nekad okultistima elitistima bile nužne zbog vlastite samovažnosti. Danas su po meni zastarjele, neefikasne, samo aktiviraju maštu i kreativnost u najboljem slučaju, u najgorem su vrlo bliske psihozi.

Okultizam je pun praznovjerja kao i sve druge religije. Sve što u sebi nosi Platona na metafizičkom polju (posebno ontologiji), meni je neprivlačno i podsjeća me na kršćanstvo.

Osim toga, okultizam nikad ne ide u korak sa novim spoznajama o prirodi ljudskog uma/mozga, skoro nikad, ako i prati, onda boluje od kognitivne disonance jer ignorira činjenicu da ne postoji kruti self, ni viši, ni niži koji nekako obitava van tijela i van materije.

Hermetizam je nekad u kasnoj renesansi imao smisla jer je bio miks tadašnje znanosti i ezoterne religije. Najviše što mi se u tome sviđa je ljubav prema metafori, simbolima, alegorijama i interesantnim pričama. Ali to je sve. Kreativnost, mašta i ostalo se mogu razvijati i bez da se vjeruje u objektivno postojanje tih nadnaravnih stvari, pojava i bića.

Jako je lijepa alkemijska umjetnost 16. i 17.stoljeća, Fludd, Flamel, Bohme i drugi, ali to je samo forma. U praksi hermetist je kao kombinacija kršćanina i gnostika, a to mi je neprihvatljivo s obzirom da više ne vjerujem u dušu odvojenu od materije i tijela niti bogove/demone i druge razine postojanja.

Kabala je recimo privlačna zbog kompleksne hermeneutike i egzegeze, tumačenja tekstova i sofisticiranih "tajnih značenja" itd... Dobra igra za intelekt ali preopsesivno i kompulzivno fokusirana na brojeve, uzorke i korelacije. Bez obzira na kompleksnost i sličnost npr. teoriji sustava i procesnoj teoriji, i dalje je religiozna i teško odvojiva od kulturalnih naboja.

[svatiti]

Beljki kaže:

A tko uopce to tvrdi?
Oni koji zagovaraju majavadu (sto bdv uopce nije neka univerzalna ideja niti u hinduizmu niti u budizmu, jedan kasniji budisticki pravac je do nje dosao i onda neki hinduski preuzeli, ali nisu u vecini) smatraju da je i sreca jednako iluzorna kao i sve drugo, "osjecati se dobro" bas i nije vezano uz to.

Jedina religija koja je maksimalno realisticna i sa patnjom se suocava bez eskapizma je budizam, posebno theravada. SVi ostali, ukljucujuci krscane sa svim svojim krizevbima, su eskapisti, ocekuju da ce ih te zrtve na kraju dovesti do spasenja, nestanka patnje, nekih nedokazivih rajeva, ustanka iz grobova u savrsenom svijetu, da ce se veliki misticni tata za njih pobrinuti... ne moze s nazvati bas nekim velikim realizmom.

Krscanstvo (uz judaizam u nekoj mjeri) je najkuknjavskija religija koju znam, nitko ne voli toliko bit zrtva, toliko cendrat nad vlastitim mukama i "krizevima" i ponasat se ko stara baba koja stalno neki klinac zapomaze koliko to rade krscani. Tj katolici protestanti bas i ne toliko. Budidisticka filozofija je: sranje se desavaju, nauci se sa jima nosit. Jogijska filozofija je: ojacaj da savladas sranja. Krscanska je: kukaj kozmickom tatici i prenapuhavaj sranja da bi kao nezrelo djete prema roditelju pokusao privuc simpatije kako tog viseg bica tako i drustvene okoline.


Meni osobo apsolutno najantipaticnija odlika vase relugije je to neprestano kukanje i igranje zrtve od institucionalnog do osobnog nivoa. Teska nezrelost i nesposobnost da se suoce sa stvarnim zivotom i problemima, ko djeca.

Jedna od situacija je je dok je čovjek pisho fizički mentalno zdrav ,dok ide u smjeru kako on misli da treba nema baš jauka ,zapomaganja ,ni tuge kako god to netko hoće zvat. Čim se stvari zakompliciraju ,može u sred života ,može na kraju života stvari se mjenjaju,počinje se drukčije gledat na stavri ,život isl. nije pravilo al ,tako da ne psotoji neka konstanta ,vjerujem da će pred kraj života čovjek jako promjenit mišljenje o puno toga ,nije sam to u duhovnosti nego i o bilo čemu,sad dali je to matrica tisuće godina il kako neko kaže to je jednostvano tako nešto kao put ,,samo konstanta u večini ljudi ne postoji od rođenja do smrti ,mislim očito ...

[Beljki]

svatiti kaže:

Jedna od situacija je je dok je čovjek pisho fizički mentalno zdrav ,dok ide u smjeru kako on misli da treba nema baš jauka ,zapomaganja ,ni tuge kako god to netko hoće zvat. Čim se stvari zakompliciraju ,može u sred života ,može na kraju života stvari se mjenjaju,počinje se drukčije gledat na stavri ,život isl. nije pravilo al ,tako da ne psotoji neka konstanta ,vjerujem da će pred kraj života čovjek jako promjenit mišljenje o puno toga ,nije sam to u duhovnosti nego i o bilo čemu,sad dali je to matrica tisuće godina il kako neko kaže to je jednostvano tako nešto kao put ,,samo konstanta u večini ljudi ne postoji od rođenja do smrti ,mislim očito ...

Ljudi ne reagiraju jednako. Ima ljudi sa znimno teskim stuacijama za sto osim nas najblizih nitko ne zna jer ne kukaju i ne zele da uopce itko zna za njihove probleme. Ima ih koji kukaju ko svinje na klanju za najmanju stnicu.

Strategije kojima se nosimo sa problemima se razlikuju na svim razinama, bilo onoj najpragmaticnijoj bilo metafizickoj.

[Šabović Adis]

Ne sumnjam ni najmanje, ali me baš briga...

[omen4k]

tehuti kaže:

Te prakse su nekad okultistima elitistima bile nužne zbog vlastite samovažnosti. Danas su po meni zastarjele, neefikasne, samo aktiviraju maštu i kreativnost u najboljem slučaju, u najgorem su vrlo bliske psihozi.

Zivis u drustvu u kojemu su razni oblici psihoze svakodnevna, tolerirana i poticana pojava.

Masta i kreativnost, ukoliko pod kontrolom, preduvjet su razvijanja svijeta.

tehuti kaže:

Okultizam je pun praznovjerja kao i sve druge religije.

Za razliku od letecih tanjura, gustera, gatanja iz kave, igara na "srecu", peglanja kartica, "rata za demokraciju" i percepcije "slobodnih medija".

tehuti kaže:

Sve što u sebi nosi Platona na metafizičkom polju (posebno ontologiji), meni je neprivlačno i podsjeća me na kršćanstvo.

Krcanstvo je uvelike utjecano gnostickim ucenjima i proslo je nekolicinu permutacija kroz generacije, a Platonu za razliku od filozofa parsto godina nakon njega, koji se stavljaju u istu kategoriju jer su bili "filozofi" svojeg vremena, nije palo s Marsa sto je pojmio i zapisivao nego je ucen od strane ucenjaka preko mora i sustavnim i dugotrajnim radom na sebi doveden u stanje svijesti koje moze pojmiti sto je pojmio. Kao i Pitagora.

tehuti kaže:

Osim toga, okultizam nikad ne ide u korak sa novim spoznajama o prirodi ljudskog uma/mozga, skoro nikad, ako i prati, onda boluje od kognitivne disonance

http://www.thesaurus.com/browse/sweeping+statement

tehuti kaže:

jer ignorira činjenicu da ne postoji kruti self, ni viši, ni niži koji nekako obitava van tijela i van materije.

Ova izjava nema smisla. Ako je van "materije" onda ne moze biti "kruti".
Ako je nesto "okultno" ne znaci da ignorira zdrav razum.

tehuti kaže:

Hermetizam je nekad u kasnoj renesansi imao smisla jer je bio miks tadašnje znanosti i ezoterne religije.

Hermetizam je uvijek bio miks znanosti i religije jer ima korijene u stanju svijesti u kojem su znanost i religija bile jedno.

tehuti kaže:

Jako je lijepa alkemijska umjetnost 16. i 17.stoljeća, Fludd, Flamel, Bohme i drugi,

Sto je bazirano upravo na hermetickim principima.

tehuti kaže:

a to mi je neprihvatljivo s obzirom da više ne vjerujem u dušu odvojenu od materije i tijela niti bogove/demone i druge razine postojanja.

U tom slucaju Toth u tvojem nicku i avataru je "misleading" i lako bi mogao zbuniti citatelje tvojih postova koji bi mogli pretpostaviti da je uobicajen smjer - Toth > nihilizam/stoicizam itd.

Sto je u potpunoj suprotnosti jedno s drugim.

[svatiti]

Beljki kaže:

Ljudi ne reagiraju jednako. Ima ljudi sa znimno teskim stuacijama za sto osim nas najblizih nitko ne zna jer ne kukaju i ne zele da uopce itko zna za njihove probleme. Ima ih koji kukaju ko svinje na klanju za najmanju stnicu.

Strategije kojima se nosimo sa problemima se razlikuju na svim razinama, bilo onoj najpragmaticnijoj bilo metafizickoj.

Naravno ljudi ne reagiraju jednako al što vrijeme odmiče govrim o ljudskom životu ta reakcija i razmišljanje je drugačije to mislim kad govorimo o nekoj konstanti postojanosti ljudskog pogleda na svjet ; pogotovo ako uzmemo smrtnost kao konačnu situaciju, vjerujem, nemam dokaza tu se drastično mjenja pogled na sve i svašta .

[Zoran Oštrić]

Ja sam ovoga tjedna neokonfucijanski neopaganski ateist, zahvaljujući čitanju Tu Weiminga:mudri što se spojilo s traijnijim proučavanjme mitologija i teorija mitova (proučio sam Meletinski: "Poetika mita", beogradsko izdanje iz 1989, a koga zanima, postoji engleski prevod, posljednje izdanje je 2013., a spremam se čitati M. Eliade: "Povijest vjerovanja i religijskih ideja", 1. dio: od kamenog doba do eleuzinskih misterija"),

[tehuti]

omen4k kaže:

Zivis u drustvu u kojemu su razni oblici psihoze svakodnevna, tolerirana i poticana pojava.

Masta i kreativnost, ukoliko pod kontrolom, preduvjet su razvijanja svijeta.

Slažem se sa svime. Nije mi samo jasno na koji način misliš da je psihoza poticana pojava. Misliš li na psihopatološku dijagnozu ili misliš na nešto drugo?

Za razliku od letecih tanjura, gustera, gatanja iz kave, igara na "srecu", peglanja kartica, "rata za demokraciju" i percepcije "slobodnih medija".

Sve je podjednako praznovjerno. Slažem se.

Krcanstvo je uvelike utjecano gnostickim ucenjima i proslo je nekolicinu permutacija kroz generacije, a Platonu za razliku od filozofa parsto godina nakon njega, koji se stavljaju u istu kategoriju jer su bili "filozofi" svojeg vremena, nije palo s Marsa sto je pojmio i zapisivao nego je ucen od strane ucenjaka preko mora i sustavnim i dugotrajnim radom na sebi doveden u stanje svijesti koje moze pojmiti sto je pojmio. Kao i Pitagora.

No, Platon je i dalje utkan duboko u kršćansku teologiju kao i Pitagora što si ga spomenuo. Nije sporno. Samo velim da se meni osobno ne sviđa njihov utjecaj na "povlaštene" kaste i općenito metafizika esencijalista, vitalista, idealista i inih.

http://www.thesaurus.com/browse/sweeping+statement

Navedi mi ijedan okultni izvor koji baš prati kognitivne znanosti, ali ne samo da se inspirira njezinim rječnikom već da uvažava nova otkrića iz polja neuroznanosti itd... Osim naravno kaos magije, diskordijanaca i sličnih. Ali to su ionako kontrakulturni pokreti koji ne drže ništa svetim pa lakše prihvaćaju nove znanstvene spoznaje, jer su minimalno dogmatski. I kako njihov okultizam opstaje unatoč novim otkrićima?

Ova izjava nema smisla. Ako je van "materije" onda ne moze biti "kruti".
Ako je nesto "okultno" ne znaci da ignorira zdrav razum.

Nisam napisao da pod tim mislim na ono što postoji samo za sebe, odvojeno od onog što ljudi generalno nazivaju materijalnim. Drugim riječima, neuroznanost ubija dušu, tj. pokazuje da je to na kraju samo materijalna pojava, tj. s materijalnom bazom, tako da su idealistički dualizam i monizam jednako pogrešni kao prizma kroz koju možemo gledati moderne kognitivne modele čovjekovog uma/psihe/osobnosti.

Okultno i zdrav razum,... hm. Nisam nešto uvjeren.

Hermetizam je uvijek bio miks znanosti i religije jer ima korijene u stanju svijesti u kojem su znanost i religija bile jedno.

Nije, samo renesansni je miks toga. Stari hermetizam je bio čisto religijski, gnostički, neoplatonistički. Ali i ovo u renesansi nije čista znanost već preteča moderne znanosti.

Sto je bazirano upravo na hermetickim principima.

Jasno. Kao što rekoh, umjetnost je ta kojoj se divim i alegorije, simbolično izražavanje ideja. Svedeno na kreativnost općenito.

U tom slucaju Toth u tvojem nicku i avataru je "misleading" i lako bi mogao zbuniti citatelje tvojih postova koji bi mogli pretpostaviti da je uobicajen smjer - Toth > nihilizam/stoicizam itd.

I don't care. Ja te avatare i potpise skoro uopće ne gledam niti me zanimaju. Toliko sam bio lijen da mi se nije dalo ni mijenjati iako sam već godinama u drugom điru.

Bitno je ono o čem se priča.

[mhermes]

Današnja neuroznanost nije oborila postojanje duše. Vidi se promjena u mozgu kada se donosi neka odluka, ali se ne zna što uzrokuje tu promjenu.
Često se spominje primjer oštećenja mozga gdje dolazi do svakakvih nepravilnosti kod osobe. Mozak može biti samo medij preko kojega duša radi. Ako ova moja tipkovnica nema tipku space, ja ne mogu razdvajati slova, iako bi mogao kad bi postojala.

Mislim da nikada neće neuroznanost tu dati konačan odgovor. Duša je po definiciji neopipljiva, ne može se ni potvrditi ni opovrgnuti. U najboljem slučaju može postati nepotrebna za objašnjenje svijesti. Osobno ne vjerujem u postojanje duše, ali kad bi postojala, mislim da bi bila mnogo drukčija od ovoga što zamišljamo.

[omen4k]

tehuti kaže:

Slažem se sa svime. Nije mi samo jasno na koji način misliš da je psihoza poticana pojava. Misliš li na psihopatološku dijagnozu ili misliš na nešto drugo?

Psihopatoloske dijagnoze su bazirane na definiranim parametrima drustva, po onome sto na temelju trenutnog stanja svijesti to drustvo javno, kategorizirano i medjusobno usvojeno smatra pod "patolosko". Svi oblici psihoza nisu stavljeni u kategoriju "patolosko". Poticane su i psihopatoloski dijagnosticirane i ostale.

tehuti kaže:

No, Platon je i dalje utkan duboko u kršćansku teologiju kao i Pitagora što si ga spomenuo.

Sto je sasvim logicno jer teologija generalno vuce korijene iz drevnih misticnih skola a Platon i Pitagora su prosli te skole.

tehuti kaže:

Navedi mi ijedan okultni izvor koji baš prati kognitivne znanosti, ali ne samo da se inspirira njezinim rječnikom već da uvažava nova otkrića iz polja neuroznanosti itd...

Otkrica neuroznanosti ne pokrivaju isti segment a jedan izvor bio bi jedan izvor i ne bi bio previse koristan, te bi se diskusija svela na seciranje individualca. Okultizam je sirok pojam a za mnoge taj pojam vuce asocijacije na sliku generiranu u ovom stoljecu, i to velikim dijelom plasiranu od strane Lollywooda.

Zasto bi uopce "pratio" ako ima nesto novo za razviti sto trenutna znanost niti ne pojmi.

http://en.wikipedia.org/wiki/Isaac_Newton

tehuti kaže:

Nisam napisao da pod tim mislim na ono što postoji samo za sebe, odvojeno od onog što ljudi generalno nazivaju materijalnim. Drugim riječima, neuroznanost ubija dušu, tj. pokazuje da je to na kraju samo materijalna pojava, tj. s materijalnom bazom, tako da su idealistički dualizam i monizam jednako pogrešni kao prizma kroz koju možemo gledati moderne kognitivne modele čovjekovog uma/psihe/osobnosti.

Neuroznanost ne "ubija" nista.

Za one koje znaju asimilirati njene rezultate donosi i potvrdjuje ono sto se vec zna u nekom drugom obliku. Dok neki kopaju po hipotalamusu sa skalpelom neki su 5000 godina prije ukucavali u kamen cesere. Onima koji vide toliko daleko koliko vidi mikroskop, CT itd, ono sto je "ubijeno" je njihov kapacitet za spoznati ista dalje.

Neuroznanost je znanost bazirana na proucavanju fizicki manifestiranih pojava, limitirana fizickim mogucnostima koristenih alata i sudovi o metafizickim konceptima doneseni iskljucivo na bazi nalaza iz tog segmenta ne nose logicku validnost jer cjelokupni spektar koristenih premisa je baziran iskljucivo na materiji i pogledu koji niti ne moze percipirati ista drugo. Otprilike kao da slijepac pipa kamen pa nihilira postojanje svijetla.

Svijest seze dalje od materije i moze spoznati sto se ne vidi u materiji. Ovim pristupom svijest tako ostaje zakopana u pjescaniku vlastitim odabirom. Smislenost oslanjanja na zakljucke o metafizickim konceptima donesene iskljucivo iz ove domene proucavanja na razini je smislenosti oslanjanja na spekulacije mesara o astrofizici.

Za sudove o tome korisnije je proucavati znanosti koje se bave tim segmentima a te su starije od pojave mikroskopa. Netko se debelo potrudio prenijeti nesto novim generacijama jezikom bezvremenskih simbola namjerno ih unoseci u najotpornije vrste kamena koje postoje na planetu, na kojima se lomi sve osim dijamanta.

Ne bi li taj kamen prezivio jako jako dugo i ne bi li civilizacije rodjene u "glupom" dobu planeta, dobu za koje se znalo unaprijed da dolazi, koje zive u iluziji lineranog poimanja vremena pa misle da sto je "novije" = automatski superiornije, dok kontinuirano bulje van umjesto unutra, jednog dana postale svjesne da postoji nesto vise od njihovog trenutnog poimanja stvari oko sebe.

tehuti kaže:

Nije, samo renesansni je miks toga. Stari hermetizam je bio čisto religijski, gnostički, neoplatonistički.

Let's try again.

Hermeticki principi temelje se na stanju svijesti u kojem su znanost i religija jedno te isto.

Poznavanje Prirode, vidljive i nevidljve, "Duse" i njenog "puta" i njene "transformacije", astronomije itd. smatrano je kao ista stvar, koja se danas smatra kao dvije razlicite i.e. "znanost" + "religija" dok je u proslosti sve bila "sveta znanost".

Danasnje poimanje "religije" samo je danasnje, na temelju slike generirane od trenutno prevladavajucih religija i drustvene svijesti koja tumaci "religiju" kao pripovjedanje bajki i alat za manipulaciju masom, dok je "znanost" "ono smisleno".

Kako koji individualac u odredjenom kulturoloski uvjetovanom ili cisto subjektivnom kontesktu interpretira hermetizam, tice se njega i ne mijenja samu bazu.

tehuti kaže:

Ali i ovo u renesansi nije čista znanost već preteča moderne znanosti.

"Moderna znanost" niti je jedini oblik spoznaje, niti pokriva sve znanosti, niti je nastala iz nicega.

tehuti kaže:

Jasno. Kao što rekoh, umjetnost je ta kojoj se divim i alegorije, simbolično izražavanje ideja. Svedeno na kreativnost općenito.

Hau tu sej dis....

Divis se formi a nihiliras principe na kojima ta forma nastaje. Ono sto si vidio i zadivilo te, na necemu se temelji i bez toga ne bi postojalo.

"Ova zgrada mi je fascinantna i predivna ali to neko znanje arhitekture je cista glupost."

tehuti kaže:

I don't care. Ja te avatare i potpise skoro uopće ne gledam niti me zanimaju. Toliko sam bio lijen da mi se nije dalo ni mijenjati iako sam već godinama u drugom điru.

Znaci....divis se "simbolicnom izrazavanju ideja" ali same ideje ne smatras relevantnima, niti principe na kojima se ta simbolika bazira, niti vidis problem ako koristis principe i ideje koje ne smatras relevantnima u prezentiranju sebe, dok izrazavas misli i stavove u potpunoj suprotnosti sa onime sto predstavljaju simboli koje koristis u prezentiranju sebe.

Sto opravdavas sa lijenosti i time da te nije briga.


Uzeto na znanje.

tehuti kaže:

Bitno je ono o čem se priča.

...

[Šabović Adis]

mhermes kaže:

Današnja neuroznanost nije oborila postojanje duše. Vidi se promjena u mozgu kada se donosi neka odluka, ali se ne zna što uzrokuje tu promjenu.

Zar ne sama "odluka"?
Nije li "promjena na monitoru" oznaka za "odluku u mozgu"?

mhermes kaže:

Često se spominje primjer oštećenja mozga gdje dolazi do svakakvih nepravilnosti kod osobe. Mozak može biti samo medij preko kojega duša radi. Ako ova moja tipkovnica nema tipku space, ja ne mogu razdvajati slova, iako bi mogao kad bi postojala.

Tada bi se radilo o tipkovnici neprilagođenoj korisniku, što je zapravo dokaz da korisnik koristi protezu, strano tkivo, strani element, a ne svoj organ. Isto je i sa stranim jezikom - ne odgovara baš 100%.

mhermes kaže:

Mislim da nikada neće neuroznanost tu dati konačan odgovor. Duša je po definiciji neopipljiva, ne može se ni potvrditi ni opovrgnuti.

Nije duša jedina koja je neopipljiva. I tačka je neopipljiva. Dušu, kao i bilo šta drugo, je samo kontraproduktivno opovrgavati.

mhermes kaže:

U najboljem slučaju može postati nepotrebna za objašnjenje svijesti.

Ali je vezana sa duhom i duhovnošću.

mhermes kaže:

Osobno ne vjerujem u postojanje duše, ali kad bi postojala, mislim da bi bila mnogo drukčija od ovoga što zamišljamo.

Ja, opet, ne sumnjam u postojanje duše, samo tom postojanju ne pridajem nikakav posebni značaj.

[Empyreus]

mhermes kaže:

Zanima me je li vas nešto dovelo, prilikom istraživanja duhovnosti, da odbacite religiju. Isto i bilo koji slučaj da je ateist ili vjernik kroz duhovnost promijenio stajalište.

Opišite odbacivanje i primanje religije.

Religiju nikada nisam ni prihvatio. Bio sam ateist i istraživao duhovnost i promijenio sam stajalište u vezi postojanja boga, zagrobnog života i čega sve ne. Bio sam lakovjeran i znanstveno nepismen pa su mi dokazi poput recimo regresije u prošle živote bili sasvim dovoljni. Sa dubljim istraživanjem svega toga sam se opet vratio tamo gdje sam i bio. Sa time da sam baš kao i tehuti zadržao interes za tu više sekularniju stranu duhovnosti.

mhermes kaže:

Vidi se promjena u mozgu kada se donosi neka odluka, ali se ne zna što uzrokuje tu promjenu.

Čisto se dobro zna kako se akcijski potencijali stvaraju, takozvani hodgkin–huxley model je najtočniji po pitanju opisivanja toga. Ne postoji poznati način na temelju kojeg bi nekakva 'nematerijalna namjera' ili 'odluka' pokrenula te procese, i zapravo takav dualistički interakcionizam ima svoje ozbiljne filozofske probleme, nije samo stvar toga što več postoji naturalističko objašnjenje za to.

Niti nije točno to što recimo po pitanju fenomena namjere/procesa donošenja odluka imamo samo korelacije. Eksperimenti stimulacija mozga su več bili rađeni, i možemo recimo uzrokovati namjeru da se radi nešto i utjecati na proces odlučivanja.

Često se spominje primjer oštećenja mozga gdje dolazi do svakakvih nepravilnosti kod osobe. Mozak može biti samo medij preko kojega duša radi. Ako ova moja tipkovnica nema tipku space, ja ne mogu razdvajati slova, iako bi mogao kad bi postojala.

Ne ostane nekakav netaknuti um u pozadini tih oštećenja, več je on sam oštećen. Nije da čovjek može misliti na nešto ali ne biti u sposobnosti to napraviti, več opčenito ne može misliti na to.

Iz tih slučajeva istraživanja ozljeda mozga, ilitiga case studies, opčenito se je uvijek samo jedan zaključak o vezi uma i mozga mogao donijeti - o nužnosti mozga za određene funkcije. Ništa više ništa manje. To je problem za one koji vjeruju u dušu samo u smislu što uvjet A po definiciji ne može postojati bez uvjeta B ako je B nužan uvjet za A. Ilitiga, znamo da um i svijest ovise o mozgu. To važi vjerovao netko u to dali su njegov proizvod ili ne. Još od samog početka neuroznanosti kada smo samo te izvore/dokaze imali je to sa vremenom postojalo sve jasnije.

[mhermes]

Znam na što misliš, dao sam loš primjer. Uglavnom mislim da se nikada to neće moći pomoću neuroznanosti riješiti, nego će se sve objasniti bez pretpostavljanja duše. Netko može uz evoluciju pretpostaviti uplitanje bogova, vanzemaljaca itd. Ali to je samo pretpostavka bez koje se može. Nekada će se moći i bez duše. To ništa ne govori o tome postoji li ili ne.

Koji je po vama najbolji argument za postojanje duše?

[mhermes]

Pričao je Tehuti o motivima i samozavaravanju. Ja sam jedva dočekao ateizam, kao dijete, jer sam zbog kršćanske pozadine bio u strahu od pakla. Nakon toga ostaje nihilizam koji je nekada ugodan, a većinom nije. Želimo vjerovati da smo posebni. Zato se divim kada netko nakon dugo godina "zajebancije" sa tim stvarima na kraju sebi prizna da je sve to samozavaravanje. Ne mislim s ovim reći da sam u pravu niti ikoga uvrijediti.

Dudeism je jedina filozofija (ako se tako može nazvati) koja mi je stvorila taj neki ugodan osjećaj, a da nije u kontradikciji s uvjerenjima. Dudeist može biti i ateist, kršćanin, budist, sotonist...
Bez obzira šta ste, budite i dudeist.

[mhermes]

Pričao je Tehuti o motivima i samozavaravanju. Ja sam jedva dočekao ateizam, kao dijete, jer sam zbog kršćanske pozadine bio u strahu od pakla. Nakon toga ostaje nihilizam koji je nekada ugodan, a većinom nije. Želimo vjerovati da smo posebni. Zato se divim kada netko nakon dugo godina "zajebancije" sa tim stvarima na kraju sebi prizna da je sve to samozavaravanje. Ne mislim s ovim reći da sam u pravu niti ikoga uvrijediti.

Dudeism je jedina filozofija (ako se tako može nazvati) koja mi je stvorila taj neki ugodan osjećaj, a da nije u kontradikciji s uvjerenjima. Dudeist može biti i ateist, kršćanin, budist, sotonist...
Bez obzira šta ste, budite i dudeist.

[Beljki]

Sada nagadjam, ali vjerujem da pokret u nekom udu mozes izazvati stimulacijom zivca na vise mjesta putovanja impulsa. Da li time sto mozes izazvati pokret u stopalu stimulirajuci negdje u nozi ili zdjelici znaci da taj impuls ne moze krenuti iz mozga?

Da li to sto stimulacija, povreda isl mozda stvara efekt ili time sto se moze pratiti skenom mozga nuzno bilo potvrdjuje bilo negira postajanje nekog daljnjeg uzroka?

[todaytonight]

Zoran Oštrić kaže:

Ja sam ovoga tjedna neokonfucijanski neopaganski ateist, zahvaljujući čitanju Tu Weiminga:mudri što se spojilo s traijnijim proučavanjme mitologija i teorija mitova (proučio sam Meletinski: "Poetika mita", beogradsko izdanje iz 1989, a koga zanima, postoji engleski prevod, posljednje izdanje je 2013., a spremam se čitati M. Eliade: "Povijest vjerovanja i religijskih ideja", 1. dio: od kamenog doba do eleuzinskih misterija"),

takav ti je vjerojatno i ljubavni zivot: svaka nova zenska - ljubav zivota / ona prava
i sta od svega toga na kraju? starost ce te pitat gdje ti je bila mladost. .. jer ces biti sam

LOL


ja mogu proucavati taoizam i daoizam, minglati se sa viccama, vjencati se za ateistu, ovo ono, sjedjeti sa najcrnjim vragom , kao crvenkapica odskakutati do tko zna kojeg udaljenog brezuljka itd i sl .. tako sam odgojena od malena - ali mi ne pada napamet da budem ono sto nisam, a to je - uvije biti mala dobra katolicka curica koja ima slobodu da pokupi sto god misli da je valjano, a koja isto tako uvijek zna sto joj je za odbaciti, pritom samo brinuci jedno - da ne uvrijedi najvece i najmilije Dobro

[Empyreus]

Beljki kaže:

Sada nagadjam, ali vjerujem da pokret u nekom udu mozes izazvati stimulacijom zivca na vise mjesta putovanja impulsa. Da li time sto mozes izazvati pokret u stopalu stimulirajuci negdje u nozi ili zdjelici znaci da taj impuls ne moze krenuti iz mozga?

Da li to sto stimulacija, povreda isl mozda stvara efekt ili time sto se moze pratiti skenom mozga nuzno bilo potvrdjuje bilo negira postajanje nekog daljnjeg uzroka?

Čini mi se kao lažna analogija. Različite funkcije i pozadinski je u pitanju različita anatomija.

Teorija kauzalnosti na kojoj znanost bazira svoje uspostavljanje kauzalnih veza između mentalnih i moždanih procesa se isto tako i koristi u drugim poljima. Osobno nisam svjestan nekih dobrih razloga zašto bi ona bila pogrešna, što ne znači da razlozi nisu bili predloženi. Ali ti i koji jesu nemaju veze sa onakvim 'argumentom'.

Evo ti jedan nedavni primjer toga kako stvari funkcioniraju.

[Beljki]

Ne mjenjaju li s druge strane svjesni mentalni procesi mozdane? Naravno stvar je samo percepcije (nterne ili mjerenja fizickih impulsa) ali ono sto mi percipiramo kao mentalno kontroliramo kao mentalno, a to se ocituje neuroloski. Mozemo reci i da "zongliramo neuronima" ali svakako subjektivno dozivljavamo kao mentalan proces.

No nije u tome stvar, tko moze znati da je to pocetak lanca i da ne postoji nesto prije mentalnog procesa, svjesti itd? Vjera u neku sustinu ne podrazumjeva da se radi o licnosti i mentalnim procesima, stovise nerjetko se jasno i odvaja od njih (naravno ovisi o specificnim vjerskim uvjerenjima). Pomalo pitanje isto kao sa nastankom univerzuma isl. Sto dalje znanost odmice to teologija dalje uzmice, no uvijek ima vise nego dovoljno prostora za jos jedan korak unatrag. Ok, BigBang, ali prije toga Bog. Ok multiverzumi, al prije toga Bog, ok... nesto peto, uvijek ce se svemu sto mozemo istraziti u materijalnom univerzumu moci ugurati nematerijalna ideja jer je jednostavno neprovjeriva.