davno je to bilo, zanimalo me, pa se zaboravilo.
i nebih se složio da RBMK reaktor nema kontejment- ono što ima - ima funkciju kontejmenta ali nebi zadovoljilo američke standarde za kontejment - tj nebi izdržalo tlakove koji se zahtijevaju prema amer. standardima.
odatle izraz - nema kontejment.
to je vjerojatno posljedica uštede u materijalu, ali i lažnom osječaju sigurnosti jer do tada nije bilo većih (barem je tako poznato u javnosti) kvarova na ruskim nuklearkama.
bitno je - da je do štete došlo ljudskim faktorom.
jer su:
1. isključeni sigurnosni sustavi koji bi zaustavili rad reaktora.
2. nepravilno upravljanje reaktorom
(jer operatori nisu vidjeli/shvatili nagli porast snage reaktora ili jednostavno reagirali na vrijeme)
- a to je bilo pravi uzrok nesreće.
(i inače je to bilo ozbiljno kršenje propisa jer se sigurnosni sustavi ne smiju isključiti)
no pravo pitanje je onečišćenje okoliša kao posljedica rada elektrane.
evo općenitog opisa:
ovako, u radu nuklearka stvara dva tipa onečišćenja:
1. radioaktivni plinovi (ksenom)
- plinovi se odvode iz reaktora, drže neko vrijeme (jer im je trajanje poluraspada nekoliko sati), pa kad radioaktivnost opadne na prihvatljivu razinu - ispuštaju se i atmosferu.
količine plina nisu velike pa je ovakvo zagađenje zanemarivo.
2. toplina (iako se obično ne smatra zagađenjem - to ipak jest)
- nuklearka po sebi je zapravo termoelektrana - reaktor grije vodu i stvara paru, koja pogoni parnu turbinu - koja pogoni el. generator. korisnost toplinskog procesa je do 40%, ali uzimajući u obzir da se dio snage troši i na pomočne sustave elektrane (upravljanje, razne pumpe, pomočni sustavi itd..itd..)(npr samo snaga za uzbudu generatora je reda veličine 1-2 % snage generatora), može se grubo uzeti da je korosnost nuklearke cca 30%.
dakle na proizvedenih 600 MW (NEK Krško) - elektrana u okolinu daje 1200 MW toplinske energije (za Krško - u savu.)
kao onečišćenje može se smatrati i potrošeno gorivo
- istrošeno gorivo nije značajno izgubilo na masi (npr. masa pepela i šljake u termoelektrani je 5%-30% mase ugljena)- nego je ostalo praktično iste mase.
takvo gorivo je visokoradioaktivno i obično se može ponovo iskoristiti tj. preraditi.
u svakom slučaju se treba držati/pohraniti na sigurnom mjestu radi radioaktivnosti. (što je naravno skupo)
dekomisija elektrane.
kada prođe životna dobe elektrane (obično 40 god) potrebno je elektranu rastaviti i radioaktivne djelove pohraniti na sigurno. to naravno puno koša i značajno povećava cijenu el. energije u odnosu na druge elektrane
(npr. termoelektranu možeš jednostavno prodati u staro željezo i još i dobit' koju kintu
).
trajanje tj. životna dob nuklearke je ovakva:
1.trajnost reaktora je manja od trajnosti arm.betona - i sigurno je veća od 100 god (trajnost bet. se računa na >200 god) (procjena - sigurno je > 100 god - još ne postoje elektrane stare 100 god..
, možda je i veća)
2. trajnost parno/elektr. postrojenja - 20 god.
zato se obično nakon 20 god radi rekonstrukcija/obnavljane elektrane
isto se može napraviti i nakon 40-te godine, ali se to ne prakticira jer je nakon 40 god. proizvodno-tehnološki proces elektrane zastario, pa se obično ide na izgradnju nove elektrane.
cijena proizvedene el. energije se kreće od 4-6 US centi/kWh.
i ovisi o snazi elektrane (nije isplativo graditi postojeće nuklearke manje snage od 600MW el.) (i mediju za hlađenje (voda, zrak).
dakle u postupku gradnje najbitniji parametri su cijena proizvedene energije i količina topline koja se smije dati u okolinu.
što znači ako država nema izvora enegije onda može ići i na gradnju elektrane koja će proizvoditi i skuplju struju i više grijati okolinu.
(dodatni uvjet je naravno i el. mreža - na koju se priključuje elektrana..no to je već druga priča.)
usporedba s drugim izvorima enegije s obzirom na zagađenje
termoelektrane
- zagađuju okolinu plinovima (CO), sumporom (kisele kiše!), toplinom, pepelom i šljakom (koji mogu biti i radioaktivni!)
najmanje zagađuju plinska elektrana a i najjeftinije su za izgradnju.(samo treba imat' plina..)
hidroelektrana
isto zagađuju!
1. u toku gradnje prave se velike štete okolini, ako je npr elektrana s akumulacijskim jezerom- tada se tim jezerom potapaju veće površine, a koje su obično plodne i naseljene površine - (npr. kinezi rade hidroelektranu Tri klisue i zbog akumula. jezera moraju preseliti cc 10.000 naselja (sela i gradića) i čini mi se cca mil. ljudi)
a to jest samo po sebi šteta.
2. u akumul. jezerima. što su po sebi vode stajačiće - nastaje uslijed prirodnih procesa raspadanja biljčica i sl. do proizvodnje metana i CO2 - staklenički plinovi!
3. štete na flori i fauni (npr. uništenje ribica i mlađi)
4. prekidanje i otežavanje plovnih puteva
alternativne elektrane
bolji bi naziv bio dopunske elektrane jer ne mogu zamijeniti bazne elektrane (el. koja radi max. snagom tijekom cijele god.)
vjetroelektrane
utjecaj na životinjski svjet (ptice)
pa buka, izmjena izgleda okoline, utjecaj na elektrom.valove tj. radio i TV signale.
veliko zauzimanje prostora s obzirom na snagu elektr.
utjecaj na el. mrežu (viši harmonici)
nestalnost proizvedene energije - struje ima - ne kad treba nego kada ima vjetra - što postaje sve značajniji problem u el. sustavu - porastom snage proizvedene u vjetrogeneratorima.
osim toga, mreža mora davati jalovu snagu za generatore
sunčeva energija
veliko zauzimanje površine za elektranu s obzirom na snagu,
nestalnost proizvedene energije - struje ima po danu - nema po noći.
elektrane na plimu i oseku
utjecaj na morsku floru i faunu.
utjecaj na plovidbu tj. mor. puteve.
male/ograničena snage el. energ. - ovisi o količini izmjenjene vode u tijeku plime i oseke dakle o visini plime/oseke, veličini zaljeva..
vjerojatno postoji još, no sad mi nije na pameti
a i cijena proizvedene el. energije u altern. elektr. - je veća od cijene iz termo. i hidro. elektr.
taj problem je riješen tako što države potiču izgradnju - obaveznim otkupom takve el. energije.
pa bi se mogao izvest' i nakakav zaključak..
u el .sustavu postoje bazne i regulacijske elektrane. bazne stalno proizvode el .energiju, regulacijske reguliraju količinu proizvedene el .energije. poanta je da se prati potrošnja potrošača - u svakom trenutku količina proizvedene enegije mora biti jednaka onoj koju potrošači troše - i to se čini regulacijskim elektr.
potrošnja el .energije konstantno raste.
količina raspoloživih fosilnih goriva (ugljen, nafta plin), se smanjuje,
količina raspoložive hidroenergije se vrlo malo povečava (tj. dolazi se do maksimalne iskoristivosti postojeće hidroenergije)
a potrošnja raste..
alternativne elktrane će tu malo pomoć,
slijedi da je nužna izgradnja novih nuklearki bile nam one drage ili ne, bojeli se mi njih ili ne.
jedino da se eventualno ne pojavi neki novi izvor energije.
pozdrav
di? šta? ovo sam previdio.
Linearni mod
