Brži od brzine svjetlosti

[manchild]

Dok se svjetlost vakumom neometano širi, usporava dok se kreće kroz druge medije Kroz vodu putuje 25% sporijem, kroz dijamant 59% sporije.
Čestice poput elektrona ili neutrona mogu u takvim medijima prestići fotone svjetlosti, ali u tom procesu moraju izgubiti dio energije u obliku zračenja.

Širenje prostora za vrijeme big banga je također bilo brže od brzine svjetlosti.

Vaša razmišljanja molim

[Wronski]

To je nešto šta se zove Čerenkovljevo zračenje i nije ništa novo.

To je ona plava svjetlost koja nastaje u nuklearnim reaktorima.

[krena]

manchild kaže:

Dok se svjetlost vakumom neometano širi, usporava dok se kreće kroz druge medije Kroz vodu putuje 25% sporijem, kroz dijamant 59% sporije.
Čestice poput elektrona ili neutrona mogu u takvim medijima prestići fotone svjetlosti, ali u tom procesu moraju izgubiti dio energije u obliku zračenja.

Širenje prostora za vrijeme big banga je također bilo brže od brzine svjetlosti.

Vaša razmišljanja molim

Jedna friška informacija je digla veliku buru: http://www.index.hr/vijesti/clanak/c...ji/910368.aspx

Ali se radilo o skroz drugačijoj stvari negoli u bombastičnom naslovu:

Naime, u znanstvenoj terminologiji koristi se samo riječ tahion koja opisuje hipotetske čestice koje se uvijek kreću brže od svjetlosti. Njihovo postojanje nikada nije dokazano, a većina znanstvenika smatra da one ne postoje jer nisu konzistentne s poznatim zakonima fizike. Kada bi postojale, bilo bi moguće konstruirati uređaje popularno nazvane 'tahionski antitelefoni' kojima bismo mogli poslati informacije u vlastitu prošlost. A Albert Einstein je još 1907. predstavio misaoni eksperiment kojim je pokazao da bi takvo putovanje brže od svjetlosti uzrokovalo paradoks uzročnosti.

[*Q*]

manchild kaže:

Dok se svjetlost vakumom neometano širi, usporava dok se kreće kroz druge medije Kroz vodu putuje 25% sporijem, kroz dijamant 59% sporije.
Čestice poput elektrona ili neutrona mogu u takvim medijima prestići fotone svjetlosti,

Da ne bi bilo zabune, kad se kaže da svjetlost usporava u nekom mediju, misli se na grupnu brzinu, dok početak valnog fronta (Sommerfeldov prekursor) putuje istom brzinom kao i u vakuumu. Čak i u eksperimentima gdje je grupna brzina svjetlosti usporena na par metara u sekundi, valni front i dalje putuje sa c. Također i u eksperimentima sa pojedinačnim fotonima kao što je ovaj; Optical Precursor of a Single Photon, valni front pojedinačnog fotona putuje kroz rubidij 85 ohlađen na 100 uK točno sa c, dok glavnina valnog paketa fotona, odnosno njegov vrh koji predstavlja grupnu brzinu kasni od 40 do 400 ns ovisno o optičkoj duljini puta koji prolazi kroz rubidij 85.

Koncept grupne brzine je predstavljao problem za relativnost u prvim godinama, jer je i tada bilo teoretski poznato da u određenim okolnostima grupna brzina svjetlosti može biti veća od c, a tada se smatralo da i informacija putuje grupnom brzinom. Sommerfeld je1914. pokazao da je najveća brzina kojom se informacija može prenijeti - brzina valnog fronta koji uvijek putuje sa c. Početak valnog fronta (Sommerfeldov prekursor) predstavljaju oni prvi pravilni sinusni valovi čija se pojava ne može predvidjeti na osnovu prethodnog gibanja valova. Sommerfeldov prekursor počinje oscilacijama visoke frekvencije (u odnosu na centralnu frekvenciju kratkog impulsa čiju brzinu recimo mjerimo) i niske amplitude (u odnosu na amplitudu oscilacija na vrhu ovojnice impulsa) te je u pravilu ispod praga osjetljivosti mjernog instrumenta. Dva instrumenta različite osjetljivosti će izmjeriti različite brzine valnog fronta, jer će se kod manje osjetljivog instrumenta valni front kasnije pojaviti tj. propustiti će početak gdje je amplituda ispod praga osjetljivosti. Zbog toga se u praksi kod mjerenja brzine impulsa mjeri vrijeme dolaska vrha, znači grupna brzina, jer je ona neovisna o osjetljivosti instrumenta, nivou šuma i amplitudi impulsa.

U vakuumu su grupna brzina, fazna brzina, brzina valnog fronta i brzina prijenosa informacije sve jednake c i takvo mjerenje nije problematično. Problem nastaje kad se grupna brzina mjeri i uzima kao stvarna brzina svjetlosti kojom se neki signal prenosi, u uvjetima kakvi su recimo kod eksperimenata sa superluminalnim tuneliranjem. Kod svih eksperimenata u kojima je izmjerena grupna brzina veća od c, zajedničko je to da je ukupna duljina impulsa znatno dulja od fizičke duljine barijere, te da je dio impulsa koji je prošao kroz barijeru samo djelić ulaznog impulsa. Osim toga, s obzirom da se radi o impulsima u trajanju od nekoliko fs u optičkom području, do nekoliko ns u mikrovalnom području, oni su frekvencijski širokopojasni, te pojedine komponente impulsa prolaze barijeru prije drugih i bivaju različito prigušene. Sve skupa može dovesti do toga da se vrh djelića impulsa koji je prošao kroz barijeru pojavi prije vrha kontrolnog impulsa koji prolazi zrakom, što neki eksperimentalci među kojima je najuporniji Nimtz tumače kao prijenos signala brže od svjetlosti.

U određenim okolnostima vrh tuneliranog dijela impulsa može se pojaviti na izlazu barijere točno u trenutku dolaska vrha upadnog impulsa na ulazu u barijeru, što se tumači kao beskonačna grupna brzina. U drugim pak okolnostima, vrh tuneliranog impulsa pojavljuje se prije nego što vrh upadnog impulsa dosegne barijeru, što se tumači kao negativna grupna brzina (ovo se događa kad se za frekvenciju impulsa odabere granična propusna frekvencija barijere tako da je oblik tuneliranog impulsa određen samo frekvencijskim komponentama koje se nalaze na početku upadnog impulsa, dok je ostatak upadnog impulsa jako prigušen barijerom). U svim ovim slučajevima ništa ne putuje brže od Sommerfeldovog prekursora koji putuje točno brzinom svjetlosti u vakuumu i koji je nosilac prve nove informacije koja se pojavljuje. Koncept grupne brzine u ovakvim uvjetima lako može dovesti do zabune i pogrešnih zaključaka.

[skeptik]

*Q*

[Lem13]

Da ne otvaram novi thred postavit ću pitanje ovdje:
Osnovni problem u osvajanju dubljeg svemira je ograničenje brzine.
Maksimalna brzina je brzina svjetlosti, što znači da bi nam za putovanje na drugi kraj galaksije trebalo oko 100.000 godina putujući brzinom svjetlosti, što bi značilo da je to nemoguće u okviru ljudkog života.
Međutim ako putujemo brzimom svjetlosti vrijeme se praktično zaustavlja te bi za putovanje do drugog kraja galaksije potrošili samo ono vrijeme koje je potrebno za ubrzavanje i usporavanje (uz 1g ako se ne varam oko godinu dana). To praktično znači da nam je svaka točka Svemira dostupna.
Drugi problem koji se pojavljuje pri takvim putovanjima je povećavanje mase s povećanjem brzine. Drugim rječima kako se približavamo brzini svjetlosti masa rakete teži ka beskonačnosti te je potrebno uložiti beskonačnu energiju kako bi održali ubrznje. Međutim kako gorivo u raketi putuje istom brzinom kao i raketa i njegova masa se proporcionalno povećava te gorivo (približno) beskonačne mase daje potreban (približno) beskonačan potisak koji i dalje ubrzava raketu dok se ne postigne (približno) brzina c.
Znači sve što nam treba je motor koji može godinu dana ostvarivati akceleraciju od 1g i sav svemir je naš.
Griješim li ja u čemu?

[Velo C. Raptor]

Iz referentnog sustava rakete nema povecanja mase goriva. Plus, koliki ti je delta v ispuha? Nuzno znatno manji od c, tako da je mogucnost da newtonova raketa postigne tolike brzine iskljucivo teoretska. Jedino propulzijom polja ili necim kao sto je lasersko jedro se mogu u teoriji prakticno postici brzine iznad 0.5c kada relativisticki efekti postanu izrazeniji.

[Lem13]

Velociraptor kaže:

Iz referentnog sustava rakete nema povecanja mase goriva. Plus, koliki ti je delta v ispuha? Nuzno znatno manji od c, tako da je mogucnost da newtonova raketa postigne tolike brzine iskljucivo teoretska. Jedino propulzijom polja ili necim kao sto je lasersko jedro se mogu u teoriji prakticno postici brzine iznad 0.5c kada relativisticki efekti postanu izrazeniji.

Iz referentnog sustava rakete nema ni povećanja mase rakete tako da gledano u referentnom sustavu rakete nema ni "potrebe" za povećanjem mase goriva.
U sustavu rakete putnicima izgleda da povećavaju brzinu proizvoljno, odnosno da im brzina ide daleko preko c (zbog usporavanja vremena).

[Velo C. Raptor]

To je jedini vazan referentan sustav za rad rakete. Dakle, nema nikakvog povecanja mase samog goriva, nikakav dobitak ne postoji osim smanjenje mase same rakete time sto trosi gorivo.

[Lem13]

Spomenuo sam povećanje mase jer se u popularno znastvenim člancima to navodi kao osnovni argument zašto raketa ne bi mogla ici brzinom svjetlosti. Ja zapravo ne vidim nikakav fizički problem oko toga da putujemo brže od svjetlosti. Naime ako krenemo sa Zemlje i ubrzavamo oko godinu dana s 1g, a zatim kočimo isto godinu dana možemo doći u bilo koji dio Svemira za dvije godine, odnosno ako dođemo na drugi kraj naše galaksije vozili smo prosječnom brzinom 50.000 puta brže od svjetlosti.
Jel' to problem?
Ako griješim molim ispravku.

[Velo C. Raptor]

Grijesis. U teoriji, da mozes postici brzinu svjetlosti, tebi bi taj put bio instantan jer bi vrijeme stalo. Dakle, opet si sporiji od svjetlosti.

[Lem13]

Velociraptor kaže:

Grijesis. U teoriji, da mozes postici brzinu svjetlosti, tebi bi taj put bio instantan jer bi vrijeme stalo. Dakle, opet si sporiji od svjetlosti.

Oprosti nisam razumio: pređem put od 100.000 svjetlosnih godina za dvije godine, kolika je moja brzina?

[Velo C. Raptor]

Manja od c u svakom slucaju. Kod jako visokih subluminalnih brzina put izmedju dvije udaljene tocke svemira bi ti se ucinio prostorno skracen. Zato bi mogao preci put od tisuce svjetlosnih godina za, tebi u tvom referentnom sistemu, svega nekoliko godina. Ali niti bi u svom referentnom sistemu bio brzi od c niti bi bio brzi od c u nekom drugom referentnom sustavu promatraca.

[Faro]

Velociraptor kaže:

Manja od c u svakom slucaju. Kod jako visokih subluminalnih brzina put izmedju dvije udaljene tocke svemira bi ti se ucinio prostorno skracen. Zato bi mogao preci put od tisuce svjetlosnih godina za, tebi u tvom referentnom sistemu, svega nekoliko godina. Ali niti bi u svom referentnom sistemu bio brzi od c niti bi bio brzi od c u nekom drugom referentnom sustavu promatraca.

Woow, to je neki woodo hoodo, magija

Koga briga za brzinu kada je ionako totalno arbitrarna i ovisna o referentnom okviru. Što se tiče inicijalnog okvira tj. udaljenosti, za tebe je za brzina višestruko veća od brzine svjetla i zato si u dvije godine prešao tu ogromnu razdaljinu iz alafa u delta kvadrant

To što je na zemlji prošlo 100.000+ godina za tvoje dvije, neka te ne zamara, to su samo nuspojave nesavršenosti tvog pogona

[Lem13]

Da to je zgodno, obično se dosta mistificira s tom brzinom svjetlosti. Ako sam ja dobro razumio samo promatračima izgleda da se brzina c ne može premašiti, onima koji putuju nema nikakvog ograničenja. A to da li se put skraćuje ili vrijeme ili što drugo zapravo nema utjecaja na putnike oni mogu putovati 1000 ili 1000000 puta brže od c.

[Faro]

Lem13 kaže:

Da to je zgodno, obično se dosta mistificira s tom brzinom svjetlosti. Ako sam ja dobro razumio samo promatračima izgleda da se brzina c ne može premašiti, onima koji putuju nema nikakvog ograničenja. A to da li se put skraćuje ili vrijeme ili što drugo zapravo nema utjecaja na putnike oni mogu putovati 1000 ili 1000000 puta brže od c.

Po njihovim satovima u odnosu na satove na zemlji i udaljenosti mjerene u relativnom mirovanju , da!

[liboteracku]

Lem13 kaže:

Da to je zgodno, obično se dosta mistificira s tom brzinom svjetlosti. Ako sam ja dobro razumio samo promatračima izgleda da se brzina c ne može premašiti, onima koji putuju nema nikakvog ograničenja. A to da li se put skraćuje ili vrijeme ili što drugo zapravo nema utjecaja na putnike oni mogu putovati 1000 ili 1000000 puta brže od c.

Ne mogu ni oni putovati brze od c. Nisi ga razumio. Pri brzinama bliskim brzinama svjetlosti tijelo dobiva znatnu masu koja deformira prostor(vrijeme) pa udaljenost izmedu dvije tocke postaje manja u odnosu na promatraca koji stoji ili se giba klasicnim brzinama i na taj nacin se put brze prijede. Nisam fizicar pa se ne uzdaj u to sto sam ti rekao. Kada bi tijelo putovalo brzinom svjetlosti imalo bi teoretski beskonacnu masu.

[Lem13]

Mislim da sam dosta dobro razumio, ljudi koji se vozaju u raketi koja ide brže od c zapravo ne primjećuju nikakve promjene i u biti ne mogu ni detektirati svoju brzinu sve dok ne dođu na cilj. Tada mogu reći mi smo toliki put prešli za toliko vrijeme (po satu koji je bio u raketi s njima) pa je prema tome naša brzina tolika.

[Lem13]

Putovanje brže od c je manje više tehničko pitanje i očigledno će biti rješeno u slijedećih nekoliko desetljeća (što se tehnike tiče).
Sasvim drugo je pitanje ekonomije i sociologije (politike). Puno teže od tehničkog problema je pitanje tko će to platiti, a da nikada ne vidi rezultate (ni njegovi praprapra unuci).

[random101]

Lem13 kaže:

Putovanje brže od c je manje više tehničko pitanje i očigledno će biti rješeno u slijedećih nekoliko desetljeća (što se tehnike tiče).
Sasvim drugo je pitanje ekonomije i sociologije (politike). Puno teže od tehničkog problema je pitanje tko će to platiti, a da nikada ne vidi rezultate (ni njegovi praprapra unuci).

nebih rekao, za takav pogon trebat ce jako jako puno energije obuzdati i razviti nova polja fizike

putovanje blizu c konvencionalnim pogonom nema smisla zato kaj kad se vratis na zemlju njima ce proci deseci tisuca godina pa ne vidim smisao osim ak se ne napusta zemlja zbog neke katastrofe