Ante Starčević

[1234567]

printscreen kaže:

ne, Slovenci su planinski Hrvati

zbunio sam se

[WeM]

printscreen kaže:

pazite riječnik koji je koristio

držan-dužan
fakcija-frakcija
inokupnije-općenitije
hotkar-tajni agent
jaklen-jezgrovit
povražiše-postadoše vragovi,neprijatelji
prća-izazov
van-osim
pripis-propis
Šumbrieg-Žumberak
usupor-usprkos
itd...

cool

«...I zbilja, kako vi s g. Šafarikom tumačite Konstantina, kad veli na jednome mestu, a na drugom o pitanju ništa nezna — da je car bizantinski dopustio Hervatom Avare proterati. To ćete mi drugi put kazati. Kako razumite Konst. kad veli, da su se Servi naselili u cerljenu Hervatsku, t. j. od Cetine niz berdo, — u zemlju, koju su Hervati oteli i zauzeli?"

. . .

"...u kirilici do jučer jezikom cerkvenim, a gospodo Hervat je prie imao i svoju cerkvu i u njoj svoj jezik, nego li se za Srbe znalo. Sva pisma kraljah hervatskih pisana su, gospodo, jezikom hervatskim. Pod Krešimirom velikim pokazala je bila Latinština roge, te se i u njoj pisalo, ali je vazda ono isto bilo i hervatski pisano."

...

" Ja sam vidio, da nekoi Sremac piše otcu: „dragi otac!" To je gospodo, kajkavski vokativ. Vi i danas govorite n. p. „pomoz, ne-daj, oslobodi bog." To je, gospodo, čisti kajkavski modus optativus. Vidite li, kako vas kajkavci još i danas za uši derže?

...

"Gde je taj srbski jezik? Ja vas opet pitam! Kajkavština nije, čakavština nije, nebi li bila možda štokavština? Ali je to, kako vam rokh, čedo kajkavacah i čakavacah. Pokažite jedan glas, jednu formu štokavacah, koju nebi čakavci ali kajkavci imali. I ja sam štokavac. Ko je taj štokavski jezik skovao? Hervatski narod gospodo, i stotine hervatskih pisacah, Kako Dalmacia malo po malo prima štokavštinu, može se videti iz njezinih spisateljah, ali se i svoje čakavštine derži na toliko, da n. p. Gundulić, Gjorgjić, Palmotić i ost. sasvim u čakavštini plivaju. — Ovo stoji ne samo o Dalmatincih nego i Ličanih, n. p. o Došenu i Kermpotiću, o Slavoncih, n. p. Relkovićih i Katančiću, o Bošnjacih, n. p. Margetiću i Divkoviću. "

...

"Ja nisam tako parne-tan, da bi mogao tu premudrost dokučiti. Koje li je taj srbski jezik? Je li onaj, kojime se hervatski pisci — na koliko znamo — od šeststo godinah služe — onaj kojime narod hervatski govori? Tako je, gospodo, vi tako hoćete, tako vi i iztočnu veru zovete srbskom verom,..."

...

"...Gaj, ni ja, ni iko drugi, nego stari Hervati, otci naši, a to je primila dogo-djajnica, koju, gospodo, niti ćete srušiti vi, ni g. Šafafik, ni ja ako se k vami pridružim. Pod imenom ilirskim radili su Hervati kako i vazda, više za druge nego li za se, zamučali su mnogo, što zamučati nebi bili imali. To su Hervati radili u ime ljubavi i sloge bratinske; a kad je na to došlo, da svak za svojom žlicom gleda, budite uvereni, da se ni Hervati s nikim neće kladati."

[printscreen]

horus kaže:

sta ahaa?

znas ti uopce od kada u Hrvatskoj postoje serbi?

ocito da ne.

od kad postoje? jel od Ostataka ostataka?

[printscreen]

pantigana kaže:

Jedini u Hrvatskoj koji je podržao Parišku komunu 1871. godine

jedini ? reko je da će odrubljivanje glave Francuzima imati veliki utjecaj na zbivanja u Evropi.

[printscreen]

Pristoji se, da vam razložim moje ponašanje na zadnjem Saboru. O malenu poslu kratak je račun (smijeh) .

Duhovitog čovjeka

[Slovenin1]

printscreen kaže:

Baš je bio zanimljiv , čitala sam jednu knjigu gdje je napisao da je vrag/vradžbina
svađanje.
Ali iskreno nikad ne bi znala da Pervan crpi inspiraciju od Starčevića.
E da je sad živ u doba kompjutera sigurno bi bio ko Vlado Gotovac, al ni njega više nema.
Za sve Srbe koji imaju potrebu postat DA, majka mu je bila Srpkinja.
I tak

Da, da, zanimljiv ...

Izmedju ostalog je zanimljivo i to da je:
a) bio mentalni bolesnik
i
b) da je posle neuspesnog konkurza na Sveucilistu u Zagrebu trazio da ga prime u Beogradu na matematicku katedru beogradske Visoke skole. U svom pismu Visokom knjazevskom ministarstvu izmedju ostalog je napisao i: "Zeleo bih da naglasim kako sam rodom Licanin" i da ce "reciju i delom" ispuniti ocekivanja visokg ministarstva ... To je bilo pre nego sto je razvio anti-srpsku ideologiju i postao "Otac naroda" ...

[Kloki]

O bunama

>>Od stotina buna jedva da jedna ispadne dobro po narod, stoga, ja bih rekao da su one po narod ubitačnije, negoli po prijestolja. Po mom mnijenju veoma je pogibeljno ono načelo koje uči da narod kroz bunu ne gubi svoja prava. Jer ako taj narod stoji, ako je svakomu prosto, hoću da rečem bez straha od zlih posljedica, slobodno buniti se, ja sudim da bi ljepše bilo među divljacima, ljepše i u paklu negoli u krštenoj, u prosvijetljenoj Evropi. Buduć dakle taj nauk o buni pogibeljnom nespodobom, premda to načelo amo u adresu našu ne spada, ja sam mnijenja da narod kroz bunu pravedno gubi svoj ustav, svoja prava.<<
A.Starčević, Djela, I, str. 46


Austrija

>>Austrija je vazda jedna te ista, ona niti se mijenjala, niti se mijenja. Ja vam kažem u ime povijesnice, da se despocije ne popravljaju, nego propadaju. Za pogibelji svaki korak ove vlade zaudara po opsjeni, poslije pogibelji svaki njezin korak bije po osveti. U pogibelji ona je janje umiljato, kojim možeš sve što hoćeš; izvan pogibelji postaje iz onog janjeta bijesan vukodlak, koji sreda davi sve što je pred njim, sve što može i prestaje daviti samo onda, kada opazi, da mora nekoga ostaviti, da joj robuje i da joj štibre plaća. Dok je Austrija izvan pogibelji, u njoj najteže onomu tko joj je najviše dobra učinio.<<
A.Starčević, Djela, III, str. 342


Bošnjaci

>>U Bosni živi strana našega najčišćega, najnepokvarenijega naroda, koji lakše može bez nas, negoli mi bez njega. Za nas je njegov život znamenitiji negoli pariških proletera i njemačkih mudraca; njegovo je naravno stanje za nas korisnije i potrebitije negoli zapadna civilizacija koja smućuje pamet, truje srce i ubija nam život.<<
A.Starčević (iz prikaza Jukićevog Bosanskog prijatelja, 1851)


O Crkvi, svećenicima

>>Kasnije, u stvarima protivnom slobodi, puku i domovini, biškupi skoro dostignuše braću si zapadne crkve, a niže duhovništvo, većinom, barem ne kvari puk. A u puku zapadne crkve gdje potiče štogod dobra i poštena, to prečesto dolazi samo otuda što on ne sluša i slijedi popa. Da ovaj puk ne bi bio požnivičen, on bi uz rijetke iznimke, u popu smatrao najprvoga svojega neprijatelja. U istinu, narod hrvatski ima svu svoju nesreću najvećim popovima pripisati. Ako se pokaže pravi ili bolji svećenik, on postaje mučenikom. Do kada da bude tako?<<
A.Starčević, Djela, III, str. 216


K Slavstvu ili ka Hrvatstvu?

>>I Grci i Rimljani bijahu u svoje vrijeme glupi, i siromašni, i slabi, pak su se prosvijetili, ursrećili i obogatili. Danas je malo npr. Holandeza, Švedaca itd, pak su ipak prosvijetljeni, slobodni, jaki. Ja ne gledam koliko je duša u narodu ili u državi, nego gledam je su li one sve duše sretne, da li koja od njih nepravedno ne trpi. U samom broju duša je ne nalazim snagu: na stotine tisuća Perzijanaca gubiše bitke protiv rukoveti Grka; čvrsta Francuska, za Napoleona I izgubi bitku, izgubi bitke i velika Austrija; nu San Marino, Liechtenstein itd, ne izgubiše ni jednu bitku. Onaj koj može druge tući i od drugih bijen biti, nije sigurniji od onoga koj ne dira u nikoga, nego drži se svoga. Pa ne biste li i vi volili biti državljanin San Marina nego li npr. Rusije?<<
A.Starčević, Djela, III, str. 23

[Kloki]

Dio izbornog govora na Krasici, 1881.

>>Ne tražim neprilike ni pogibelji, nu kada se radi o pravu domovine, o sreći naroda hrvatskoga, ja ne znam ni za kakvu pogibelj, ni za kakvu nepriliku, ni za kakvu žrtvu, nego nastojim da ispunim moju dužnost i nakoliko mi to za rukom pođe, na toliko sam zadovoljan, ne pazeći na poslijedice koje se samo mene tiču.<<
A.Starčević, Izabrani politički spisi, str. 36

[Kloki]

O Hrvatskoj i Hrvatima

>>Makar Hrvatska bila samo uru dugačka i uru široka, makar bilo samo pet Hrvata- neka ih to pet bude slobodno i sretno.<<
A.Starčević, Pisma Madžarolaca, str. 120, 1879


>>Ni ja ne držim ništa do tučnje, ni do junaštva, iz kojih po njihov narod ne niče sloboda i sreća.<<
A.Starčević, Djela, III, str. 25


>>Evo ovdje čaša vode; i da bi mi tko rekao: ispij ovu čašu i Hrvatska će biti slobodna, ja ju ne bih ispio, jer hrvatski narod nije vrijedan da se za nj učini ni ta žrtva...<< (Iz odgovora Erazmu Barčiću, kad ga je ovaj pozivao na akciju 1875.)
A.Starčević, Izabrani politički spisi, str. 36


>>Do Hrvata i Hrvatske ne ima kukavna naroda ni nesretne zemlje. Ovaj narod nije za drugo van da čim prije propadne ter da ne bude samo na neprilici sebi i drugima. Tu ne ima ljudi, ne ima značajeva: ne ima ništa osim hrđe...Gdje su tri Hrvata, tu je barem pet mnijenja i stranka u istom predmetu i pogledu. Hrvati ludi i sebični, mijenjaju se naglije neg primorsko vrijeme. Nas nekoliko stalnih značajeva služimo ostaloj hrpi samo za smijeh. Stoga vam i trpimo. Hrvatska je prava dolina suza, pravi pakao na zemlji.<<
A.Starčević (iz Pisma Madžarolaca)

[dilecto_filio]

istina, starčević je zadnjih nekoliko zadnjih godina bio skoro posve senilan, te nije mogao jasno rasuđivati... to je najviiše koristilo franku koji u to vrijeme započinje svoj uspon u stranačkim redovima, jačajući utjecaj manipulacijom senilnim starčevićem... takva situacija će u konačnici i dovesti do rascijepša stranke nakon starčevićeve smrti (koji je po vlastitoj želji pokopan u opancima, kako to lijepo stoji u glasilu HSP-a kad su jednom u 20-tima obilježavali godišnjicu njegove smrti)...

tak da bi administratori trebali razmisliti o horusovom obitavanju ovdje:
1. vrijeđa ljude jer govore činjenične i točne stvari
2. očigledno nema pojma o elementarnim stvarima

[Kloki]

Zar je isto biti senilan i mentalno bolestan?

[Slovenin1]

Kloki kaže:

Zar je isto biti senilan i mentalno bolestan?

Mental disorder or mental illness are terms used to refer a psychological or physiological pattern that occurs in an individual and is usually associated with distress or disability that is not expected as part of normal development or culture.
http://en.wikipedia.org/wiki/Mental_illness

A mental illness is an illness of the mind.
http://simple.wikipedia.org/wiki/Mental_illness

I konacno:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Demencija

Mentalna bolest = mentalni poremecaj
Vrsta mentalnog poremecaja je demencija. Druga rec za demenciju je senilnost.
Nesto nije jasno?

[Kloki]

Senilnost označava drastično slabljenje i gubitak mnogih fizičkih, fizioloških i psihičkih sposobnosti i funkcija usled starosti.

dilecto_filio kaže:

istina starčević je zadnjih nekoliko zadnjih godina bio skoro posve senilan, te nije mogao jasno rasuđivati...

Čovjek je ostario ali reći da je bio mentalni bolesnik je malo pretjerano.

Slovenin1 kaže:

Mental disorder or mental illness are terms used to refer a psychological or physiological pattern that occurs in an individual and is usually associated with distress or disability that is not expected as part of normal development or culture.

Opšti simptomi senilnosti su: opadanje intelektualnih sposobnosti, psihička inertnost, teškoće u pamćenju, fiksacija za događaje iz prošlosti, teškoće u prilagođavanju i sl.

Which one of these symptoms is not directly related to old age? I would have thought ageing was a normal development in one's life?

[dilecto_filio]

hm, zaboravio sam napomenuti da sam izraz "skoro posve senilan" upotrijebio kao privremeni eufemizam dok malo ne prokopam po literaturi vidim o čemu se točno radilo, u koje vrijeme i s kojim posljedicama... a kako knjižnice trenutačno ne rade - to će malo pričekati... tak da vas molim da se okanite ikakvih medicinskih dijagnoza i prepiranja na tu temu.

ipak, još uvijek smatram da je horus mogao sve to puno bolje demantirati... ali vrijeđati nekoga na nacionalnoj osnovi...

[hevi]

Vidim da se opet spominje tvrdnja da je majka Ante Starčevića bila Srpkinja. Ja sam čitao dvije knjige o Starčeviću i tamo piše da je bila pravoslavka i ne spominje se da je bila Srpkinja. Ako netko zna gdje piše da je Srpkinja neka navede dokument koji to dokazuje. Danas to izgleda deplasirano, ali u ono vrijeme nisu svi pravoslavci bili Srbi.

[sdespot]

juanpablom kaže:

To je bila replika na Vukovo posrbljavanje južnih Slavena

Ne,on je u to i verovao...

[Mariola]

Hevi: "u ono vrijeme nisu svi pravoslavci bili Srbi."

Naravno, njeki su bili i Srpkinje.

[hevi]

Mariola kaže:

Hevi: "u ono vrijeme nisu svi pravoslavci bili Srbi."

Naravno, njeki su bili i Srpkinje.

Ja nisam rekao ni da je, ni da nije Srpkinja. Samo da nema dokumenta koji to dokazuje. Osim toga nije bila pravoslavka cijeli život, nego je prešla na katoličku vjeru kad se udala za prvog muža, prije nego se udala za Starčevićevog oca. Prema tome nije točno ni da mu je majka pravoslavka.

[dilecto_filio]

nego, baš sam prije nekoliko tjedana imao u rukama neku knjigu koja se bavi ličkim područjem u 18. i 19. stoljeću. u knjizi se nalaze reprodukcije nekih bakroreza na kojima je onovremeni putopisac prikazao običaje stanovništva. ispod svakog bakroreza je bio i opis slike na njemačkom. zanimljivo je su se u tim opisima redovito izmjenjivale 4 "socio-etničke" skupine: krajišnik, pandur, hrvat, rašanin. zanimljivo.

uostalom, posve je nebitno podrijetlo ili vjera starčevićeve majke jer to ništa ne govori samo po sebi... npr. pa ferdo šišić je krstio sina u pravoslavnoj vjeri... nije to nikakve neobične situacije za ono vrijeme...

btw, kaj se tiče ove kokoš-jaje rasprave od vukovom posrbljavanju južnih slavena i starčevićevom pohrvaćivanju istih - sve je to prvi zakuhao pavao ritter vitezović, a ne jedan od ove dvojice...

[hevi]

dilecto_filio kaže:

.......... opis slike na njemačkom. zanimljivo je su se u tim opisima redovito izmjenjivale 4 "socio-etničke" skupine: krajišnik, pandur, hrvat, rašanin. zanimljivo.

To me ne čudi. U to vrijeme je naziv Srbin bio vrlo malo prisutan među narodom u Hrvatskoj. Naziv Srbin je postao masovan među pravoslavcima tek kad je SPC dobila svoju eparhiju i počela intenzivno širiti propagandu da su svi pravoslavci Srbi.

uostalom, posve je nebitno podrijetlo ili vjera starčevićeve majke jer to ništa ne govori samo po sebi... npr. pa ferdo šišić je krstio sina u pravoslavnoj vjeri... nije to nikakve neobične situacije za ono vrijeme...

Slažem se da je nebitno , ali kad se već piše onda ne treba pisati laži ili neprovjerene podatke.