|
|
02.10.2007., 21:49
|
#81
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2006.
Postova: 2,292
|
Quote:
JustForFun kaže:
I zavučem se u posao i imam potporu u mužu i kada sa majkom i sestrama pričamo o njemu i svemu iako je bolno kao da prolazimo neku katarzu i lakše nam bude.
|
Upravo sam ovo htjela reći...
Nema nekih "pravila" - svatko na svoj način može proživljavati kroz takvu bol. Ali jedna stvar koju sam primjetila da pomaže je upravo - razgovor o umrloj osobi. Lani kad je moj djed umro, baka ostala sama nakon 54-55 godina braka, njenu bol bi jedino razgovor o njemu ublažio. Razgovor o lijepim stvarima koje su se dešavale u životu, o raznim dogodovštinama... Jedino u TOME je mogla sudjelovati prvo vrijeme. Bilo koji drugi razgovor, svakodnevni - umarao ju je i to nije mogla pratiti, bilo što drugo - tjeralo ju je na povlačenje, plakanje... (iako i plakanje nije loša stvar - treba i to...). Ne treba šutiti i izbjegavati priču o pokojniku zato da se "ne podsjeća" onoga koji pati. Taj koji pati i onako - ne "zaboravlja" na svoju bol.
__________________
Vidiš, godine nas obrade različito... Nekom postane važno s kim će leći, a nekom s kim će se probuditi
|
|
|
02.10.2007., 22:35
|
#82
|
Registrirana korisnica
Registracija: Dec 2006.
Postova: 1,170
|
Quote:
daru kaže:
Upravo sam ovo htjela reći...
Nema nekih "pravila" - svatko na svoj način može proživljavati kroz takvu bol. Ali jedna stvar koju sam primjetila da pomaže je upravo - razgovor o umrloj osobi. Lani kad je moj djed umro, baka ostala sama nakon 54-55 godina braka, njenu bol bi jedino razgovor o njemu ublažio. Razgovor o lijepim stvarima koje su se dešavale u životu, o raznim dogodovštinama... Jedino u TOME je mogla sudjelovati prvo vrijeme. Bilo koji drugi razgovor, svakodnevni - umarao ju je i to nije mogla pratiti, bilo što drugo - tjeralo ju je na povlačenje, plakanje... (iako i plakanje nije loša stvar - treba i to...). Ne treba šutiti i izbjegavati priču o pokojniku zato da se "ne podsjeća" onoga koji pati. Taj koji pati i onako - ne "zaboravlja" na svoju bol.
|
Da, ali na žalost većina ljudi čini upravo to i ili pričaju s tobom o nekim drugim, tada totalno nevažnim stvarima, vjerovatno u veliki mjeri zbog toga jer ne znaju šta reći. Da bi samo znali da ne trebaju reći ništa ... i da bi to bilo mnogo bolje od "biće bolje" ili "ti moraš i dalje živjeti" i slićne gluposti.
|
|
|
03.10.2007., 22:57
|
#83
|
'the bug' sings the blues
Registracija: Aug 2006.
Lokacija: in Kafka's café
Postova: 33,629
|
Quote:
JustForFun kaže:
Meni je tata umro prije 3 mjeseca,
|
žao mi je jff
Quote:
...možda samo naučiš živjeti s tim.
Dok to nisam doživjela, mislila sam da je to jednostavnije, prođe neko vrijeme i bude ti lakše,
|
ne bude baš lakše ali bude drugačije
ta bol nekako promijeni svoj oblik
mog oca nema s nama već osam godina
i naleti mi neka pjesma, miris i krenu suze
ali suze, tihe i nečujne, samo od čežnje
nema više one bolne grimase kao kad tek doživiš takvo iskustvo
Quote:
I zavučem se u posao i imam potporu u mužu i kada sa majkom i sestrama pričamo o njemu i svemu iako je bolno kao da prolazimo neku katarzu i lakše nam bude
|
priča svakako pomaže
židovi imaju takav običaj; zatvori se uža obitelj na tjedan dana da oplakuje
zapravo da pričaju, prisjećaju se i na taj način još malo zadrže otišlog... da se oproste s njim
|
|
|
03.10.2007., 23:26
|
#84
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2003.
Postova: 113
|
Nikako
Quote:
slovenka25 kaže:
Ne samo da nema "lakog i bezbolnijeg" (?) načina - to je nešto što ne preboliš. Samo naučiš živjeti s bolom, ali to ide polako.
|
Potpisujem
|
|
|
04.10.2007., 05:04
|
#85
|
obla
Registracija: Feb 2007.
Postova: 9,202
|
kako naučiti živjeti s bolom?
|
|
|
04.10.2007., 06:02
|
#86
|
Mama
Registracija: Aug 2003.
Lokacija: u snovima
Postova: 2,341
|
ne prebolis nikada, samo naucis zivjeti sa bolom
onaj bol slomljenog srca duboko u grudima postane tvoja nova realnost i prihvatis je kao dio sebe
i ne znam da li postoji nekakva carobna formula po kojoj mozes nauciti kao zivjeti s bolom
dobro je prepustiti sve vremenu, ne traziti razlog jer nekada je totalno neobjasnjivo zasto je bas nas netko najmiliji morao nas napustiti
pricaj, placi, pisi, .... budi sama ili pak u drustvu......radi ono sto ti se radi.....ne budi rob normama ili onim sto se ocekuje od tebe jer svatko zali na drugaciji nacin
daj si vremena......puno vremena
__________________
"She was my North, my South, my East and West,
My working week and my Sunday rest"
|
|
|
04.10.2007., 10:22
|
#87
|
Registrirana korisnica
Registracija: Dec 2006.
Postova: 1,170
|
Quote:
-gloria- kaže:
kako naučiti živjeti s bolom?
|
Ne znam ti odgovoriti na to. Naučiš ... jer moraš.
Lijepo je to napisano:
Quote:
colour kaže:
I vrijeme će ipak bol pretvoriti u nešto drugo.
Lijepa sjećanja, uspomene, duhovnu prisutnost, zahvalnost na postojanju...
|
|
|
|
04.10.2007., 10:28
|
#88
|
monster cat
Registracija: Jun 2005.
Lokacija: na drhtavici
Postova: 949
|
A kako se pripremiti na to, na smrt nekoga bliskog!
Kad te zadesi iznenada je jedno, a sto kad znas da ce se desit, kad cekas?
__________________
Im Himmel geht es weiter ...
|
|
|
04.10.2007., 10:37
|
#89
|
Registrirana korisnica
Registracija: Dec 2006.
Postova: 1,170
|
Quote:
bibobu kaže:
A kako se pripremiti na to, na smrt nekoga bliskog!
Kad te zadesi iznenada je jedno, a sto kad znas da ce se desit, kad cekas?
|
Ja nisam čekala jer sam se, iako bez nade, do kraja nadala da se to neće desiti ...
|
|
|
04.10.2007., 10:49
|
#90
|
Ponekad nisam na forumu
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: No server is available to handle this request
Postova: 8,276
|
Quote:
Mr.Dragon kaže:
Pozdrav!
Evo, zanima me kako se pomiriti i preboljeti smrt bliske i voljene osobe (roditelja,braće,prijatelja,...), na što lakši i bezbolniji način...?
|
Ne pomiriš se nikad, a promijeniš zavijek.
Bol treba odbolovati, stoji, ali ostatak života ona je tu.
Ima nas raznih i svatko od nas se nosi drugačije. Ne bih sudila, nikad ne znaš što netko nosi u srcu. Na to niti psiholozi ne znaju odgovoriti.
Samo hrabro, glavu gore. Na kraju, takva nas iskustva grozno namuče, ali i oplemene. Ima u svemu tome velike milosti, samo do trenutka kad nam to postane jasno, prođemo pakao.
|
|
|
04.10.2007., 10:49
|
#91
|
monster cat
Registracija: Jun 2005.
Lokacija: na drhtavici
Postova: 949
|
Quote:
slovenka25 kaže:
Ja nisam čekala jer sam se, iako bez nade, do kraja nadala da se to neće desiti ...
|
Uz debelu crtu optimizma imam i debelu realizma, nekad dobro, neka ne..
Desit ce se svima kad tad...
Iako vjerujem da smrt nije kraj, da je zapravo nesto lijepo...., toliko sebicno zelim da tata zivi
Kao pred zidom, svjesna svega, sve je logicno, a ja i dalje trazim izlaz.
Nepravedno jer je jos rano za smrt...
__________________
Im Himmel geht es weiter ...
|
|
|
04.10.2007., 11:00
|
#92
|
Registrirana korisnica
Registracija: Dec 2006.
Postova: 1,170
|
Quote:
bibobu kaže:
Uz debelu crtu optimizma imam i debelu realizma, nekad dobro, neka ne..
Desit ce se svima kad tad...
Iako vjerujem da smrt nije kraj, da je zapravo nesto lijepo...., toliko sebicno zelim da tata zivi
Kao pred zidom, svjesna svega, sve je logicno, a ja i dalje trazim izlaz.
Nepravedno jer je jos rano za smrt...
|
Možda je kod mene utoliko drugačije jer je zaista teško postalo tek na kraju - zadnja dva dana. I tada sam, kad sam bila kod moje ljubavi (umro u 32. godini ) i ja na naki način znala i bila sposobna reću mu da će biti sve ok i da može ići ... ako mora. Jer je previše patio ...
|
|
|
04.10.2007., 11:13
|
#93
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2006.
Lokacija: Zgb
Postova: 2,127
|
Nije baš istina da vrijeme liječi sve... Ja i dan danas patim radi smrti mog oca prije 12.5 g. Samo naučiš živjeti s tim... A da ti ta osoba fali - fali jako, možda s vremenom i sve jače jer imaš toliko doživljaja novih i stvari o kojima bi želio pričati s njom i čuti njeno mišljenje i komentar... I kad se got nešto događa pomislim - što bi rekao moj tata, eh da sad on to zna... Najteže mi pada što nije dočekao unuče, umro je 1 mj. prije nek sam rodila
|
|
|
04.10.2007., 12:23
|
#94
|
alltaglich
Registracija: Jul 2007.
Lokacija: negdje u Indiani
Postova: 911
|
moja baka kojoj je umrla kćer je uvijek znala reći lakše ti je kad umru nego kad te živi ostave
|
|
|
04.10.2007., 12:57
|
#95
|
obla
Registracija: Feb 2007.
Postova: 9,202
|
Quote:
woolfwalter kaže:
moja baka kojoj je umrla kćer je uvijek znala reći lakše ti je kad umru nego kad te živi ostave
|
mislim da je baka prolupala od boli?
|
|
|
04.10.2007., 13:22
|
#96
|
Ponekad nisam na forumu
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: No server is available to handle this request
Postova: 8,276
|
Quote:
-gloria- kaže:
mislim da je baka prolupala od boli?
|
Moguće, ali prije mislim da je imala veliko životno iskustvo.
|
|
|
04.10.2007., 13:32
|
#97
|
obla
Registracija: Feb 2007.
Postova: 9,202
|
Quote:
Blaise kaže:
Moguće, ali prije mislim da je imala veliko životno iskustvo.
|
kako to misliš? hoćeš mi to objasniti?
|
|
|
04.10.2007., 13:50
|
#98
|
alltaglich
Registracija: Jul 2007.
Lokacija: negdje u Indiani
Postova: 911
|
Quote:
Blaise kaže:
Moguće, ali prije mislim da je imala veliko životno iskustvo.
|
kad netko umre tu nema pomoći
ali kad te voljena osoba ostavi to je bolno- tu je živa a nema je
|
|
|
04.10.2007., 18:24
|
#99
|
Burning the Letters
Registracija: Jan 2006.
Postova: 146
|
sto se mene tice, ja nikada necu preboljeti. mozda zato jer si to necu dopustiti, to je najmanje sto mogu uciniti da mu na neki nacin ostanem bliska.
|
|
|
06.10.2007., 00:06
|
#100
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2007.
Postova: 5
|
mislim da najmanje što možeš napraviti ako ti umre bliska osoba jest iskoristit svoj život dok traje i biti sretan. naravno, kad je sve to još svježe i dok proces žalovanja traje, ne baš. to je ono vrijeme kad preispituješ svoj život jer ipak se na neki način je došlo do promjene.ali, kad otplačeš i budeš tjednima i mjesecima u piđami i budeš tužan moraš donijeti jednu odluku a to je želiš li nastavit živjet ili je sve tvoje umrlo s tom osobom? i to je u biti to, tako prevladaš bol jer znaš da taj kojeg si izgubio želi da budem sretna jer već ako je njihovo vrijeme tako brzo završilo i moje je će nekad skoro.određuješ si male ciljeve, npr.danas ću se ustat i istuširat i prošetat. onda malo veće.
meni je to vrijeme tugovanja, koliko god bilo teško, pridonijelo da sam se zbližila s ostatkom obitelji.
teško je to, kad ti umre netko drag, ali i to je život
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 06:52.
|
|
|
|