Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo > Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Poduzetništvo, računovodstvo i porezi Pokrećemo poduzetništvo u Hrvatskoj - za računovođe i one koji ih trebaju

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 31.10.2011., 20:54   #1
Knjiženje poslovnih događaja

U želji da rasteretim i učinim što pregledniju temu Računovodstvo, otvaram ovu temu za sva pitanja - kako proknjižiti?

Dakle, ukoliko su vam potrebne sheme knjiženja ili pojašnjenja u vezi knjiženja, molim vas da pitate ovdje.
Da bi dobili što kvalitetniji odgovor dobro bi bilo navesti i po kojem kontnom planu radite.
__________________
It could have been...
lili p. is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.11.2011., 10:15   #2
Kao prvo, pitanje vezano za R1 izlazne račune koji su plaćeni karticom, zanima me kako ih knjižite? te njihovo plaćanje, znači onaj izvadak od banke..
2.pitanje: kako se priznavaju troškovi goriva kod firme koja se bavi rent-a carom? jeli 100% ili ? te troškovi noćenja..da li se i oni priznavaju 100%?
Morticia6 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.11.2011., 10:07   #3
Quote:
Morticia6 kaže: Pogledaj post
Kao prvo, pitanje vezano za R1 izlazne račune koji su plaćeni karticom, zanima me kako ih knjižite? te njihovo plaćanje, znači onaj izvadak od banke..
2.pitanje: kako se priznavaju troškovi goriva kod firme koja se bavi rent-a carom? jeli 100% ili ? te troškovi noćenja..da li se i oni priznavaju 100%?
1. R1 izlazni račun ja knjižim:
1200/75 ili 76 (ovisno o čemu se radi)
/2400

Nakon toga zatvorim kupca i otvorim potraživanje po karticama te navedeno potraživanje odmah umanjim za proviziju kartičara koju knjižim na obvezu
1179/1200
2160/

Iznos koji mi sjedne na izvod jednak je iznosu knjiženom na 1179 te se tu zatvara a prema obračunu provizija kartičara knjižim
4653/2160 pa mi se tu zatvara 2160

Na taj način si odmah zatvorila kupca a potraživanje prema kartičaru ostaje dok uplata ne sjedne.

2. Ako firma ima u vlasništvu vozila koja su između ostalog namijenjena rentanju i ne koriste se u privatne svrhe onda su troškovi po tim vozilima priznati 100%

3. Što se noćenja tiče.. na službenom putovanju? Jesu, uključiš ih u putni nalog (priložiš račune) bitno da imaš dokaze da je putovanje bilo u poslovne svrhe
__________________
tko pita ne skita..
vitas is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.11.2011., 11:14   #4
Hvala! zanima me da li se može sa kunskog računa platiti u inozemstvo (eurima) ? znači bez otvaranja deviznog računa..da li to onda ide preko naloga 14?
Morticia6 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.11.2011., 12:32   #5
Quote:
Morticia6 kaže: Pogledaj post
Hvala! zanima me da li se može sa kunskog računa platiti u inozemstvo (eurima) ? znači bez otvaranja deviznog računa..da li to onda ide preko naloga 14?
Da, zadate nalog 14 i banka radi konverziju valute
__________________
tko pita ne skita..
vitas is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.11.2011., 13:16   #6
Pitanje vezano uz prodaju dugotrajne imovine. Vodila se već rasprava o tome kako se knjiži i zaključili smo kako se prihod priznaje na neto osnovi dakle samo razlika prihoda i rashoda (neamortiziranog iznosa imovine). Sve stoji, ali kad to treba proći kroz knjige, malo se pogubim. Kad knjižim izlazni račun kupcu za tu imovinu, moram priznati prihod u punom iznosu budući da ne mogu imovinu otpisati u knjizi IRA??? I onda naravno isknjižavanje imovine temeljnicom gdje moram priznati taj rashod odnosno knjig. vrijednost imovine, onda opet dođemo na to da sam priznala i prihod i rashod u punom iznosu a ne na neto osnovi??
Gdje sam pogriješila? Kako to točno treba ići kroz knjige (IRA, inventar)???
Pomagajte, ja se pogubila
__________________
Čovjek koji ne pravi greške, obično ne radi ništa..
moira_67 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.11.2011., 15:59   #7
Quote:
moira_67 kaže: Pogledaj post
Pitanje vezano uz prodaju dugotrajne imovine. Vodila se već rasprava o tome kako se knjiži i zaključili smo kako se prihod priznaje na neto osnovi dakle samo razlika prihoda i rashoda (neamortiziranog iznosa imovine). Sve stoji, ali kad to treba proći kroz knjige, malo se pogubim. Kad knjižim izlazni račun kupcu za tu imovinu, moram priznati prihod u punom iznosu budući da ne mogu imovinu otpisati u knjizi IRA??? I onda naravno isknjižavanje imovine temeljnicom gdje moram priznati taj rashod odnosno knjig. vrijednost imovine, onda opet dođemo na to da sam priznala i prihod i rashod u punom iznosu a ne na neto osnovi??
Gdje sam pogriješila? Kako to točno treba ići kroz knjige (IRA, inventar)???
Pomagajte, ja se pogubila
neznam u kojem programu radiš i kakva su ti kontiranja dozvoljena ali recimo ja to ovako knjižim... recimo nek je nešto koštalo 100.000 kn i amortizirano je u potpunosti i sad se prodaje za 20.000 + PDV


1200 D 24.600
2400 P 4.600
0320 P 100.000
0390 D 100.000
7711 P 20.000

ako još ima neotpisane vrijednosti npr. 5.000

1200 D 24.600
2400 P 4.600
0320 P 100.000
0390 D 95.000
4820 D 5.000
7711 P 20.000

ili

1200 D 24.600
2400 P 4.600
0320 P 100.000
0390 D 95.000
7711 P 15.000

JEDAN RRIFOVAC KAŽE DA JE SAMO OVAJ DRUGI ISPRAVAN, A DRUGI KAŽE DA SU OBA ISPRAVNA...

Ja smatram da je prvi (sa 4820 kontom) ispravniji jer se kaže tamo negdje po zakonima da u trenutku prodaje imovine, neamortizirana vrijednost predstavlja porezno priznati rashod i stoga smatram da je taj dio potrebno prikazati u rashodima...
VTi underhood is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.11.2011., 21:22   #8
Prije rasprave unazad koji dan i ja sam mislio da je prvo knjiženje prihvatljivije ali HSFI jasno kaže da se prihod priznaje u neto iznosu, i ja već preknjižio neke događaje iz ove godine kao pod dva
vlado3 is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.11.2011., 01:29   #9
Quote:
vlado3 kaže: Pogledaj post
Prije rasprave unazad koji dan i ja sam mislio da je prvo knjiženje prihvatljivije ali HSFI jasno kaže da se prihod priznaje u neto iznosu, i ja već preknjižio neke događaje iz ove godine kao pod dva
prihod DA, ali tu je i RASHOD... i rashode treba priznat...
VTi underhood is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2013., 18:30   #10
Quote:
VTi underhood kaže: Pogledaj post
neznam u kojem programu radiš i kakva su ti kontiranja dozvoljena ali recimo ja to ovako knjižim... recimo nek je nešto koštalo 100.000 kn i amortizirano je u potpunosti i sad se prodaje za 20.000 + PDV


1200 D 24.600
2400 P 4.600
0320 P 100.000
0390 D 100.000
7711 P 20.000

ako još ima neotpisane vrijednosti npr. 5.000

1200 D 24.600
2400 P 4.600
0320 P 100.000
0390 D 95.000
4820 D 5.000
7711 P 20.000

ili

1200 D 24.600
2400 P 4.600
0320 P 100.000
0390 D 95.000
7711 P 15.000

JEDAN RRIFOVAC KAŽE DA JE SAMO OVAJ DRUGI ISPRAVAN, A DRUGI KAŽE DA SU OBA ISPRAVNA...

Ja smatram da je prvi (sa 4820 kontom) ispravniji jer se kaže tamo negdje po zakonima da u trenutku prodaje imovine, neamortizirana vrijednost predstavlja porezno priznati rashod i stoga smatram da je taj dio potrebno prikazati u rashodima...

ovo sam našla u starim postovima. mislim da sam onda ipak točno knjižila. nedice?
misty marie is online now  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2013., 18:35   #11
zanima me za osnovno sred. kojem se priznaje 25% am.

kupljeno za 3200, prodano za 3000 ( 2400+600 pdv)
prodano u 4.mj, znači am za 3 mj.
kako bi onda bilo ispravno?
latica7 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2013., 18:43   #12
Quote:
latica7 kaže: Pogledaj post
zanima me za osnovno sred. kojem se priznaje 25% am.

kupljeno za 3200, prodano za 3000 ( 2400+600 pdv)
prodano u 4.mj, znači am za 3 mj.
kako bi onda bilo ispravno?
a kad je kupljeno?
misty marie is online now  
Odgovori s citatom
Old 04.11.2011., 09:51   #13
Slažem se da je drugo knjiženje ispravnije, tj. priznavanje prihoda na neto osnovi, nalažu ga HSFI i u literaturi se pojavljuju kad god je tema prodaja DI. Ja sam tu imovinu (radi se o 4-5 stavki inventar), prvo temeljnicom isknjižila iz 0 i stavila knjigovodstvenu vrijednost na 6-icu, dugotrajna imovinanamjenjena prodaji. Sad nakon toga, nađen je kupac i ja tu imovinu prodam. E sad, da provjerim(uzeti ću brojke koje je spominjao VTI):
1. temeljnica (modul financijsko)- reklasifikacija DI:
031 P 100 000
039 D 95 000
691 D 5 000

2. IRA (modul PDV) prodaja DI:
120 D 24 600
240 P 4 600
691 P 5 000
781 P 15 000

Svugdje se spominje kako treba proknjižiti, ali nigdje po "prosto seljački" kako u kojoj pomoćnoj knjizi to izgleda...
Pa šta mogu razdužiti 6-icu potuem modula PDV, dakle kroz IRA??? Malo mi to smrdi...
Imam synesis od programa pa ako je netko već prodavao svoju imovinu i zna mi objasniti u kojoj knjizi šta pišem bila bih jaaako zahvalna da pomogne
__________________
Čovjek koji ne pravi greške, obično ne radi ništa..
moira_67 is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.11.2011., 15:17   #14
Quote:
moira_67 kaže: Pogledaj post
Svugdje se spominje kako treba proknjižiti, ali nigdje po "prosto seljački" kako u kojoj pomoćnoj knjizi to izgleda...
vidi rrif 09/11 str.29.
vlado3 is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.11.2011., 15:03   #15
Evo da zaključim ovu temu oko prodaje inventar. Nakon OPSEŽNOG ISTRAŽIVANJA, slučaj rješen pa ako nekome bude trebalo, postupak je sljedeći (synesis, RRIF-ov kontni plan):
Budući da se ovdje radilo o planiranoj prodaji nekoliko stavki inventara, prvo je donešena odluka o prodaji imovine, tj. reklasifikaciji imovine kao dugotrajna imovina namjenjena prodaji.

1. korak: u modulu INVENTAR: "knjiženje inventara"- svaka stvaka inventara koja se namjerava prodati se ovim dokumentom isknjižava iz imovine te se ostatak vrijednosti prenosi na kto 691 -dugotrajna imovina najenjena prodaji.

2. korak: realizacija prodaje: modul PDV, "IRA-redovni račun": 1204-kupci duguju dogovorenu cijeu + PDV; 24002 - obveza za PDV, te 7811-priznaje se prihod od prodaje imovine u cijelom iznosu.

3. korak - isknjižavanje imovine sa 6-ice: modul FINANCIJSKO "temeljnica": 7030-duguje knjigovodstveni iznos koji smo sa dugotrajne imovine prenijeli na 691, te zatvaramo kto.691 u cijelosti.

E sad, kako bi se zadovoljili propisi, tj. priznavanje prihoda od prodaje DI na neto osnovi, prilikom izrade računa dobiti i gubitka, ne unose se iznosi sa konta 7030 i 7811 kao izvanredni-ostali prihodi/rashodi, već se unosi samo razlika prihoda i rashoda kao izvanredni prihod. Naravno, prodajom se može ostvariti i rashod, tj. da prodajna cijena bude manja od knjigovodstvene te se onda priznaje izvanredni rashod po ovoj osnovi.
Dakle, prilikom knjiženja priznamo i prihod i rashod u bruto iznosu a u RDG-u smo neto iznos prihoda/rashoda od prodaje.
__________________
Čovjek koji ne pravi greške, obično ne radi ništa..
moira_67 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.11.2011., 15:43   #16
Zanima me kako i gdje knjižite račune za ambalažu-----UGOSTITELJSTVO.?

Naime, mi radimo sa velikom trg.kućom i stalno dobivamo račune za ambalažu i isto tako storno račune kod povrata iste.. Kako dotični nisu ažurni kod slanja računa, moja kartica izgleda kao veliki čušpajz.

Do sada smo knjižili sve te račune preko konta 31 i pokušavamo do kraja godine karticu dovesti na nulu. Mene sad zanima na koji način od 01.01 da mi vodimo te račune a da mi se ne petljaju sa redovitim računima?

Da li smo mi u obavezi uopće knjižiti te račune?
kakodane is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2011., 15:58   #17
Quote:
kakodane kaže: Pogledaj post
Zanima me kako i gdje knjižite račune za ambalažu-----UGOSTITELJSTVO.?
....Da li smo mi u obavezi uopće knjižiti te račune?
Ja ih knjižim, tim prije što je kod nekih dobavljača zajedno sa robom. A i zašto ne kada je u njima pdv.
Ja sam naslijedio klijenta gdje je knjiženo na 11422 pa sam i ja nastavio, ali mislim da je ispravnije knjižiti preko 351.
Ne vidim razlog zašto bi morali dovesti karticu na nulu, pa uvjek ima nešto ambalaže na zalihi.
vlado3 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.11.2011., 06:59   #18
kako proknjižiti-sitni inventar

Dobro jutrooo,

Evo nakon otvaranja tvrtke kreću i knjiženja,a nakon puno prelistavanja foruma samo bih htjeo da provjerim da li sam to dobro shvatio/knjižio i da li može i kraće
Kontni plan: RRIF

URA-555 (npr. registratori 100,00 kn + PDV 23,00 kn)

220-P 123,00 kn (dokument URA-555)
350-D 100,00 kn (dokument URA-555)+izdajem primku na skl. PR-001
1400-D 23,00 kn (dokument URA-555)
1000-P 123,00 kn (dokument IZVOD-1)
220-D 123,00 kn (dokument IZVOD-1)

350-P 100,00 kn (dokument-izdajem izdatnicu IZ-001)
360-D 100,00 kn (dokument IZ-001)
360-P 100,00 kn (dokument IZ-001)
4010-D 100,00 kn (dokument IZ-001)
suljovandam is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.11.2011., 15:11   #19
Quote:
suljovandam kaže: Pogledaj post
Dobro jutrooo,

Evo nakon otvaranja tvrtke kreću i knjiženja,a nakon puno prelistavanja foruma samo bih htjeo da provjerim da li sam to dobro shvatio/knjižio i da li može i kraće
Kontni plan: RRIF

URA-555 (npr. registratori 100,00 kn + PDV 23,00 kn)

220-P 123,00 kn (dokument URA-555)
350-D 100,00 kn (dokument URA-555)+izdajem primku na skl. PR-001
1400-D 23,00 kn (dokument URA-555)
1000-P 123,00 kn (dokument IZVOD-1)
220-D 123,00 kn (dokument IZVOD-1)

350-P 100,00 kn (dokument-izdajem izdatnicu IZ-001)
360-D 100,00 kn (dokument IZ-001)
360-P 100,00 kn (dokument IZ-001)
4010-D 100,00 kn (dokument IZ-001)
A zašto bi registratori uopće išli na sitni inventar?
Ako već hoćeš voditi zalihu za uredski materijal onda stavi po ulaznom računu na 3103 umjesto 350 pa po izdatnici 4010/3103.. ali možeš po ulaznom računu odmah staviti na trošak 4010 pa knjižiš
/2200
1400/
4010/
osim ako pratiš potrošnju uredskog..
Inače sitni inventar je sve ono što je vrijednosti do 3500 kn i ima vijek upotrebe do godinu dana pa mi uredski materijal ne bi tu išao.
__________________
tko pita ne skita..
vitas is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.11.2011., 22:19   #20
Quote:
vitas kaže: Pogledaj post
A zašto bi registratori uopće išli na sitni inventar?
Ako već hoćeš voditi zalihu za uredski materijal onda stavi po ulaznom računu na 3103 umjesto 350 pa po izdatnici 4010/3103.. ali možeš po ulaznom računu odmah staviti na trošak 4010 pa knjižiš
/2200
1400/
4010/
osim ako pratiš potrošnju uredskog..
Inače sitni inventar je sve ono što je vrijednosti do 3500 kn i ima vijek upotrebe do godinu dana pa mi uredski materijal ne bi tu išao.

Tnx Vitas,

Evo zahvaljujući tebi potrudio sam se malo bolje listati po literaturi i zaključiti da si u potpunom pravu

RRIF-računovodstvo poduzetnika str.639-TROŠKOVI ADMINISTRACIJE,UPRAVE I PRODAJE---"Na računu 401 Materijalni troškovi administracije,uprave i prodaje,knjiže se troškovi koji se u proizvodnim djelatnostma nikada ne uračunavaju u vrijednost proizvodnje,nego se samo kalkulativno moraju imati na umu pri određivanju prodajne cijene.Nabavljeni potrošni materijal u ovim službama najčešće se izravno po ulaznom dokumentu stavlja u uporabu.... "
suljovandam is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 00:27.