Norveški jezik

[Alexandra Burek]

Evo par imenica na A iz moje biljeznice,
za domacu zadacu napisite sastavak, koristeci ove rijeci:


adresseforandringen = promjena adrese
agurken = krastavac
akeleien - kandilka
aldersgrensa - dobna granica
aldersgruppa - starosna skupina
alken (alka) - njorka
alminneligheten = banalnost
altertavla - oltarska slika
amma - dojilja
anbefalingen = preporuka
anden (anda) = patka
antenna - antena
appelsinsaften = sok od naranče
arbeidsreisen - poslovno putovanje
arbeidsuka - radni tjedan
arbeidsulykken (arbeidsulykka) - nesreća na radu
arkivmappa - arhivska omotnica
arterien - arterija
arveavgiften = porez na nasljedstvo
asken - pepeo
assimileringen = asimilacija
atombomba - atomska bomba
attføringen = rehabilitacija
avbitertanga = kliješta za žicu
avføringen = stolica, pražnjenje crijeva
avgiften - taksa, porez, carina, članarina
avkjølingen = rashlađivanje
avkjøringen (avkjøringa) = skretanje
avklaringen = razjašnjenje
avkoblingen = rasterećenje
avleiringen = naslaga, talog
avlesningen = očitovanje
avlingen (avlinga) = ljetina
avreisen = odlazak, polazak
avsetingen = prođa, prodaja
avskrivningen = otpisivanje vrijednosti
avløringen = otkrivanje, razotkrivanje
avspenningen = popuštanje napetosti
avsporingen = iskakanje (vlaka) iz tračnica
avstigningen = spust, silazak
avvekslingen = promjena, raznolikost
avviklingen (avviklinga) = likvidacija; organizacija

[Myriad]

Meni je norveški izuzetno lagan, izgovor mi je nekako prirodno sjeo. Ne mogu se požaliti, uživam u njemu. Hrpa riječi je slična njemačkom i engleskom pa proširiti vokabular nije teško.

I ne zamaram se idejom da moram govoriti ko norvežani. Mislim da će im bit simpatično ak išta sklepam na njihovom jeziku. Ostalo obavimo na engleskom ak treba

Mislim da nije JEZIK težak. Nego nešto nekome ide bolje, nekom lošije.

[Thorin]

Norveški izgovor nije teško savladati, samo treba ignorirati dijalekte.
I švedski je u redu, ali danski... Meni je čudno kako se međusobno razumiju.

[Alexandra Burek]

Thorin kaže:

Norveški izgovor nije teško savladati, samo treba ignorirati dijalekte.
.

Ih, 95% Norvezana govori dijalekt, tj. svi osim stanovnika Osla sa zapadne strane rijeke koji govore Riksmaal.
A Zapadni Oslo ima najvise 200 000 stanovnika


Trebas samo naci dijalekt koji ti lezi,
meni je najlaksi penbergensk (kako govori visoka klasa u Bergenu)
ima samo 2 roda, zenski rod se ne koristi: jenten ''djevojka'', blondinen ''plavusha''
i R se izgovara kao u njemackom, skoro kao H: norsk [nohsk], mars [mahs]
to mi je super. I u Zapadnom Oslu takvo R djeluje otmjenije, pa uvijek uzimaju dadilje iz Bergena, Stavangera i Kristiansanda (gdje se koristi francusko/njemacko R).
Obicno R mi djeluje ruzno u germanskim jezicima, sorry.

Puno voditelja na NRK koristi francusko R: http://www.youtube.com/watch?v=iFde4owdOpY

[Alexandra Burek]

Thorin kaže:

Norveški izgovor nije teško savladati, samo treba ignorirati dijalekte.
I švedski je u redu, ali danski... Meni je čudno kako se međusobno razumiju.

Pa Bokmaal je zapravo danski, s norveskim izgovorom.
Pravi norveski je Nynorsk.

[Thorin]

Norveški mi djeluje dosta "tvrdo", dok je danski gutanje riječi. Npr. København izgovaraju [kʰøb̥m̩ˈhɑʊ̯ˀn].
Ja baš više volim [r], pogotovo onak tvrdo ko u finskom, [ʁ] mi je bljak. Zanimljivo mi je i kako se "rs" izgovara [ʂ].

[Alexandra Burek]

Hrvatsko/alveolarno R u norveskom je koma jer izaziva retrofleksivizaciju sljedeceg konsonanta (dakle nije kao u bavarskom njemackom gdje alveolarni izgovor
nema nikakvih ''posljedica'' za susjedne glasove); a ti glasovi ʈ, ɖ, ʂ mi nisu lijepi, zvuce mi grubo (inace su karakteristika indijskih jezika i indijskog engleskog);
osim toga dolazi do sandhi pojava (izmedju rijeci).
A ne volim bas sandhi jer me sili da unaprijed znam sto zelim reci, moram razmisljati unaprijed:

Er du norsk?
[æ*ɖʉ nɔʂk]

Jeg er student.
[jæ*i æ*ʂtʉdɛnt]


Zato se drzim uvularnog izgovora R, da izbjegnem te retrofleksive, i sandhi.

(*U Oslu obicno izgovaraju æ kao prednje a [a], pa njihovo deg, meg zvuci kao nase daj (mi), (prvi) Maj; dok je njihovo a jako straznje i skoro zaokruzeno kao dubrovacko, pa ne brkaju meg [mai] od mai [mɑi]).

Da me netko pita (onako prakticno) kako se na norveskom kaze, ''Nisam iz Norveske'', bez problema bih mu odgovorila:
1. jaj ar ikke nošk (u Oslu)
2. eg e išše nohsk (u Bergenu i Stavangeru; u 2. i 3. norveskom gradu iako pisu Bokmaal Jeg er ikke norsk, izgovaraju kao da je Nynorsk: eg er ikkje norsk).

i napomenula bih mu da se dvostruki suglasnici uvijek citaju dvostruko, kao doppie u talijanskom ).

Sto se tice norveskog U, zvuci kao njemacko Ü, Ø zvuci kao engleski poluglas (u americkom izgovoru BIRD, EARLY ali bez R), a Y zvuci kao I sa skupljenim usnama (pogledati ovdje:
http://www.youtube.com/watch?v=iHnXihStww0 )

Odlicna pjesma: BORDET od Gabrielle
http://www.youtube.com/watch?v=5b89CBe1f5g

[Snowcrowned]

Alexandra, bolje je imenice pisat u neodredjenom obliku, ili ak mora bit i u neodredjenom i odredjenom obliku.

[Alexandra Burek]

Ma nije najbolje pisati u neodredjenom jer

1) u rjecnicima uvijek stoje u odredjenom obliku, npr.

jente -en/a


2) u vecini jugoistocne Norveske (ukljucujuci centralni i istocni Oslo), uobicajeno jer koristiti
''muski'' neodredjeni clan, i muski neodredjeni oblik pridjeva a ''zenski'' odredjeni clan

en jente - jenta (a ne ei jente)
en natt - natta (a ne ei natt)
en liten bok - den lille boka (a ne: ei lita bok)

a i lakse je pamtiti: huset, musa nego et hus, en/ei mus, u njemackom se takodjer preporuca uciti s odredjenim clanom imenicu, a ne sa neodredjenim
Iako je najbolje, vjezbe radi, napraviti cijelu paradigmu: en(/ei) øy - øya(/øyen) - øyer - øyene ''otok''

[Snowcrowned]

posto ja nastupam kao govornik svedskog koji iz ocitog razloga u odredjenoj mjeri kuzi norveski, ali nikad necu rec da govorim norveski jer to jednostavno nije istina, dopustam mogucnost da grijesim. nisam nikad imala u rukama norveski rjecnik tak da to ne znam, a ovo drugo mi se cini da ni ne pripada u vokabular, nego gramatiku. lakse je naucit uz neodredjeni jer je s tim puno lakse kasnije radit kaj ti se hoce (ili bar razumljivije), iako kak rekoh mozda grijesim jer je ipak malo kompliciranije od svedskog koji ima samo en i ett, a u norveskom imamo i to nesretno ei pa se ti snadji druze. a pol toga te uopce nisam ni skuzila kaj zelis rec jer koristis meni nejasne konstrukcije, sorry. (ili mi je sunce stvarno prejako udarilo u glavu )

[Alexandra Burek]

Zašto nitko ne piše ovdje?
Evo dobra pjesma za vježbu:
http://www.youtube.com/watch?v=Zjl-7GZIVlA

[profesor988]

Hei,
Ja sam Zorica, profesorica norveškog jezika. Držim individualna predavanja norveškog preko skype-a. Cijena je odlična! Moj kontakt mail je [email protected]
Imam plan i program po kojem radim, ali ovisi i o učenik. Sve je stvar dogovora!

[OpenRadio]

Alexandra Burek kaže:

Zašto nitko ne piše ovdje?
Evo dobra pjesma za vježbu:
http://www.youtube.com/watch?v=Zjl-7GZIVlA

ovo je bio hit prije nekih 4-5 godina

[Zyzz87]

Pozdrav, zna li netko za tečaj norveškog u Zagrebu ?

[Sandiran]

Det veit eg ikkje.
To ne znam.

Ja sam proshao dva stupnja nynorska, i sad sam kupio napredni, pa cu druge godine ici polagati Bergenstesten u Bergen, i to nynorsk, a ne bokmal,
jer moji rodjaci zive u Lindasu kod Bergena i tamo je dominantan nynorsk. Bokmal se govori samo u Oslu. Svugdje drugje govore dijalekt (osim u zapadnoj Norveskoj gdje nynorsk, iako u samom Bergenu jaki dijalekt: bergensk, mix bokmala i nynorska, npr. Gabrielle pjeva na tom bergenskom: http://www.youtube.com/watch?v=kogEFwYlNHU,
izgovara ga kao nynorsk: hing meg, a ne ring maj).

[Aiko22]

evo, podižem temu. ja učim sama doma norveški, preko pimsleur tečajeva i raznih knjiga. nadam se da će nam uskoro početi tečaj. ima li neka online knjiga za učenje nynorska za preporučiti?

[Vigo]

Aiko22 kaže:

evo, podižem temu. ja učim sama doma norveški, preko pimsleur tečajeva i raznih knjiga. nadam se da će nam uskoro početi tečaj. ima li neka online knjiga za učenje nynorska za preporučiti?

http://www.nynorsksenteret.no/grammatikk/

http://decentius.hit.uib.no/lexin.ht...ed-languages=B

[st.kilda]

Za sve one koje zanima,svaki dan oko 13h na htv 2 može se pogledati norveška serija nebesko plavetnilo,himmel bla!

[Vigo]

st.kilda kaže:

Za sve one koje zanima,svaki dan oko 13h na htv 2 može se pogledati norveška serija nebesko plavetnilo,himmel bla!

Gledao sam to na NRK kad je išlo i nije mi išlo

Nažalost na sjevernonorveškom je dijalektu (jednom od!) koji nema praktične svrhe nama koji učimo zapadnonorveški Nynorsk ili jugoistočnonorveški Bokmaal.

(ako je Nynorsk čakavski, Bokmaal štokavski, sjeverni norveški dijalekti su kao kajkavski
to i mnogi na jugoistoku norveške (Oslo) teško razumiju, a kamoli mi stranci koji ne živimo na sjeveru Norveške!)

Na karti norveških dijalekata
http://www.ling.hf.ntnu.no/nos/?nosid=nos07003

noravinn å sola kranglæ om kæm a dæm så va dn stærkaste. då kåm de æn mainn gåanes me n varm frakk på se. di vart eni om at deinn såm føsjt kuinn få mainn te å ta a sæ frakken vart rægna såm deinn stærkaste av dæm. så blåste noravinnj av aill si makt. mæn jo meir hainn blåste jo tættar trakk mainn frakken ruinnt se. å te sjluitt ga noravinnj opp. då sjinte sola fram så gåitt å varnt. å straks tok mainn a se frakken. å så mått noravinnj innjrøm at sola va deinn stærkaste a dæm.

prevedeno na Bokmål

Nordavinden og solen kranglet om hvem av dem som var sterkest. Da kom det en mann gående med en varm frakk på seg. De ble enige om at den som først kunne få mannen til å ta av seg frakken, skulle være sterkere enn den andre. Så blåste nordavinden alt han klarte, men jo mer han blåste, jo tettere trakk mannen frakken rundt seg, og til slutt ga nordavinden opp. Da skinte solen fram så godt og varmt, og med en gang tok mannen av seg frakken. Da måtte nordavinden innrømme at solen var den sterkeste av dem.

[Vigo]

Odlicna pjesma: http://www.youtube.com/watch?v=LDOW1isDu-M

Eg diktar meg eit liv
Eg diktar meg ein open dag
Eg diktar meg eit'skriv
Så fullt av tankar lag på lag
Eg tenkjer meg ei hand som
Grip det når det fell mot land
Eg diktar dette blikk
Som ser og ler og rørest blidt

Eg diktar meg eit liv
Som er likt det eg skriv
Eg diktar det eg treng
Gjennom vers og refreng
Eg diktar meg ei kraft
Som kan og vil og alltid vinn
I eit liv som eg kan leva med

Eg diktar meg eit mål
Heldt fast av eit tolmodig sinn
Eg diktar meg ei tru
Som held om syndaren vil snu
Eg tenkjer meg ei hand som grip det
Når det fell mot land
Eg diktar dette blikk
Som ser og ler og rørest blidt

Eg brettar til eit fly
Med diktet mitt det stig mot sky
Eg tenkjer meg ei hand
Som grip det når det fell mot land
Eg diktar dette blikk
Som ser og ler og rørest blidt
Som les seg til ein fred
Eit liv som ho kan leva med

Eg diktar ho eit liv
Som er likt det eg skriv
Eg diktar det ho treng
Gjennom vers og refreng
Eg diktar ho ei kraft
Som kan og vil og alltid vinn
I eit liv som ho kan leva med