Propast 95% poljoprivrednih domaćinstava nakon ulaska u EU

[mravac8]

more kaže:

Evo pogledaj ovo pa češ vidjeti da nije odgovorna država nego nesposobni naši poljoprivrednici.

Prva rečenica govori da nisi razumio što sam napisala.

Naime moj post nije u stilu *il je kriva država, il su krivi poljoprivrednici* pa onda biranje strane, odnosno usklik: *kriva je država*.

Moj post govori da su krivi i jedni i drugi. Kriva je i država ali i poljoprivednici.

Ostavi se polarizacije, život nije takav.

[more]

mravac8 kaže:

Prva rečenica govori da nisi razumio što sam napisala.

Naime moj post nije u stilu *il je kriva država, il su krivi poljoprivrednici* pa onda biranje strane, odnosno usklik: *kriva je država*.

Moj post govori da su krivi i jedni i drugi. Kriva je i država ali i poljoprivednici.

Ostavi se polarizacije, život nije takav.

Je krivi su obadvoje,ali kojeg vraga političari znaju kako se uzgajaju svinje za na primjer. Oni udruženi idu blokirat odmah prometnice,traže poticaje itd u biti traže keš a ništa ne nude s druge strane. Zamisto da se udruže u konzorcije,klaster,zadruge nebitno koji vid i školovane magistre poloprivrede i korporativne odvjetnike upute vladi na pregovore i traže nešto u skladu sa EU zakonima.A i nisu baš svi nesposobni ima i uspješnih poljoprivrednika ali ti izgleda muće i rade svoj posao.
Ja sam 2 puta bankrotirao ko mi je kriv država ili ja sa svojim upravljanjem.

[mravac8]

more kaže:

Je krivi su obadvoje,ali kojeg vraga političari znaju kako se uzgajaju svinje za na primjer. Oni udruženi idu blokirat odmah prometnice,traže poticaje itd u biti traže keš a ništa ne nude s druge strane. Zamisto da se udruže u konzorcije,klaster,zadruge nebitno koji vid i školovane magistre poloprivrede i korporativne odvjetnike upute vladi na pregovore i traže nešto u skladu sa EU zakonima.A i nisu baš svi nesposobni ima i uspješnih poljoprivrednika ali ti izgleda muće i rade svoj posao.
Ja sam 2 puta bankrotirao ko mi je kriv država ili ja sa svojim upravljanjem.

Političari vode državu. A državu trebaju voditi tako da znaju što treba poljoprivredniku. Ako ne znaju voditi državu onda neka se ne prihvaćaju tog posla.

Da bi poljoprivrednik bio uspješan treba ga obrazovati i školovati, treba ga naučiti kako da radi.

Naše školstvo je u kurcu, a obrazovanje poslije završene škole ne postoji.

Za obrazovanje zadužena je država, odnosno političari. Za velike infrastrukturne radove od navodnjavanja, odvodnjavanja, nasipa, silosa, hladnjača ..... zadužena je država.

Ako ćeš nekakav postotak, barem 70 posto krivice za stanje u poljoprivedi kriva je država. Posredno ili neposredno.

Zatim - svi oni poljoprivrednici koji su slušali državu - propali su. Seljaci koji su 2008. dizali kredite i gradili moderne staje tov junadi, prasadi, pilića - propali su. Država im je izračunala da će moći svojim radom bez problema vraćati kredite, ali cijena njihovih proizvoda je pala, nisu mogli vraćati kredite i ostali su bez svega.

To ti je kad slušaš nesposobne političare nesposobne države - ostaneš i bez gaća.

Političari, naravno, neće dogovarati za ništa jer bedaka koje ih brane, odnosno takvih poput tebe, ima koliko god hoćeš.

[Quorgyle]

mravac8 kaže:

Dakle, kapitalizam traži efikasnost. Efikasnosti nema bez okrupljavanja. Ne možeš biti efikasniji na maloj njivici od onoga tko ima veliku poljoprivrednu površinu. Tvoj proizvod je skuplji od njegovog. Troškovi uzgoja po svinji veći je što je svinja manje. Ako netko uzgaja 10 svinja troškovi po svinji su manji od onoga tko uzgaja 100 ili 1000 svinja.

[Cratos]

Ako je toliko bolje imati plodnu zemlju nego apartmane, zasto vas 2 (rocker i more) ne prodate onda i odete u poljoprivredu "uzimati pare na poticajima"?

Potpuno mi je suludo da pokusavate progurati pricu da je teze staviti na airbnb apartman, malo ga pocistiti jednom u 10 dana, dati kljuceve turistima i samo ubirati pare, ili to mozete sve zaobici davajuci 5-10% prihoda nekoj agenciji koja ce to sve obaviti za vas, a vi cete doslovno samo primati pare bez da ste prstom makli.

I to usporedivati sa poljoprivredom gdje se mora raditi 6-9 mjeseci godisnje po recimo 100+ sati mjesecno, ako se ne zeli da sve propadne. Znaci ovi sa apartmanima u startu vec imaju 100 sati mjesecno viska koji mogu iskoristiti za drugi posao, ili kao sto je cesce slucaj, ne radenje nicega. Necu tu ni spominjati da poljoprivrednici ovise o faktorima na koje ne mogu utjecati poput vremena, kao recimo ove godine kada je ogromna susa i sve je izgorjelo, dok ce na moru makar padala kisa 70% vremena kao prije 3 godine, oni svejedno imati stalan prihod.

Dalje, svu tu zemlju treba obraditi vrlo cesto i sa nekim strojevima, sto znaci da se taj stroj treba unajmiti i platiti nekome da odradi, ili posjedovati svoj. I na kraju, sam proizvod treba prodati nekome, a najcesce se prodaje na granici za samo pokrivanje troskova, ili se prodaje i ispod pokrivanja troskova, i tu ih onda spasavaju ti poticaji, a ne da zive ko bogatasi od njih, sto pokusavate vas 2 progurati pricu.

Kako se uopce moze usporediti prica u turizmu kada je recimo Ultra i lesinari u Splitu dignu cijene za 200% i sve napune, a nisu imali 1 lipu ulaganja u odnosu na prijasnju cijenu? Kada se to moze dogoditi u poljoprivredi? Kada je potraznja veca nego ponuda (recimo u slucaju ove suse kada su urodi 50% manji)? Ne, nego ako je premala ponuda uvesti ce se hrana iz drugih zemalja a cijena ce domacim poljoprivrednicima ostati jednaka.

Naravno da postoji posten postotak ljudi koji su propali jer su kupovali nepotrebno svoje traktore i kombajne te koji su propali zbog same krize, ali je mene strasno zasmetalo kada se probalo reci da je iznajmljivanje apartmana tezi posao, i manje profitabilan nego poljoprivreda.

[mravac8]

Što ti je tu čudno, pa to su osnove ekonomije.

Ajmo najbanalniji primjer - imaš svinjac sa jednom svinjom. Struja, čišćenje, voda, dovoz vode, hrana, dovoz hrane, radna snaga .... neka te sve to skupa košta nekih sto.

Sada u svinjac staviš još jednu svinju. Neki troškovi su ti duplo narasli (hrana, voda), ali neki nisu (struja, doprema hrane, doprema vode, radna snaga) neka su narasli za 50 posto. Kada troškove uzgoja dvije svinje pomnožiš pa podjeliš, uzgoj dvije svinje po komadu je jefiniji.

Recimo, neka su troškovi uzgoja druge svinje 70, dakle dvije su 170, dakle po jednoj je 85.

Eto, samo što nisam crtala.

[Quorgyle]

Ajd sad još jednom pročitaj ono što sam ja quoteao.

[mravac8]

Quorgyle kaže:

Ajd sad još jednom pročitaj ono što sam ja quoteao.

Shvaćam. Sada. Napisala sam obrnuto. Isprika. Nenamjerna zabuna, da ne bi netko mislio da je trebalo tako pisati.

[Fantasist]

Dođe ti kao sva ostala masovna proizvodnja, mala dobit po komadu, velika je na količinu.

Može biti veća (držiš stotine svinja do dvije godine starosti) ali tad ideš na kvalitetu i proizvode za znalce i gurmane, slična je stvar s tzv. eko proizvodnjom.
Većinu to ne zanima jer su vođeni cijenom proizoda a ne toliko kvalitetom. Međutim ljudi sve više vode računa o tome što jedu.

[rocker1987]

Hlebyn kaže:

Stotinama godina bili najmarljiviji, a sad odjedamput "najljeniji", zar ti tu nije nešto sumnjivo? Čovječe, radi se o tome da ti proizvodi (i ogroman broj drugih proizvoda) po sadasnjem precijenjenom tečaju kune uz visoke kamate na kredite nisu konkurentni.
Oni koji jesu konkurentni i pod tim uvjetima trebaju biti nagrađeni višom zaradom,
a ne da oni kako-tako plivaju dok se velika većina proizvodnje gasi. Poljoprivrednici na primjer bi trebali dobivati jeftine kunske kredite koji bi u krajnjoj liniji potjecali od primarne emisije HNB-a, a ne da im se spočitava da nisu konkurentni onima koji profitiraju od jeftinog novca iz primarne emisije ECB-a.

Krivica je u dakle u suludoj monetarnoj politici kaja je fiksna još od 1994, unatoč lošim rezultatima.

Ne, nego samo zaštićeni od strane države, kao i firme u državnom vlasništvu. Ugovorena cijena unaprijed, preplaćivanje proizvoda, a firme se krpalo iz proračuna, nikog nije bilo briga.

Naravno, proračun su punile, uglavnom, USA i Rusija. Uglavnom USA, točnije.

more kaže:

Nije bilo lako tu si u pravu,jedna greška sve pada u vodu sa negativnom ocjenom.Plan je bija zaradit 6-7000€ po sezoni a ugledaš rupu na tržištu uložiš i gotovo ulog sam vratija ove i prošle sezone ,sad sam vidija rupicu od 1250-1500€ po danu nastavljam dolje----------

Eh, da ti je to jedini rizik, ali nije baš tema, pa ne bi sad širio na dugo i na široko, ali turizam je, praktički, najosjetljivija grana.

[rocker1987]

Cratos kaže:

Ako je toliko bolje imati plodnu zemlju nego apartmane, zasto vas 2 (rocker i more) ne prodate onda i odete u poljoprivredu "uzimati pare na poticajima"?

Nisam uzeo poljoprivrednu zemlju, nemam apartmane, ali sam uložio novac u jednu, pomalo alternativnu vrstu farme. Planiram uložiti još, samo čekam da se gazda opet odluči na proširenje ili poželi dokapitalizaciju zbog povećanja skladišnih kapaciteta ili silosa.

Poticaje ne dobija.

Potpuno mi je suludo da pokusavate progurati pricu da je teze staviti na airbnb apartman, malo ga pocistiti jednom u 10 dana, dati kljuceve turistima i samo ubirati pare, ili to mozete sve zaobici davajuci 5-10% prihoda nekoj agenciji koja ce to sve obaviti za vas, a vi cete doslovno samo primati pare bez da ste prstom makli.

ROI će ti biti sranje i dugoročno ćeš propadati. Sve to izgleda super i lijepo, no Hrvatska, recimo, ima upitni ROI u turizmi. Pitanje je ima li ga uopće, isplati li se to građanima i za koliko.

Zato ja u ovakvom turizmu, danas, ne bi nikad ništa uložio.

"Isplativo" je jedino ulagati u nešto što si naslijedio ili dobio masno ispod cijene.

Svejedno, kladim se da bi rijetko koji poljoprivrednik tu imao imalo smislen ROI.

I to usporedivati sa poljoprivredom gdje se mora raditi 6-9 mjeseci godisnje po recimo 100+ sati mjesecno, ako se ne zeli da sve propadne. Znaci ovi sa apartmanima u startu vec imaju 100 sati mjesecno viska koji mogu iskoristiti za drugi posao, ili kao sto je cesce slucaj, ne radenje nicega. Necu tu ni spominjati da poljoprivrednici ovise o faktorima na koje ne mogu utjecati poput vremena, kao recimo ove godine kada je ogromna susa i sve je izgorjelo, dok ce na moru makar padala kisa 70% vremena kao prije 3 godine, oni svejedno imati stalan prihod.

O kojim kulturama pričaš? Meni je jedan poljoprivrednik od kojih 50ak godina rekao da je radio 30 hektara pšenice i da mu je za to trebalo 12 dana godišnje rada. Tad mu je bilo jasno zašto je pšenica tako jeftina, praktički nemaš šta radit.

Što se tiče suše... eno Izraelu padne kiša svaki put kad im zatreba.

Zanimljivo je kako poljoprivrednici u Sinjskom polju nemaju problema sa sušom.

Dalje, svu tu zemlju treba obraditi vrlo cesto i sa nekim strojevima, sto znaci da se taj stroj treba unajmiti i platiti nekome da odradi, ili posjedovati svoj. I na kraju, sam proizvod treba prodati nekome, a najcesce se prodaje na granici za samo pokrivanje troskova, ili se prodaje i ispod pokrivanja troskova, i tu ih onda spasavaju ti poticaji, a ne da zive ko bogatasi od njih, sto pokusavate vas 2 progurati pricu.

Znači, i apartmane bi renta samo kad vidi keš, ne bi računao ništa, samo daj pare. Upravo to je razlika, oni koji imaju apartmane, oni proizvod uspiju prodati. Neki nemaju neku ekstremnu zaradu, neki imaju, tako da i tu griješiš ako misliš da svi mlate ogromne pare.

Prošle godine sam bio na jednom imanju, ljudi uzgajaju lješnjake na manje od 10 hektara. Čovjek ima bolje auto nego ja, sve moguće strojeve, kuća mu je velika i lijepo uređena, čak mu je vikendica više kuća, nego vikendica, nema kredita i super živi. Pomaže i djeci, financijski, kad zatreba.

Znači, može se.

Kako se uopce moze usporediti prica u turizmu kada je recimo Ultra i lesinari u Splitu dignu cijene za 200% i sve napune, a nisu imali 1 lipu ulaganja u odnosu na prijasnju cijenu? Kada se to moze dogoditi u poljoprivredi? Kada je potraznja veca nego ponuda (recimo u slucaju ove suse kada su urodi 50% manji)? Ne, nego ako je premala ponuda uvesti ce se hrana iz drugih zemalja a cijena ce domacim poljoprivrednicima ostati jednaka.

Nisu svi gradovi Split i nemaju svi Ultru. Split je, u biti, tek otkrio turizam, pa u tom bumu turizma, imaš osjećaj da je sve vrhunski, svi mlate pare, a u biti, to ide samo najsposobnijima.

Naravno da postoji posten postotak ljudi koji su propali jer su kupovali nepotrebno svoje traktore i kombajne te koji su propali zbog same krize, ali je mene strasno zasmetalo kada se probalo reci da je iznajmljivanje apartmana tezi posao, i manje profitabilan nego poljoprivreda.

ROI za farmu u koju sam ja uložio, je veći od ROIa koji sam mogao dobiti u turizmu. S tim da je turizam puno rizičnije ulaganje.

[lostcase]

sunshinestar kaže:

Prije tri dana je u medijima u Hrvatskoj objavljena vijest kako je krajem lipnja ove godine blokirane račune imalo je 938 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG), čija su ukupna dugovanja, prema podacima Financijske agencije (Fina), iznosila 414,6 milijuna kuna.

S obzirom na broj blokiranih računa iz drugih razloga, ovo i nije posebna vijest u Hrvatskoj. No, ona krije posebnu zanimljivost koja otkriva uzroke općeg osiromašenja ruralnog stanovništva.

Naime, ”Jedinstveni registar računa” je evidentirao 8226 otvorenih računa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a podaci s kraja lipnja pokazuju da je trenutno u blokadi 11,4% ukupnog broja OPG-ova. Navodno je pozitivna vijest što je u odnosu na kraj prvog polugodišta 2016. broj blokiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do kraja lipnja ove godine smanjen je za 60, a iznos blokada unazad godinu dana je smanjen za 2,7 posto.

Ovdje moramo podsjetiti na podatak iz vremena pregovora o ulasku u Europsku uniju, kada je u poljoprivrednoj emisiji nedjeljom poslije podnevnog Dnevnika gostovao ”stručnjak” koji je objašnjavao kako se tada u Hrvatskoj poljoprivredom bavilo oko 150 000 obitelji, od kojih je nekima to bila ”usputna djelatnost” i da je takva situacija ”neodrživa”.

Preporuka je bila da se ”uvede reda” u poljoprivrednom sektoru i da se broj kućanstava koja će se profesionalno baviti poljoprivredom ”sreže na 50 000 tisuća”. Naravno, plan je bio da se oni poljoprivredom bave po najvišim standardima EU, koja će jamčiti kvalitetu proizvoda i konkurentnost na tržištu.

Danas, skoro deset godine poslije, nemamo tih 50 000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nego samo 8226. Koliko je još ljudi koji se kao sporednom djelatnošću bave poljoprivredom i kako plasiraju svoje proizvode, nije poznato. U svakom slučaju. Cilj je postignut i poljoprivredni sektor je na umoru, a ljudi su napustili ili prodali imanja, ili su razvlašteni.


https://www.logicno.com/ekonomija/po...og-naroda.html

Kako je članstvo u EU utjecalo na hravtsku poljoprivredu i tko je "zaslužan" za to?

Nesto si ti tu krivo shvatio.

Imamo cca 100 000 OPGova koji uzimaju poticaje.

Propasti mogu samo oni koji su uzimali kredite. Ostali mogu samo smanjit proizvodnju do razine da im je sve pasnjak , sjenokosa ili na ugaru ali ce svjedno dobivat poticaje.

[Corvus27]

mravac8 kaže:

Žalosno je da smo se borili da srušimo socijalizam i uvedemo kapitalizam a ni danas, četvrt stoljeća nakon toga, ljudi nemaju pojma o osnovnim pravilima kapitalizma.

Dakle, kapitalizam traži efikasnost. Efikasnosti nema bez okrupljavanja. Ne možeš biti efikasniji na maloj njivici od onoga tko ima veliku poljoprivrednu površinu. Tvoj proizvod je skuplji od njegovog. Troškovi uzgoja po svinji veći je što je svinja manje. Ako netko uzgaja 10 svinja troškovi po svinji su manji od onoga tko uzgaja 100 ili 1000 svinja.

Mogu još, ali to su neka temeljna pravila.

Dakle, oni koji su željeli ostati na poljoprivredi trebali su gledati kako da svoja imanja okrupne. Tu je odgovornost na samom poljoprivredniku.

Međutim, odgovorna je i država koja nije radila ništa (navodnjavanje, odvodnja, hladnjače, silosi .... to je važnije od poticaja). Država se temelji na neradu i krađi a to u konačnici dovodi do ovoga do čega je i dovelo - do propadanja.

Tu je bit svega, a dodao bi i papirologiju, namete i edukaciju seljaka, ako se brzo ne počne raditi na konkurentnosti seljaka, hrvatska poljopripvreda će se do temelja urušiti i potrajati će jako dugo da se opet oporavi.

[more]

Cratos kaže:

Potpuno mi je suludo da pokusavate progurati pricu da je teze staviti na airbnb apartman, malo ga pocistiti jednom u 10 dana, dati kljuceve turistima i samo ubirati pare, ili to mozete sve zaobici davajuci 5-10% prihoda nekoj agenciji koja ce to sve obaviti za vas, a vi cete doslovno samo primati pare bez da ste prstom makli.

I to usporedivati sa poljoprivredom gdje se mora raditi 6-9 mjeseci godisnje po recimo 100+ sati mjesecno, ako se ne zeli da sve propadne. .

Taj apartman koji si ti opisao donosi 60 do max 200$(Hvar-Dubrovnik)
Po cijeni se vidi da ja imam ne apartmane nego sobe i da je cijena velika zbog dodatne vrijednosti(nije hrana)i da radim 1 sat prije nego gosti se probude a idem spavat poslije njih.Dnevno radim minimalno 18 sati odlazak s njima u restorane je isto rad jer moram s njima pričati tumačiti objašnjavat ,bla,bla bla.

Poljoprivreda slavonska (osim pojedinaca) je dječja igra
10 dana preore frajer 100 ha zemlje,posije na to pšenicu tavanušu ubere poticaje 225000 kuna, a ako je nesritan ta pšenica i rodi pa mora to i požnjat i odvest na otkup i posli kukati niska cijena bla bla bla malo blokirat ceste.

[lostcase]

more kaže:

10 dana preore frajer 100 ha zemlje,posije na to pšenicu tavanušu ubere poticaje 225000 kuna, a ako je nesritan ta pšenica i rodi pa mora to i požnjat i odvest na otkup i posli kukati niska cijena bla bla bla malo blokirat ceste.

Skoro pa si skuzio igru

Ipak, psenica se sadi zbog plodoreda. Znaci od 100ha maximalno 30.

Ostalo siju kulturu koja ce im donijeti dobit.

[more]

lostcase kaže:

Ostalo siju kulturu koja ce im donijeti dobit.

E tu vjerovatno moraju i raditi,prskati,gnjojiti,kupiti sjeme.
A zbog njihove igre sa pšenicom pati i hrvatski turizam jer pekarski proizvodi su teško sranje.Renomirani restorani,picerije kupuju brašno vani za svoje objekte.
Sa hrvatskom pšenicom se ne može ispeći pica nikako a sa brašnom dobiti ukusan kruh o kolačima da ne i govorim.

[Corvus27]

rocker1987 kaže:

Nisam uzeo poljoprivrednu zemlju, nemam apartmane, ali sam uložio novac u jednu, pomalo alternativnu vrstu farme. Planiram uložiti još, samo čekam da se gazda opet odluči na proširenje ili poželi dokapitalizaciju zbog povećanja skladišnih kapaciteta ili silosa.

Poticaje ne dobija.



ROI će ti biti sranje i dugoročno ćeš propadati. Sve to izgleda super i lijepo, no Hrvatska, recimo, ima upitni ROI u turizmi. Pitanje je ima li ga uopće, isplati li se to građanima i za koliko.

Zato ja u ovakvom turizmu, danas, ne bi nikad ništa uložio.

"Isplativo" je jedino ulagati u nešto što si naslijedio ili dobio masno ispod cijene.

Svejedno, kladim se da bi rijetko koji poljoprivrednik tu imao imalo smislen ROI.



O kojim kulturama pričaš? Meni je jedan poljoprivrednik od kojih 50ak godina rekao da je radio 30 hektara pšenice i da mu je za to trebalo 12 dana godišnje rada. Tad mu je bilo jasno zašto je pšenica tako jeftina, praktički nemaš šta radit.

Što se tiče suše... eno Izraelu padne kiša svaki put kad im zatreba.

Zanimljivo je kako poljoprivrednici u Sinjskom polju nemaju problema sa sušom.



Znači, i apartmane bi renta samo kad vidi keš, ne bi računao ništa, samo daj pare. Upravo to je razlika, oni koji imaju apartmane, oni proizvod uspiju prodati. Neki nemaju neku ekstremnu zaradu, neki imaju, tako da i tu griješiš ako misliš da svi mlate ogromne pare.

Prošle godine sam bio na jednom imanju, ljudi uzgajaju lješnjake na manje od 10 hektara. Čovjek ima bolje auto nego ja, sve moguće strojeve, kuća mu je velika i lijepo uređena, čak mu je vikendica više kuća, nego vikendica, nema kredita i super živi. Pomaže i djeci, financijski, kad zatreba.

Znači, može se.



Nisu svi gradovi Split i nemaju svi Ultru. Split je, u biti, tek otkrio turizam, pa u tom bumu turizma, imaš osjećaj da je sve vrhunski, svi mlate pare, a u biti, to ide samo najsposobnijima.



ROI za farmu u koju sam ja uložio, je veći od ROIa koji sam mogao dobiti u turizmu. S tim da je turizam puno rizičnije ulaganje.

Samo postoji problem sa plodoredom, pšenicu ne možeš unedogled sijati u monokulturi.

[lostcase]

more kaže:

E tu vjerovatno moraju i raditi,prskati,gnjojiti,kupiti sjeme.
A zbog njihove igre sa pšenicom pati i hrvatski turizam jer pekarski proizvodi su teško sranje.Renomirani restorani,picerije kupuju brašno vani za svoje objekte.
Sa hrvatskom pšenicom se ne može ispeći pica nikako a sa brašnom dobiti ukusan kruh o kolačima da ne i govorim.

Da pati, pa nek uvezu ko i sve ostalo. Di je problem?

Mozes okrivit EU i politiku poticaja. Doslovno se potice nerad.

[Corvus27]

more kaže:

E tu vjerovatno moraju i raditi,prskati,gnjojiti,kupiti sjeme.
A zbog njihove igre sa pšenicom pati i hrvatski turizam jer pekarski proizvodi su teško sranje.Renomirani restorani,picerije kupuju brašno vani za svoje objekte.
Sa hrvatskom pšenicom se ne može ispeći pica nikako a sa brašnom dobiti ukusan kruh o kolačima da ne i govorim.

Postoji oko 20 vrsta pšenica, a ona koja se najćešće sije je Triticum aestivum i dijeli se na sorte za kruh i one za peciva.

[rocker1987]

Corvus27 kaže:

Samo postoji problem sa plodoredom, pšenicu ne možeš unedogled sijati u monokulturi.

Naravno, to svima njima stvara problem, jer zapravo nakon pšenice nešto trebaju početi i raditi.