Financijski sustav i izvor novca

[somied]

Nostrađurus kaže:

Hiper produkcija i cijena ne moraju biti vezane kada se radi o monopolu. Npr. Firma Microsoft bez problema prodaje svoj software u količini kojoj želi bez ideje da smanji cijenu. Da pače, cijene svakog
...

Microsoft nema monopol.

Od ostalog odustajem.

[Nostrađurus]

somied kaže:

Microsoft nema monopol.

Kako nema monopol kad je platio milijunsku kaznu zbog monopolističkog ponašanja. Zar ne. Malo je nešto promjenio u O.S., objavio neke dokumente i kao sad više nije monopolist.

[Nostrađurus]

Dakle, cilj teme nije da uvjerim nekoga u svoj stav nego da logičkim preispitivanjem uloge količine novca i mogućim načina ubacivanja novog novca u financijski tok bacim novo svijetlo na financijski svijet. Bez obzira što nisam ekonom, sve operacije sa novcem su linarne (zbrajanje, oduzimanje, posuđivanje) te su lake za logičku analizu. Ako netko bilo što želi dokazati u vezi sa ulogom novca u bogaćenju i robnoj razmjeni, neka proba operacije primjeniti na izoliranom društvu (obitelji ili selu). Ako te operacije dokaže u izoliranoj sredini, sigurno će vrijediti na veliku izoliranu sredinu zvanu Zemlja. Jer za sada nema dokazanih međugalaktičkih transakcija.

Ako je nešto nemoguće dokazati na izoliranom selu, nemoguće je u primjeru cijele Zemlje.

Dakle još uvijek ostaje otvoreno pitanje emisije novog novca. Ako postoji, država vjerojatno nije u gabuli, a ako ne postoji tada će nam se dogoditi isto što i izoliranom selu sa ograničenom početnom količinom novca.

Ja se ne zalažem za štampanje novca, ali logikom razmišljanja ne vidim rješenje problema. Naša država može štampati novčanice na osnovu kredita, ali ako nema suficita prema van u iznosu većem od otplate rate kredita mislim da je svima jasno da smo u teškoj gabuli. Možda se sjećate par-nepar, bonova za benzin i sličnog. Mislim da ćemo se uskoro svi toga dobro prisjetiti.

Naravno, problem kod novca je što služi za razmjenu. I za sad nemam rješenje kojim bi u izolirano selo ubacio novu količinu novca. Jer bez obzira koliko seljani bili radišni njihovi proizvodi nemaju vrijednost, ako nema novca kojim se mogu kupiti. A također, prije ili kasnije sve bogatstvo bi se slilo onom koji je najskuplje prodavao svoje proizvode (ili veću količinu - veća produktivnost od ostalih). Selo na kraju ne bi bilo bogatije, nego bi se bogatstvo koncetriralo u jednim rukama. Kako to zvuči poznato.. Da li su te ruke možda ruke naših bankara?

[Empty Space]

Monsignor.m kaže:

I kad ce vise skuzit da je to nemoguce?

Ups, sad tek vidim što sam napisala. Nastoje izbjeći deflaciju,a inflaciju držati na niskim razinama, idealno do 3%. To je po aktualnim pretpostavkama najzdravija razina inflacije za razvoj ekonomije. Ako me pamćenje služi glavni cilj monetarne politike HNB-a je održavanje stabilnosti cijena.

[somied]

Nostrađurus kaže:

Kako nema monopol kad je platio milijunsku kaznu zbog monopolističkog ponašanja. Zar ne. Malo je nešto promjenio u O.S., objavio neke dokumente i kao sad više nije monopolist.

To sto je platio kaznu za monopol ne znaci da ima monopol.
Da bi imao monopol, morao bi po definiciji primjenom sile sprijecavati ulaz konkurencije. Kakko M$ tu moc nema, on nije monopolist. Mozes si instalirati besplatni OS ako zelis.

[Nostrađurus]

U vezi povećanja novčane mase i drugih stvari vezanih uz to pisao sam i HNB-u. I evo ukratko odgovora nakon 3 tjedna: Pročitaj zakon o HNB-u i udžbenik osnove ekonomije.

Odgovor predstavnika HNB-a bi okarakterizirao kao univerzalni odgovor na bilo koje pitanje u vezi HNB-a. Praktično to znači da sugovornik ili nema pojma ili se boji izraziti.

Odgovor je identičan odgovoru koji bi npr. RTV tehničar dao na pitanje kako da popravi TV na kojem je slika skupljena u vodoravnu crtu i glasi: "Prouči osnove elektrotehnike, elektroničke sklopove i integrirane krugove". Tj. odgovor ne pomaže ništa, može ga bilo tko reći i univerzalan je za svako pitanje o popravku TV-a.

Napisao sam pismo i financijskom odsjeku Ekonomskog fakulteta. E baš me zanima kaj budu odgovorili? Čim dobijem odgovor, javim.

Usput, proučio sam neke ekonomske knjige i na brzinu prelistao free pdf knjigu na ekonomskom faksu o makorekonomici američkog autora Dirka Kruegera i jedino što sam doznao da količina novca nije bitna. Sa više novca bi bile više cijene, ali bilo kakve natruhe o načinima povećanja realne novčane mase (bez kredita banaka) nije bilo. Baš zanimljivo.

Na temu novca i društvenog uređenja je srpski humanist Aleksandar Šarović već puno ranije pisao i naravno u okviru kapitalizma nije pronašao rješenje. http://www.sarovic.org/novac.htm
Koga zanima, nek pročita.

[somied]

Pa dobro su ti i odgovorili...

"Cilj Hrvatske narodne banke

Cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena. Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje svojega osnovnog cilja, Hrvatska narodna banka podupire gospodarsku politiku Republike Hrvatske i pritom djeluje u skladu s načelima otvorenoga tržišnog gospodarstva i slobodne konkurencije.
..."

http://www.hnb.hr/o-hnb/h-opis-hnb.htm#Ciljevi

Iz toga je valjda sve jasno?

Dodatni bonus, ako uvidis da se stabilnost cijena mjeri drukcijim indeksom u Hrvatskoj nego u EU (koji daje vecu tezinu kod npr. prehrambenih proizvoda), mozes objasniti aprecijaciju kune prema EUR zadnjih godina (famozni zavjerenicki "uvoznicki lobi").

[DarthZly]

Nostrađurus kaže:

Na temu novca i društvenog uređenja je srpski humanist Aleksandar Šarović već puno ranije pisao i naravno u okviru kapitalizma nije pronašao rješenje. http://www.sarovic.org/novac.htm
Koga zanima, nek pročita.

Čekaj, ti stvarno misliš da Šarović ima rješenje za probleme?!

"Svakoj privredi bi najviše odgovaralo da se u prometu nalazi upravo onolika količina novca kolika je vrijednost proizvedene robe."
Znači, on želi svaki dan inflaciju i deflaciju, stvarno je to odlično rješio

Raspodjela novca: "Stanovništvo će na temelju vlastitog iskustva uočiti prednosti i mane određenog oblika raspodjele novca pa će vršiti korekcije po svojoj želji tako da svi pojedinci i društvo u cjelini ostvari veće pogodnosti. Na taj način društvo će prihvatiti ekonomsku politiku kao svoju što je jedan od najvažnijih elemenata razotuđenja sistema privređivanja pa tako i društva. "

Njegova kritika kapitalizma: "Sa druge strane, velika produkcija stvara zasičenje što dovodi do smanjivanja dobiti poduzeća. Poduzeće u privatnom vlasništvu koje ne ostvaruje profit nema vrijednost."

I naravno, Sveti Gral: "Stabilni sistem privređivanja može uspostaviti samo planska privreda."

Dobro su ti ljudi rekli, nemoj čitati šarlatane već pročitaj koju knjigu iz ekonomije, pa ćeš valjda nešto i znati

[Nostrađurus]

Glede A. Šarovića nisam rekao da je čovjek u svim pogledima i rješenjima u pravu. Napisao je puno toliko u knjizi, ali mene je zanimala samo jedna poveznica, a to je regulacija priljeva novog novca. Kapitalizam nema rješenje, ili ga namjerno nema i to se vidi u periodičkim ciklusima gospodarskog rasta i pada.

Da li je moguće da kad gradiš kuću na lošim temeljima da ti se sruši. Moguće je. Pa iz toga slijedi, ako se kapitalizam temelji na vrijednosti novca (kapital), a vrijednost novca iz perioda u period oscilira onda imaš to što imaš. Međutim, treba biti hrabar i reći: regulacija priljeva novca nije dobra. A evo zašto još jednom. Ako je vrijednost kune jednaka svim proizvodima i uslugama podjeljenim sa brojem kuna, tada to znači da se sa kumuliranjem proizvoda i usluga mora povećavati broj kuna da bi ta vrijednost ostala konstantna. Do kumulacije dolazi iz godine u godinu zbog dodavanja vrijednosti radom.

Kome ovo nije jasno?

A ako je jasno, tada trebamo rješenje. Ili od 1994 nismo napravili nikakvu dodanu vrijednost (izvještaj o bruto proizvodu to opovrgava) ili smo i dalje glupi i manjak novca (zbog povećanja vrijednosti) rješavamo uzimanjem kredita. U toj poziciji HNB bez problema na osnovi ino kredita generira kune i zadovoljavamo potrebe za emisijom kuna u financijski sustav.

Isto tako, bez novih kuna nema bogaćenja jednih bez siromašenja drugih. Što je normalno u situaciji kad nitko ne bi radio.

Pa ako je i to točno, tada znate da kad neka firma objevi da je u protekloj godini napravila velik profit to samo znači da su neki drugi osiromašeni upravo za toliko (razrezano na puno malih subjekata).

I sve će to tako biti dok se ne riješi sustav emitiranja novih kuna. Tu svi pomisle na devalvaciju. Ali, treba se napokon shvatiti da novonastala vrijednost traži isto toliko novih kuna i tu nema devalvacije.

Dakle još uvijek nema rješenja, a rješenje bi trebalo biti ozakonjeno. To znači da su vrhunski ekonomisti i pravnici koji su pisaili zakone bili kratkovidni. Ili bolje rečeno, ugledali su se na druge. Ako nitko na svijetu to za sada nije rješio, pa nećemo valjda mi.

Dakle, prvo treba dokazati činjenicama da je potrebno unositi novu količinu kuna. Zatim naći rješenje, napisati i izglasati zakon i krenutu u realizaciju. A bilo bi dobro da to napravi što prije jer nam ne gine teška banana.

Ima jedna stvar sa tim unošenjem kuna. Taj koji ih unosi, imaće svu našu novonastalu vrijednost u svojim rukama !!!? Ako se taj novac pogrešno plasira, možda napravi još veće probleme.

I na kraju bih vas molio za doprinos rješenju problema. Svako može imat svoje mišljenje, ali bazirajmo se na definiciji vrijednosti jedne kune.

I svi koji misle da nam nisu potrebne nove kune za kumuliranu novu vrijednost neka razmisle kako će se vratiti ino dug. Naime, vraćanje ino duga podrazumjeva povlačenje kuna za otkup deviza kojim će se otplatiti dug. I ako tih kuna nema, dug se ne može otplatiti. A da ih i ima taman dovoljno, veliki manjak kuna u financijskom sustavu neće ničem dobrom pogodovati.

[DarthZly]

Ako je vrijednost kune jednaka svim proizvodima i uslugama podjeljenim sa brojem kuna, tada to znači da se sa kumuliranjem proizvoda i usluga mora povećavati broj kuna da bi ta vrijednost ostala konstantna.

Isuse...
Nakon što si ovako nešto napisao nije nikakvo čudo što te nitko ne smatra ozbiljnim niti želi diskutirati s tobom. Pa daj pobogu čovječe pročitaj nešto iz ekonomije!!

Međutim, treba biti hrabar i reći: regulacija priljeva novca nije dobra.

Zatim naći rješenje, napisati i izglasati zakon i krenutu u realizaciju.

Sam sebi si kontradiktoran. Po tebi regulacija nije dobra, a rješenje je nova regulacija.

[Nostrađurus]

Bez obzira koliko se trudili da dokažete da ne znam ekonomiku još uvijek postoje pitanja na koje ni jedan forumaš ne želi odgovoriti.

Ako ekonomske znanosti vrijede za milijarde ljudi, trebale bi vrijedjeti i za manju izoliranu skupinu ljudi. E pa učeni ekonomisti pokažite mi kako ćete regulirati novac u izoliranoj cjelini. Npr. izoliranom naselju od 10 familija. Postavite si jednu banku, raspodjelite djelatnosti na 10 familija sa nekom početnom količinom novca kod svake familije i banke. Pa mi jednostavno pokažite kako će to funkcionirati is godine u godinu. Pretpostavka je da svaka familija ima višak nekih proizvoda (rada) koje plasira na tržište. Na tom primjeru objasnite kako će razviti uspješna familija i kako će doći do realnog povećanja količine novca. Za početak izbacite prirast stanovništva, a kasnije probajte i to ugraditi. Uzmite da nema prirodnih nepogoda i da svake godine imamo predvidive prinose u biljkama i životinjama. Znači full stabilna okolina.

Do sad ni je jedan forumaš nije ovo ni pokušao, mada sam to naveo kao problem u početku teme. Svi se hvale kako oni sve znaju i ne žele polemizirati sa neznalicama, a na jednostavnom primjeru zapnu i ne znaju što dalje.

Dakle, ne tražim kvadraturu kruga (učeni znaju da točan rezultat ima beskonačno decimala). Samo jednu simulaciju i tok bogaćenja i prosperiteta svake familije iz godine u godinu. Pretpostavimo da su sve familije jednako radišne.

Ja sam probao osmisliti simulaciju koja bi funkcionirala beskonačno dugo i ne ide. Uvijek ispadne da cijela suma novaca zbog sitne razlike u cijenama ili produktivnosti na kraju završi kod jedne familije. To se odnosi na soluciju bez emisije novca. A emisiju novca u izoliranu cjelinu nikako ne mogu na pošten način napraviti.

E pa tu sad mogu pomoći doktori ekonomije i rješiti zadatak.

Ako ne mogu riješiti ovaj jednostavan primjer, tada sigurno ne mogu rješiti ekonomske probleme velike izolirane cijeline zvane Zemlja.

Pa pljujte vi po meni osobno koliko hoćete, ali tko ne zna rješenje gornjeg zadatka za beskonačno godina (može i samo prvih 100) bolje da se ne hvali svojom ekonomskom strukom i govori drugima da si pročitaju knjige iz ekonomije.

Zbog toga bih vas molio da poradite na rješenju super jednostavnog zadatka i samo na to koncetrirate polemiku.

Sretna svima 2010. godina !!

[somied]

Problem je u tome sto ti neznas sto je novac. Zato tvoja simulacija ne daje dobre rezultate.
Ako bi sav novac zavrsio kod jedne obitelji, to bi znacilo da u sustavu vise nema nikakve razmjene dobara i usluga. Znaci novac bi zapravo prestao postojati, jer novac ima smisao samo dok se obavlja razmjena. Posto empirijski znamo da se to nikad ne dogadja...
Ti bi morao pokazati simulaciju, da vidimo gdje si pogrijesio.

[Nostrađurus]

somied kaže:

Ti bi morao pokazati simulaciju, da vidimo gdje si pogrijesio.

Pa ja i onako nemam pojam o ekonomiji (više ocjena u temi). Zašto kod mene tražiti greške. Ja sam priznao da ne znam napraviti uspješnu dugoročnu ekonomsku simulaciju u izoliranoj sredini.

Ako znaš, probaj je sam napraviti. Ako ne znaš, nisi se ni trebao javljati.

I molio bih kulturnu komunikaciju. Kvalifikacije "nemaš pojma o novcu" uopće ne pomažu u polemici. Iskažite se stručnim znanjem, a ne kvalifikacijama sugovornika. Tema je zbilja ozbiljna.

Prije nekog vremena sam saznao da su isti problem (ubacivanje novog novca) imali u Rimskom carstvu te su rješenje našli u pretapanju srebrnjaka i dodavanju jefinijeg metala. Naravno, posljedice nakon par sto godina su svima jasne. Valuta im je postala skoro bezvrijedan novac. Ograđujem se, ako je izvor podataka bio neistinit (nisam povjesničar).

Imamo problem star preko 2000 godina i mislim da ga kvalifikacijama nećemo riješiti.

[somied]

Nisu imali "problem" zbog kojeg su ubacivali novi novac. Istina je da su povlacili zlatnike i srebrnjake i dodavali druge metale da bi umnozili novac. Medjutim, to je radila rimska drzava (zapravo Car) zato da bi dosla do novca za svoju potrosnju (i oni su voljeli graditi ceste do nigdje i stadione za nikoga), ne da bi rijesila neki "problem". Dapace, to je napravilo problem. Pad rimskog carstva se moze pratiti i kroz taj moment. Takodjer je bitno primjetiti da su rimljani pokusavali kontrolirat cijene (u borbi protiv inflacije koju su sami izazvali), prvenstveno zita (koji je tada bio naravno najvaznija roba). Rezultat je bio - kolaps proizvodnje zita naravno.
To su radili i svi kraljevi kroz srednji vijek. Kad bi se ispraznila drzavna kasa, ljepo opalis porez kroz inflaciju svima. Radi se i danas. Od Njemacke nakon I. svjetskog rata, preko Jugoslavije i USA do Zimbabvea.

[somied]

Takodjer treba primjetiti da je varanje sa "razvodnjavanjem" moguce jedino ako postoji drzavni monopol na novac. U vremena dok su novac mogli kovati svi, nije bilo pojave inflacije iz tog razloga.

[somied]

Sto se tice simulacije, ne vidim sto bi je ja radio... Ti si dosao do ocigledno kontradiktornog rezultata - sav novac u jedne obitelji znaci da to vise nije novac za ostale (nego koriste neki drugi novac). I oni si sa time mogu jedino obrisati guzicu, a i to samo ako je novac papirnati. A i ne mogu razmjenjivati robu/usluge sa ostalime, sto znaci da bi vjerovatno i od gladi ubrzo umrli ili bar zivjeli u teskom siromastvu.

[Nostrađurus]

somied kaže:

Sto se tice simulacije, ne vidim sto bi je ja radio... Ti si dosao do ocigledno kontradiktornog rezultata - sav novac u jedne obitelji znaci da to vise nije novac za ostale (nego koriste neki drugi novac). I oni si sa time mogu jedino obrisati guzicu, a i to samo ako je novac papirnati. A i ne mogu razmjenjivati robu/usluge sa ostalime, sto znaci da bi vjerovatno i od gladi ubrzo umrli ili bar zivjeli u teskom siromastvu.

Simulacija koju sam pokušao izvesti da utvrdim što se događa sa realnom količinom novca se bazirala na vrijednom novcu - zlatniku. Cijeli problem nastaje u ograničenoj količini novca, bez obzira na njegovu ukupnu količinu. Prije ili kasnije vjerujem da bi nešto produktivnija familija ili ona koja ima monopol na nekoj usluzi počela gomilati bogatstvo, a oni drugi zbog nestašice novca, premda imaju volju i rade, ne mogu prodati robu i usluge nego onom koji ima novce (ako stalno koriste novčanu razmjenu). Dok je god vremenski nepromjenjena količina novca u opticaju novac se gomila u familiji koja ostvaruje najveći profit. Tj. veću razliku između zarade i troškova. Npr. neka štedljiva familija radišnih škrtaca. A opet, čim neka familija ostvari profit u društvu ograničene količine novca, to znači da netko mora ostvariti gubitak. Praktično bi sustav funkcionirao, ako bi profit svih familija bio svake godine 0 zlatnika. To je utopijski model koji uopće nije kapitalistički orjentiran i ne može funkcionirati.

Znači ostaje glavni problem izoliranog sustava sa konačnom količinom novca stvaranje profita. On izvlači novac od neprofitabilnih i kao što sam kažeš, preostaje im trampa. U toj izoliranoj sredini sa ograničenom količinom novca ne mogu biti svi uspješni (profitabilni). Znači da bi bili svi profitabilni mora postojati pritok novog novca koji će napuniti profitne kvote svih familija.

Sve je to čista logika:

1. Ako netko zarađuje, netko drugi ili više njih je na gubitku.

2. Ako netko cijelo vrijeme ostvaruje profit, gomila novac te zajednica ostaje bez novca u opticaju - nema smisla posuđivati tuđi profit, kad ga nemaju od kuda vratiti. Profitna familija dugoročno i dalje smanjuje količinu novca te je vraćanje dugoročne posudbe upitno.

Te dvije stvari su nepobitne za izoliranu zajednicu sa fiksnom količinom novca. Molio bih sugovornike da potvrde ili protu tezama opovrgnu ove trdnje.


Ako je to istina, koji je pravi izlaz u toj situaciji? Uvođenje 100% poreza na profit ili emisija novog novca. Pitanje je kako unijeti novac u izolirano društvo, a da to ne poremeti njegovu vrijednost. Još uvijek baratamo sa zlatnicima.

Kako vidimo simulaciju je lako logički postaviti i vidjeti kud ide rezultat. Glupo je što ne vidim dobar izlaz iz te situacije. Zbog toga sam i pokrenuo temu na forumu. Problem je težak i zbilja trebamo rješenje za njega.

U simulaciji nije dokazano da novonastala vrijednost traži novi unos novca, ali je pokazala logički da sa ograničenom količinom novca dok jedni imaju profit drugi imaju gubitak. Pa ako je izlaz u unosu novog novca, tada treba dobro razmisliti kako to učiniti na pošten, neprevaran, način.

[somied]

Kao prvo, svi mogu raditi sa "profitom" u toj tvojoj igri. Ne nuzno samo najbolji po necemu.
Novac sluzi za razmjenu dobara i usluga. Kad isporucis neko dobro nekome drugome, dobijes novac. Kad uzmes neko dobro od drugoga, dajes mu novac. Efektivno ste napravili robnu razmjenu, samo putem nekoga medija. Kada netko radi sa "profitom", to je zapravo dobro za sve ostale na trzistu. Oni su dobili robu ili uslugu od njega, a nista zauzvrat nisu dali. Znaci, prva stvar: takav covjek koji "skuplja" novac je zapravo velika dobrica i suspreze se od vlastite potrosnje i uzitka radi drugih.
To ti je za razmisljat u novogodisnjoj noci.

[glosa]

Empty Space kaže:

Biti ću nježna. Iz pozicije nekog tko ima blage dume o novcu valjaš teške gluposti.

Za početak guglaj monetarnu politiku: Bretton Woods sporazum i zlatni standard, centralnu banku i njenu neovisnost, primarnu i sekundarnu emisiju novca, ponudu i potražnju i monetarne agregate.

Kad pročitaš sve to, vjerujem da ćeš shvatiti koliko ne znaš.

LP

Nisam njezan kao ti pa cu reci da je tvoj post nevjerojatno arogantan. Covjek se trudi da dodje do saznanja o nekim stvarima i uljudno moli za pomoc a ti pisas na njegovu paradu. Zapamti, nema glupih pitanja nego samo glupih pogresaka u zivotu. Sa stanovista medjuljudskih odnosa, procijeni sama, je li tvoj odgovor bio pogreska ili ne.

Jos nesto, cisto sam radoznao, na sto se odnosi korisnicko ime "Empty Space" sa kojim se indentificiras? Nomen est omen.

[Empty Space]

glosa kaže:

Covjek se trudi da dodje do saznanja o nekim stvarima i uljudno moli za pomoc a ti pisas na njegovu paradu. Zapamti, nema glupih pitanja nego samo glupih pogresaka u zivotu. Sa stanovista medjuljudskih odnosa, procijeni sama, je li tvoj odgovor bio pogreska ili ne.

Ima i glupih pitanja i glupih odgovora i njihovih posljedica. Sa stanovišta međuljudskih odnosa, pogledaj tvoje zadnje dvije rečenice upućene meni. Jedno je reći čovjeku da nema blage dume o nečemu i uputiti ga gdje može naći informacije, a drugo je vrijeđati.

Nostrađurus kaže:

U vezi povećanja novčane mase i drugih stvari vezanih uz to pisao sam i HNB-u. I evo ukratko odgovora nakon 3 tjedna: Pročitaj zakon o HNB-u i udžbenik osnove ekonomije.

Dobio je isti odgovor i od HNB-a i od mene. Da se malo više infomira o osnovama. Dapače još sam ga precjenila, trebala sam ga uputiti na niži rang udžbenika. Npr. Samuelson, P., A. and Nordhaus, D.W. Ekonomija, Zagreb: MATE, 18. izdanje, pa na O. Blanchard, Macroeconomics, 3rd edition, Prentice Hall, 2002.

glosa kaže:

Drzava je trosak drustva. Ona ne zaradjuje nego samo prerasporedjuje i trosi tudji kapital jer ima monopol drzavne valute i monopol prisile. Zasto bi potrosnja drzave u bilo kojem omjeru poticala gospodarski rast drustva?

Sukladno ovom tvom postu, predlažem da i ti kreneš od istih knjiga jer ne postoji osoba koja će Nostrađurusu i tebi objašnjavati od nule kako funkcionira ekonomija preko foruma. Da bi pohvatao osnove, trebaju ti glavni predmeti prve dvije godine ekonomskog fakulteta. Ekonomija je puno dublja od nekoliko tema koje se provlače kroz medije i nebuloza koje valja Šuker.

glosa kaže:

Jos nesto, cisto sam radoznao, na sto se odnosi korisnicko ime "Empty Space" sa kojim se indentificiras? Nomen est omen.

Znaš mrvicu latinskog? Super. Pretpostavljam da si išao u gimnaziju. Ako pamćenje služi u trećem ili četvrtom razredu je postojao (barem u moje doba) predmet Politika i gospodarstvo. Ne bi se bilo loše ni tog podsjetiti.

Sve ovo pod pretpostavkom da želiš nešto naučiti, a ne ispravljati krive Drine.